{"id":27416,"date":"2019-05-25T18:38:33","date_gmt":"2019-05-25T16:38:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=27416"},"modified":"2019-06-01T20:40:08","modified_gmt":"2019-06-01T18:40:08","slug":"kako-se-jugoslavija-srusila-u-vrtlog-duga-i-zasto-je-60-radnika-bilo-na-minimalcu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/05\/kako-se-jugoslavija-srusila-u-vrtlog-duga-i-zasto-je-60-radnika-bilo-na-minimalcu\/","title":{"rendered":"Pad Jugoslavije u du\u017eni\u010dki grob: 1985. je \u010dak 60 posto radnika bilo na minimalcu"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;U posljednje dvije godine stalno se ponavlja fraza kako je, najzad, &#8216;skinut veo tajni sa na\u0161ih dugova&#8217;. Danas se, me\u0111utim, jedino pouzdano zna da se ne zna koliko je Jugoslavija du\u017ena, jer, zadu\u017eivao se kako je tko stizao.&#8221; Po\u010detak je to priloga koji je <strong>1985. godine<\/strong> objavio beogradski \u010dasopis Dinar. Prilog prenosimo u cijelosti. <\/p>\n\n\n\n<p>U vreme kada nam se deca po ku\u0107ama igraju ra\u010dunarima, Narodna banka Jugoslavije nema ta\u010dnih podataka o tome koliko smo du\u017eni. I kako potpunih zvani\u010dnih podataka nema, ili su toliko uop\u0161teni da nam malo govore, pojedini listovi preuzimaju ulogu detektiva, sprovode ankete, ili istra\u017euju po svojoj dokumenataciji, ne bi li otkrili koliko je ko du\u017ean.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako, saznajemo da:<\/p><div id=\"mojev-1281294389\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Dug Crne Gore iznosi osam stotina pedeset miliona dolara,<\/li><li>Makedonije oko milijardu i pet stotina trideset miliona,<\/li><li>Vojvodine milijardu i \u010detiri stotine osamdeset miliona,<\/li><li>Srbije, bez pokrajina, tri milijarde i sedam stotina deset miliona,<\/li><li>Kosova osam stotina \u0161ezdeset i \u0161est miliona,<\/li><li>Bosne i Hercegovine milijardu i osam stotina \u0161ezdeset miliona,<\/li><li>Slovenije pribli\u017eno milijardu i \u010detiri stotine osamdeset miliona (Narodna banka Slovenije ih ozna\u010dava kao poverljive),<\/li><li><strong>I Hrvatske ne\u0161to iznad tri milijarde dolara (slu\u017ebeno ovaj iznos nije potvr\u0111en).<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ovoj sumi, od oko \u010detrnaest milijardi i sedam stotina \u010detrdeset miliona dolara, treba dodati i <strong>dug federacije od oko \u010detiri, do pet milijardi dolara<\/strong>. Ispada tako da smo ukupno du\u017eni ne\u0161to preko <strong>devetnaest milijardi dolara<\/strong>. \u0160ta nam ovi podaci ne govore?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">A kad se dodaju kamate<\/h3>\n\n\n\n<p>Cifra od oko devetnaest milijardi dolara odnosi se, naravno, samo na glavnice. Sa kamatama, ona se opasno pove\u0107ava, gotovo <strong>duplira<\/strong>. A sve je to dug i sve to treba vratiti. A dug nije dim da iza\u0111e kroz od\u017eak. A i tada ho\u0107e da se vidi.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve republike i pokrajine primenjuju druk\u010dije kriterijume, imaju svoje &#8220;oblande&#8221;. Me\u0111utim, kada bi sve podatke o dugovima inostranstvu davao jedan centar, po jedinstvenoj metodologiji bilo bi mogu\u0107e i realnije pore\u0111enje. Ali vi\u0161e niko ne\u0107e da prihvati taj &#8220;unitarizam&#8221; u smislu: &#8220;Gospodo, sve nov\u010danike na jedan sto!