{"id":27301,"date":"2019-05-22T15:47:43","date_gmt":"2019-05-22T13:47:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=27301"},"modified":"2019-05-23T11:11:03","modified_gmt":"2019-05-23T09:11:03","slug":"sest-znanstveno-potvrdenih-tajni-zdravog-starenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/05\/sest-znanstveno-potvrdenih-tajni-zdravog-starenja\/","title":{"rendered":"\u0160est znanstveno potvr\u0111enih tajni zdravog starenja"},"content":{"rendered":"\n<p>Postoji li formula za zdravo starenje? Naravno, va\u0161a kosa \u0107e sve vi\u0161e sijediti, a va\u0161e lice biti \u0107e sve naboranije. Ipak, mogu\u0107e je ostarjeti, a pritom odr\u017eati duh i tijelo u najzdravijem mogu\u0107em stanju. Donosimo znanstveno utemeljene tajne zdravog starenja koje je prikupio portal <a href=\"https:\/\/www.afterfiftyliving.com\/6-secrets-to-healthy-aging\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\" (opens in a new tab)\">After Fifty Living<\/a><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kvalitetna prehrana<\/h3>\n\n\n\n<p>Ve\u0107ina promjena na povr\u0161ini va\u0161eg tijela rezultat je onoga \u0161to unosite u njega. Tu su puno bitniji na\u010din prehrane i odabir namirnica nego pridr\u017eavanje neke formalne dijete. Op\u0107enito, trebalo bi \u0161to vi\u0161e konzumirati povr\u0107e, vo\u0107e, ora\u0161aste plodove, punozrnate \u017eitarice i fermentirane mlije\u010dne proizvode. S druge strane, trebalo bi smanjiti unos mesa, \u0161e\u0107era, soli i nezdravih masti poput margarina te po mogu\u0107nosti u potpunosti izbaciti zapakiranu gotovu hranu.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrana bogata \u0161e\u0107erom i ostalim rafiniranim ugljikohidratima poput bijelog bra\u0161na, zapravo ubrzava proces starenja kroz proces razgradnje glukoze. Mnoge studije su pokazale da se smanjenjem udjela ugljikohidrata u prehrani produljuje \u017eivot i smanjuje rizik za mnoga oboljenja \u2013 kardiovaskularne bolesti, karcinome, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Istra\u017eiva\u010di vjeruju da je mehanizam djelovanja takav da na\u010din prehrane mijenja dijelove kromosoma koji su povezani s navedenim bolestima.<\/p><div id=\"mojev-2177704603\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Redovita \u0161etnja<\/h3>\n\n\n\n<p>Hodajte barem 30 minuta svakoga dana. Ako vam je to previ\u0161e, razbijte to u nekoliko manjih \u0161etnji. Redovita vje\u017eba \u2013 pogotovo ako vje\u017ebate toliko da se pritom lagano zadi\u0161ete \u2013 donosi velike zdravstvene blagodati. Vje\u017eba odr\u017eava mozak u zdravom stanju tako \u0161to do njega dostavlja vi\u0161e krvi i kisika. Istra\u017eivanja sugeriraju da aerobna vje\u017eba mo\u017ee odgoditi ili ubla\u017eiti simptome Alzheimerove bolesti. Aerobni trening tako\u0111er utje\u010de na: kontrolu tjelesne te\u017eine, podizanje raspolo\u017eenja, ja\u010danje mi\u0161i\u0107a i kostiju, bolji san te smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Prihva\u0107anje promjene<\/h3>\n\n\n\n<p>\u017divot je promjena. Kad se poznata rutina odjednom promijeni, mo\u017eete se osje\u0107ati kao da ste ostali bez i\u010dije podr\u0161ke. Ipak, odupiranje promjeni samo \u0107e iscrpljivati va\u0161e dragocjeno vrijeme i energiju. S druge strane, ako \u017eivite za promjenu, mo\u017eete do\u017eivjeti avanture za koje niste ni mislili da su mogu\u0107e. Sad je najbolje vrijeme da istra\u017eite nepoznat teritorij kako bi se mogli prona\u0107i u ne\u010demu. Zateknite sami sebe nespremnima i vidite \u0161to \u0107e se dogoditi. Nau\u010dite \u017eivjeti s nesigurno\u0161\u0107u, osje\u0107aj treme i nelagode nije znak da