{"id":27873,"date":"2019-06-10T18:34:41","date_gmt":"2019-06-10T16:34:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=27873"},"modified":"2019-06-10T18:34:43","modified_gmt":"2019-06-10T16:34:43","slug":"za-dug-je-zivot-od-prehrane-i-vjezbanja-vaznija-svrha","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/06\/za-dug-je-zivot-od-prehrane-i-vjezbanja-vaznija-svrha\/","title":{"rendered":"Za dug je \u017eivot od prehrane i vje\u017ebanja va\u017enija – svrha"},"content":{"rendered":"\n

U potrazi za \u0161to duljim \u017eivotom, naj\u010de\u0161\u0107e posi\u017eemo za zdravom prehranom i redovitom tjelovje\u017ebom. No ima ne\u0161to \u0161to bi nam u toj potrazi moglo biti jo\u0161 korisnije, a \u010desto nam ispada iz vida. To je – svrha. Naime, nedavna je studija pokazala da pronala\u017eenje svrhe u \u017eivotu mo\u017ee zna\u010dajno smanjiti rizik od preuranjene smrti.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su analizirali podatke o oko 7.000 Amerikanaca u dobi izme\u0111u 51 i 61 godine koji su ispunili psiholo\u0161ki upitnik o povezanosti imanja svrhe i smrtnosti. Otkri\u0107e ih je prili\u010dno iznenadilo, rekla je Celeste Leigh Pearce<\/strong> jedna od \u010dlanica znanstvenog tima \u010dija su saznanja objavljena na JAMA Current Open<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Ljudi koji u \u017eivotu nisu imali sna\u017enu svrhu – koja se definira kao samoorganiziran \u017eivot usmjeren ka postizanju nekog cilja – bili su u ve\u0107em riziku od smrti od onih koji su imali jasno odre\u0111enu svrhu, pri \u010demu su im najvi\u0161e prijetila kardiovaskularna oboljenja. “Ovom pitanju sam pristupila s prili\u010dnom skepsom. No prona\u0161li smo toliko uvjerljivih dokaza da sad oko toga gradimo \u010ditav istra\u017eiva\u010dki program”, ka\u017ee Pearce.<\/p>\n\n\n\n

Osobe bez jasno izra\u017eene svrhe bili su \u010dak u dvostruko ve\u0107em riziku da umru tijekom istra\u017eivanja koje je trajalo izme\u0111u 2006. i 2010. godine. Rezultati istra\u017eivanja o povezanosti imanja svrhe i smrti pokazali su se to\u010dnima bez obzira na to koliko su ispitanici bili bogati ili siroma\u0161ni te kojeg su spola, rase ili obrazovanja bili. Znanstvenici su ustanovili i da je imanje svrhe toliko mo\u0107no da je za dug i zdrav \u017eivot \u010dak va\u017enije od prestanka pu\u0161enja i konzumiranja alkohola ili redovite vje\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

“Ba\u0161 kao \u0161to ljudi imaju osnovne tjelesne potrebe, poput pi\u0107a i hrane, imaju i osnovne psiholo\u0161ke potrebe”, ka\u017ee Alan Rozanski<\/strong>, profesor medicine u \u0161koli Icahn pri Klinici Mount Sinai koji je sudjelovao u istra\u017eivanju. “Svrha je najdublji generator dobrobiti u sva\u010dijem \u017eivotu.”<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici su zamolili ispitanike da odgovore na pitanja o tome \u0161to im je u \u017eivotu va\u017eno i gdje pronalaze svoju svrhu. Neki su naveli podizanje djece, neki volontiranje, a neki ne\u0161to posve deseto. Gdje \u0107e pojedinac prona\u0107i svoju svrhu, posve je individualno.<\/p>\n\n\n\n

Voditeljica istra\u017eivanja, Aliya Alimujiang<\/strong>, doktorandica epidemiologije na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan, ka\u017ee da se uklju\u010dila u projekt zbog osobnog interesa vezanog uz pomnost (eng. mindfulness<\/em>) i dobrobit (eng. wellness<\/em>).<\/p>\n\n\n\n

“Kao studentica sam volontirala u centru za pomo\u0107 oboljelima od raka dojke. Primijetila sam da se boje te da pate od tjeskobe i depresije. To je bio po\u010detak moje karijere jer sam tad primijetila povezanost imanja svrhe i reducirane razine hormona stresa”, obja\u0161njava Alimujiang. “Ono \u0161to me naro\u010dito iznenadilo je koliko su ova saznanja konzistentna.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudi koji u \u017eivotu nemaju sna\u017enu svrhu – koja se definira kao samoorganiziran \u017eivot usmjeren ka postizanju nekog cilja – u ve\u0107em su riziku od smrti od onih koji imaju jasno odre\u0111enu svrhu, pri \u010demu im najvi\u0161e prijete kardiovaskularna oboljenja. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":10411,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[64,345,215],"class_list":["post-27873","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dugovjecnost","tag-psihologija","tag-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27873"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27873\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}