&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Zatim, ne zna se ta\u010dno koliko je kojoj republici, ili pokrajini reprogramirano dugova. I dalje su to poverljivi podaci. Za nas u Jugoslaviji. Za bankarski svet kome smo du\u017eni &#8211; ne! Dug federacije, koji je, pojedina\u010dno, najve\u0107i, zapravo je dug republika i pokrajina &#8211; onaj deo reprogramiranog duga koji one nisu mogle da vrate u roku. Zna se i da mnogi vra\u0107aju devize i koje nisu upotrebili, ve\u0107 prodali na deviznom tr\u017ei\u0161tu, tako da du\u017enici nisu obavezno i korisnici deviza. <\/p>\n\n\n\n<p>Kada stvari tako stoje, kako onda znati stvarne pojedina\u010dne dugove? Posebno je pitanje \u0161ta nam kazuje sama suma ne\u010dijeg duga, ako ne znamo visinu dospelih otplata u odnosu na devizni priliv, ili, visinu deviznog priliva u odnosu na obim i strukturu proizvedenih roba\u2026<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako su tro\u0161ene pare dobijene iz inostranstva <\/h3>\n\n\n\n<p>I tako, ima mnogo nepoznatih. Ali, ne\u0161to se ipak zna. <strong>Najni\u017eu stopu zadu\u017eenosti ima Slovenija.<\/strong> Srbija je po stepenu zadu\u017eenosti ispod jugoslovenskog proseka, ali je po kratkoro\u010dnim kreditima najzadu\u017eenija u Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n<p>Dug Crne Gore je 2,7 puta ve\u0107i od proseka u zemlji. Udeo otplata u odnosu na devizni priliv, od januara do novembra pro\u0161le godine izneo je preko 71 odsto, a prema konvertibilnom podru\u010dju \u010dak i dvadeset odsto vi\u0161e. Samo za kursne razlike, Crna Gora treba da izdvoji \u010detvrtinu planiranog dru\u0161tvenog proizvoda.<\/p>\n\n\n\n<p>Velikim du\u017eni\u010dkim obavezama optere\u0107ena je i privreda Makedonije. Od planiranog deviznog dohotka za ovu godinu, osamdeset \u0161est odsto odmah ide na vra\u0107anje duga. Ostali su tu negde, me\u0111u njima. Mnogo je osetljivije pitanje od visine na\u0161eg ukupnog duga kako su tro\u0161ene pare dobijene iz inostranstva.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Proma\u0161ene investicije i standard na dug<\/h3>\n\n\n\n<p>Zna se, na primer, da su mnogi zajmovi <strong>preliveni u potro\u0161nju<\/strong>. Umesto na investicije, oti\u0161li su na standard. Samo da nam bude lepo. Ili, ulo\u017eeni su u proma\u0161ene investicije. Umesto da se dobijene pare reprodukuju one su prosto ukopane. Znamo ta imena: &#8220;Feni&#8221;, &#8220;Obrovac&#8221;, &#8220;Dina&#8221; i mnogi drugi koji su, zvani\u010dno, dobili etiketu &#8211; investicionih proma\u0161aja.<\/p>\n\n\n\n<p>A koliko je stvarnih proma\u0161aja napravljeno jo\u0161 se pouzdano ne zna, ili ne \u017eeli da se zna. U procene su ume\u0161ani politi\u010dki razlozi, umesto nau\u010dne analize. Prema jednoj proceni, ukupni proma\u0161aji u zemlji iznose izme\u0111u \u0161est i sedam milijardi dolara. Ove \u0107e proma\u0161aje naravno morati neko drugi da otplati. Ne onaj ko se zadu\u017eio, jer nema toliku o\u010devinu da bi mogao da je proda.<\/p>\n\n\n\n<p>Mnoge vavilonske kule, sve te &#8220;fabrike snova&#8221; mora\u0107e da otpla\u0107uju \u010ditave generacije iz svog dohotka, na ra\u010dun svoga standarda.<\/p>\n\n\n\n<p>Ima, znamo, propalih projekata u svim privredama sveta. Ali, kako to re\u010de jedan na\u0161 poznati ekonomista &#8211; na\u0161 problem nije u lo\u0161im fabrikama, ve\u0107 u lo\u0161im koncepcijama, neznanju, nestru\u010dnosti i zabludama. A pre svega, u politi\u010dkim, a ne finansijskim koncepcijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ogromna zadu\u017eenost Jugoslavije koja <strong>\u0107e biti i briga dece na\u0161e dece<\/strong>, o\u010digledno podsti\u010de krizu u zemlji. Iako, ona svakako nije posledica dugova inostranstvu, osnovno pitanje koje svako postavlja je za\u0161to se dug inostranstvu, za samo \u0161est godina, od 1975. do 1981. pove\u0107ao za trinaest i po milijardi dolara.