radite ne\u0161to krivo, samo je znak da radite ne\u0161to novo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Odr\u017eavanje dru\u0161tvenih kontakata<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;\u010cini se da je iskustvo samo\u0107e lo\u0161e za zdravlje pojedinca&#8221;, izjavila je Dr. <strong>Nancy J. Donovan<\/strong>, profesorica psihijatrije na Harvardu. Ako se osje\u0107ate usamljenima, bez obzira \u017eivite li sami ili s nekim te imate li puno prijatelja ili ne, zna\u010dajno su ve\u0107e \u0161anse za pojavu depresije ili demencije. Umirovljenici koji se osje\u0107aju napu\u0161teno i izolirano imaju ve\u0107e pote\u0161ko\u0107e pri obavljanju svakodnevnih zadataka poput kupanja i penjanja po stepenicama. Tako\u0111er, usamljeni ljudi umiru ranije. Istra\u017eivanja su pokazala da usamljeni ljudi imaju povi\u0161ene razine hormona stresa koji izaziva upalu i naticanje povezano s artritisom i dijabetesom. Druga studija otkrila je kod usamljenih ljudi vi\u0161e antitijela za virus herpesa, a to je znak stresa u \u017eiv\u010danom sustavu. Dakle, odr\u017eavajte stara prijateljstva i sklapajte nova. Bavite se volontiranjem ili jednostavno pomognite nekom kome je to potrebno.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jedenje hrane bogate vlaknima<\/h3>\n\n\n\n<p>Jednostavan na\u010din da pobolj\u0161ate vlastito zdravlje je zamjena bijelog kruha punozrnatim. Dodajte grah i jabuke u prehranu. Vlaknasta hrana vas dulje dr\u017ei sitima, smanjuje razinu kolesterola i rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, vlaknasta hrana nam poma\u017ee u izbjegavanju zatvora, stanja koje je puno uobi\u010dajenije kod starijih ljudi. Nakon pedesete, mu\u0161karci bi dnevno trebali konzumirati 30 grama vlakana, a \u017eene 21 gram.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Razmislite o kori\u0161tenju dodataka prehrani<\/h3>\n\n\n\n<p>Mo\u017ee li vam tableta povratiti vla\u017enost ostarjele ko\u017ee? Mo\u017eda. Naravno, najbolje je kad dobijete potrebne nutrijente iz hrane, a ne iz tablete. Ipak, nakon pedesete va\u0161e tijelo treba neke vitamine i minerale vi\u0161e nego prije. Oni uklju\u010duju sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Kalcij (za snagu kostiju)<\/li><li>Vitamin D (ve\u0107ina ljudi ga dobija u dovoljnoj koli\u010dini iz sunca, ali starije osobe bi mogle patiti od deficita)<\/li><li>Vitamin B12 (Stariji ljudi imaju pote\u0161ko\u0107a s njegovom apsorpcijom iz hrane, stoga bi mogli razmisliti o \u017eitaricama oboga\u0107enim vitaminima ili kori\u0161tenju suplemenata)<\/li><li>Vitamin B6 (daje snagu crvenim krvnim stanicama za prijenos kisika kroz tijelo)<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Svakako obavijestite svojega lije\u010dnika o svim suplementima koje uzimate kako bi se mogle izbje\u0107i ne\u017eeljene interakcije s drugim lijekovima i ostalim tretmanima.<\/p>\n<div id=\"mojev-4019723434\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Starenje je, znamo to svi, neizbje\u017eno. Pa ipak, mogu\u0107e je ostarjeti, a pritom odr\u017eati duh i tijelo u najzdravijem mogu\u0107em stanju. Donosimo nekoliko savjeta pomo\u0107u kojih \u0107ete se osje\u0107ati bolje i biti zdraviji \u010dak i kad zagazite u neke godine. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27330,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[42,80,295],"class_list":["post-27301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-prehrana","tag-starenje","tag-vjezbanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27301\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/27330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}