{"id":26353,"date":"2019-05-04T09:13:44","date_gmt":"2019-05-04T07:13:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=26353"},"modified":"2019-05-04T09:15:58","modified_gmt":"2019-05-04T07:15:58","slug":"nije-bitno-samo-sto-vec-i-kada-jedete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/05\/nije-bitno-samo-sto-vec-i-kada-jedete\/","title":{"rendered":"Nije bitno samo \u0161to, ve\u0107 i kada jedete"},"content":{"rendered":"\n<p>Nije bitna samo hrana koju jedete, ve\u0107 i kada jedete, jer utvr\u0111eno je kako kasnono\u0107no prejedanje remeti na\u0161e unutarnje satove. Novo istra\u017eivanje potvrdilo je stara koja ka\u017eu da na\u0161i unutarnji satovi utje\u010du na sve aspekte na\u0161eg zdravlja i da je vrijeme obroka jednako va\u017eno kao i sam sadr\u017eaj tanjura.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici na Sveu\u010dili\u0161tu u Manchesteru prou\u010davali su kulture stanica i mi\u0161eve kako bi analizirali mehanizme putem kojih na\u0161 unutarnji sat utje\u010de na metabolizam i probavu. Otkrili su da unos hrane (prilikom \u010dega na\u0161e tijelo osloba\u0111a inzulin) utje\u010de na na\u0161 unutarnji sat i na\u010din na koji stanice me\u0111usobno sura\u0111uju. <\/p>\n\n\n\n<p>Unos hrane u krivo vrijeme, npr. kasno nave\u010der, remeti taj ritam poti\u010du\u0107i osloba\u0111anje inzulina koji zatim aktivira odre\u0111ene bjelan\u010devine koje tada ne bi trebale biti aktivne. Ovi rezultati daju dodatnu te\u017einu istra\u017eivanjima koja su povezala funkcioniranje na\u0161eg unutarnjeg sata s rizikom od razvoja dijabetesa, prekomjerne tjelesne te\u017eine te metaboli\u010dkih i sr\u010danih problema.<\/p><div id=\"mojev-2479038106\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sve se vrti oko Sunca<\/h3>\n\n\n\n<p>Otkad imamo elektri\u010dnu struju koja nam dopu\u0161ta da budemo aktivni i produktivni 24 sata dnevno, imamo i mogu\u0107nost proizvoljno mijenjati dnevni ritam. Ali na\u0161a tijela ipak najbolje funkcioniraju kad su sinkronizirana sa suncem. &#8220;Ve\u0107 znamo da moderno dru\u0161tvo u sebi nosi velike izazove za na\u0161u zdravstvenu dobrobit. Stvari koje do\u017eivljavamo potpuno normalnima \u2013 poput smjenskog rada, nedostatka sna ili jet laga \u2013 ometaju na\u0161 unutarnji sat&#8221;, izjavio je dr. <strong>David Bechtold<\/strong>, stariji predava\u010d na sveu\u010dili\u0161tu koje je izradilo studiju. &#8220;Sada postaje jasno da ometanja dnevnog ritma pove\u0107avaju pojavu i ozbiljnost mnogih bolesti, uklju\u010duju\u0107i kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Sva \u017eiva bi\u0107a \u2013 gljive, biljke, \u017eivotinje uklju\u010duju\u0107i i ljude \u2013 evoluirala su u skladu sa sun\u010devim ciklusima. Kod zdravih osoba razina kortizola (hormona stresa) najvi\u0161a je oko 8 sati ujutro i ona nam daje energiju potrebnu za bu\u0111enje (teoretski). Razina kortizola najni\u017ea je oko 3 u no\u0107i i tada se po\u010dinje podizati kako bi oko 8 ponovno do\u017eivjela svoj vrhunac. U idealnim okolnostima, ovaj jutarnji vrhunac biti \u0107e potaknut sun\u010devom svjetlo\u0161\u0107u, ili u manje idealnoj situaciji alarmom. Kada se to dogodi, nadbubre\u017ene \u017elijezde zapo\u010deti \u0107e proizvoditi adrenalin.<\/p>\n\n\n\n<p>Do sredine jutra, razina kortizola po\u010dinje opadati, dok razine adrenlina (koji daje energiju) i serotonina (koji stabilizira raspolo\u017eenje) rastu. Sredinom dana, metabolizam se ubrzava a tjelesna temperatura raste \u0161to nas \u010dini gladnima i spremnima za ru\u010dak. Tijekom popodneva, razina kortizola zapo\u010dinje polako ali stabilno opadati. Metabolizam se usporava i po\u010dinjemo osje\u0107ati umor. Serotonin se mijenja melatoninom \u0161to izaziva pospanost. Razina \u0161e\u0107era u krvi opada, a u 3 sata ujutro, kad smo otprilike na sredini spavanja, razina kortizola dose\u017ee novi dnevni minimum.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jedite u skladu sa Suncem<\/h3>\n\n\n\n<p>Reme\u0107enje ovog ritma remeti delikatnu ravnote\u017eu hormona i razine \u0161e\u0107era u na\u0161im tijelima te se manifestira u vidu promjena na ko\u017ei, probavnih smetnji, kao i pove\u0107anju razine stresa. Sve to obilato koristi industrija prehrambenih suplemenata i raznih drugih proizvoda koji se reklamiraju kao \u010dudotvorno rje\u0161enje za uravnote\u017eenje \u017eivotnog ritma. Ali sve ve\u0107i broj istra\u017eivanja, uklju\u010duju\u0107i i ono \u010diji je autor dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, pokazuje da bi postizanje tog cilja moglo biti puno lak\u0161e, u\u010dinkovitije i jeftinije.