<\/p>\n\n\n\n<p>Gde su tako naglo oti\u0161le te pare? \u0160ta se to doga\u0111alo u doma\u0107oj ekonomiji od 1976., kada je sve po\u0161lo naopako i &#8220;kola munjevito krenula nizbrdo&#8221;, jer, te godine je inflacija bila samo devet odsto, imali smo suficit u teku\u0107em platnom bilansu, devizne rezerve su prelazile \u010detiri milijarde dolara, pa i dinar je tada mogao postati deviza?<\/p>\n\n\n\n<p>Kako jo\u0161 niko, javno, nije dao prave odgovore na ova i sijaset drugih pitanja &#8211; o pojedina\u010dnoj odgovornosti, ili odgovornosti postoje\u0107eg ekonomskog sistema, posebno deviznog &#8211; to slu\u0161amo mnogobrojna stru\u010dna i ona druga mi\u0161ljenja. Od lai\u010dkih, da smo \u017eiveli iznad svojih mogu\u0107nosti, da je potro\u0161nja bila prevelika &#8211; kao da je problem u prevelikoj potro\u0161nji, a ne premaloj proizvodnji, do ozbiljnijih analiza koje govore o potrebi velikih promena u privrednom i politi\u010dkom sistemu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ima ekonomista koji smatraju da na\u0161a kriza nije uop\u0161te ekonomska kriza i da bi, \u0161to se ekonomije ti\u010de, bilo dovoljno godinu dana da se situacija normalizuje i da se vratimo na visoke stope rasta i pored svih zadu\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, mnogi analiti\u010dari ukazuju da su za nepovoljan tok doga\u0111aja u klju\u010dnom periodu od 1976. do 1980. godine &#8220;krivi&#8221; sistemski zakoni &#8211; politi\u010dko odlu\u010divanje u ekonomiji zemlje, sna\u017eno ekonomsko zatvaranje u republi\u010dke i pokrajinske granice, kako bi se \u0161to br\u017ee razvila sopstvena sredina, bez obzira na cenu. A tu cenu mi danas svi treba solidarno da platimo.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dve hiljade dolara po glavi stanovnika <\/h3>\n\n\n\n<p>U Jugoslaviji se u poslednje vreme najvi\u0161e govori i \u0161apu\u0107e, o dugovima. Nije to vi\u0161e samo tema onih \u010diji je &#8220;posao&#8221; da se bave ekonomskim i politi\u010dkim problemima zemlje, ve\u0107 svakodnevna briga, svake na\u0161e porodice, jer, ako uzmemo samo glavnicu duga koja po nekim podacima iznosi dvadeset i jednu milijardu dolara, onda su svaki na\u0161 gra\u0111anin i dete koje se sutra rodi, zadu\u017eeni sa hiljadu dolara, \u0161to je gotovo godi\u0161nji li\u010dni dohodak jednog nekvalifikovanog radnika.<\/p>\n\n\n\n<p>Lako je sabrati koliko to iznosi za jednu \u010detvero\u010dlanu porodicu, ako u njoj samo jedan privre\u0111uje. A svemu jo\u0161 treba dodati zadu\u017eenje po ogromnim kamatama, ispa\u0161\u0107e, gotovo, dve hiljade dolara po glavi stanovnika.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog otplate dugova \u017eivotni standard je vra\u0107en na vreme od pre dve decenije. Podaci govore: <strong>vi\u0161e od \u0161ezdeset odsto zaposlenih \u017eivi na minimalnom li\u010dnom dohotku<\/strong>. Od 1979. godine realni rashodi u radni\u010dkim porodicama sa jednim zaposlenim \u010dlanom i ve\u0107im brojem dece, drasti\u010dno su smanjeni: za ishranu 34,4 odsto, ode\u0107u i obu\u0107u 39,4 odsto, stan 20,1 odsto, poku\u0107stvo 76,1 odsto, higijenu 32 odsto, obrazovanje 21,3 i za saobra\u0107aj 52,3 odsto.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ko su najve\u0107i du\u017enici <\/h3>\n\n\n\n<p>Najve\u0107i deo slovena\u010dkog duga odlazi na energetiku. Prva na spisku du\u017enika je nuklearna elektrana Kr\u0161ko. <strong>Hrvatsku \u0107e samo Fabrika glinice u Obrovcu ko\u0161tati trideset milijardi dinara.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Gotovo polovina duga Bosne i Hercegovine odnosi se na razvoj energetike, rudnika uglja i \u017eeleza, izgradnju saobra\u0107ajnica i \u017eelezni\u010dkih pruga.<\/p>\n\n\n\n<p>Najve\u0107i vojvo\u0111anski du\u017enik je HIP &#8220;Pan\u010devo&#8221; &#8211; sto dvadeset \u0161est miliona dolara i ne\u0161to vi\u0161e. Zatim SOUR &#8220;Naftagas&#8221; sto deset miiiona dolara. Slede &#8220;Zorka&#8221; u Subotici, &#8220;Matroz&#8221; u Sremskoj Mitrovici i jo\u0161 neki drugi.<\/p>\n\n\n\n<p>Kosovska elektroprivreda \u0107e morati u ovoj godini da otplati sedamdeset i sedam miliona dolara, Trep\u010da trideset i tri miiiona, a &#8220;Feronikl&#8221; koji je nedavno startovao, dvadeset i jedan milion dolara.<\/p>\n\n\n\n<p>Polovina dugova Srbije otpada na osam najve\u0107ih du\u017enika. Me\u0111u njima vode\u0107e mesto ima Metalur\u0161ki kombinat Smederevo, RTB Bor, zatim energetika sa zdru\u017eenom elektroprivredom Srbije. Tu je i saobra\u0107aj sa celom putnom privredom. U ovo dru\u0161tvo ulaze i Zavodi &#8220;Crvena zastava&#8221; iz Kragujevca i &#8220;Zorka&#8221; iz \u0160apca.<\/p>\n\n\n\n<p>Rekorderi u zadu\u017eenosti u Crnoj Gori su: Kombinat aluminijuma koji u ukupnom dugu republike u\u010destvuje sa sedamnaest i po odsto. \u017deljezara &#8220;Boris Kidri\u010d&#8221; sa \u010detrnaest i po odsto. Barska luka sa gotovo sedam odsto. Ne\u0161to manje duguje \u017dTO Titograd, Agrokombinat &#8220;13. jul&#8221; i drugi.<\/p>\n\n\n\n<p>U Makedoniji je najve\u0107i du\u017enik Kombinat za proizvodnju feronikla &#8220;Feni&#8221;, za koji ukupno, posmrtno, treba da se otplati tri stotina i pedeset miliona dolara. Me\u0111u velikim du\u017enicima je i Stopanska banka, koja duguje tri stotine jedanaest miliona dolara. Zatim \u017delezni\u010dko-transportna organizacija, sa ukupnim dugom od \u0161ezdeset i \u010detiri miliona, Elektro-privreda sa dugom od \u010detrdeset devet miliona dolara i rudnik &#8220;Bu\u010dim&#8221; u Radovi\u0161u, sa dugom od \u010detrdeset miliona dolara. <em>(Zona Stevanovi\u0107 \/ Dinar, 1985. \/ <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Yugopapir (opens in a new tab)\" href=\"http:\/\/yugopapir.com\" target=\"_blank\">Yugopapir<\/a>)<\/em><\/p>\n<div id=\"mojev-818335478\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Krediti su preliveni u potro\u0161nju. Umjesto na investicije, oti\u0161li su na standard. Samo da nam bude lijepo. Ili su ulo\u017eeni u proma\u0161ene investicije. Sve te &#8220;tvornice snova&#8221; otpla\u0107ivat \u0107e \u010ditave generacije iz svog dohotka, na ra\u010dun svoga standarda.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":27425,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,328,236],"class_list":["post-27416","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-retro","tag-standard"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27416","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27416"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27416\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/27425"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27416"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27416"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27416"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}