<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. Michael Crupain, specijalist za javno zdravstvo i preventivnu medicinu koji gostuje kod Dr. Oz-a, napisao je knjigu upravo na ovu temu. Njegovo istra\u017eivanje pokazuje da tempiranje obroka u skladu sa sun\u010devim ciklusima rezultira pove\u0107anjem u\u010dinkovitosti tjelesnih funkcija. &#8220;Jedite u skladu sa suncem, to je ono \u0161to uskla\u0111uje va\u0161 dnevni biolo\u0161ki ritam i poma\u017ee organizmu da funkcionira u\u010dinkovitije&#8221;, izjavio je Dr. Crupain za <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\" (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.dailymail.co.uk\/health\/article-6959877\/Its-not-just-eat-eat-matters-research-finds.html\" target=\"_blank\">Daily Mail<\/a>. &#8220;Na\u0161a tijela ujutro vape za ugljikohidratima koji nam daju energiju, me\u0111utim njihovo uno\u0161enje po no\u0107i mo\u017ee izazvati probleme. Tada se hrana pohranjuje u tijelu umjesto da se koristi za dobivanje energije.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. Crupain danas doru\u010dkuje oko 8 sati ujutro, iako nije uvijek \u017eivio na ovaj na\u010din. U stvari, dok nije zapo\u010deo s pisanjem svoje knjige na ovu temu, imao je obi\u010daj preskakati doru\u010dak i volio je vrlo obilno ve\u010derati. Nedavna studija je otkrila da preskakanje doru\u010dka mo\u017ee biti opasno s obzirom da pove\u0107ava rizik od sr\u010danih bolesti. &#8220;Kad sam zapo\u010deo specijalizaciju za neurokirurga, \u010desto sam bio u no\u0107noj smjeni i to me je dovelo do stjecanja navike jedenja po no\u0107i. Jednostavno mi je to pre\u0161lo u naviku. A nakon toga sam po\u010deo provoditi istra\u017eivanje o tome za svoju knjigu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nije te\u0161ko jesti &#8216;normalno&#8217;<\/h3>\n\n\n\n<p>Prelazak na normalni re\u017eim prehrane je bio &#8220;zapanjuju\u0107e lagan&#8221;. Trebalo mu je oko mjesec dana \u2013 \u0161to danas preporu\u010duje svojim \u010ditateljima u vidu 31 dnevnog plana koji blisko opona\u0161a sve \u0161to se njemu doga\u0111alo prilikom transformacije. &#8220;Po\u010deo sam smanjivati ve\u010dernje porcije i stavljati ne\u0161to hrane sa strane za sljede\u0107i dan.&#8221;, izjavio je Dr. Crupain koji danas nema ni\u0161ta protiv hladne tjestenine za doru\u010dak. &#8220;Va\u0161e tijelo bolje probavlja hladne ugljikohidrate nego vru\u0107e&#8221;, obja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n<p>Svaki dan je malo po malo smanjivao porciju ve\u010dernje tjestenine dok kona\u010dno nije do\u0161ao do toga da je ve\u010dernja porcija postala jako mala, a ona jutarnja dosta velika. &#8220;Trebali biste konzumirati 75% dnevnog unosa kalorija do 3 sata popodne&#8221;, izjavio je.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Rad u no\u0107noj smjeni i prehrana<\/h3>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de ljudi koji rade no\u0107nu smjenu, Dr. Crupain ka\u017ee da mu je razumljivo da tim ljudima mo\u017ee biti jako te\u0161ko ostvariti ovakav re\u017eim prehrane. Te\u0161ko je nekome u no\u0107noj smjeni preporu\u010diti plan prehrane kad u to doba ionako ne bi trebao biti budan. Ali najbolje bi bilo izbjegavati \u0107evape, pizze ili sendvi\u010de u 3 ujutro. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;No\u0107u je lako jesti hranu koja je \u0161tetna za nas. Ako radite u no\u0107noj smjeni morate planirati prehranu vi\u0161e od ostalih ljudi. Pojedite najve\u0107i obrok prije nego \u0161to odete na posao i uzmite ne\u0161to zdravih grickalica kako bi vas dr\u017eali za vrijeme smjene. A kada do\u0111ete ku\u0107i pojedite samo lagani obrok.&#8221;<\/p>\n<div id=\"mojev-953738318\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Otkad imamo elektri\u010dnu struju koja nam dopu\u0161ta da budemo aktivni i produktivni 24 sata dnevno, imamo i mogu\u0107nost proizvoljno mijenjati dnevni ritam. Ali na\u0161a tijela ipak najbolje funkcioniraju kad su sinkronizirana sa suncem.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":26381,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[31,371,42,215],"class_list":["post-26353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dijabetes","tag-mrsavljenje","tag-prehrana","tag-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=26353"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26353\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/26381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=26353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=26353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=26353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}