{"id":28399,"date":"2019-06-28T11:17:16","date_gmt":"2019-06-28T09:17:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=28399"},"modified":"2019-06-28T11:18:13","modified_gmt":"2019-06-28T09:18:13","slug":"zasto-su-stariji-ljudi-zapravo-sretniji-od-mladih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/06\/zasto-su-stariji-ljudi-zapravo-sretniji-od-mladih\/","title":{"rendered":"Za\u0161to su stariji ljudi zapravo sretniji od mla\u0111ih"},"content":{"rendered":"\n

Ljudi danas \u017eive i po nekoliko desetlje\u0107a dulje od svojih predaka i to zahvaljuju\u0107i napretku medicine i javnog zdravstva. Lije\u010dnica, specijalistica gerijatrije, Louise Aronson<\/strong>, autorica nedavno iza\u0161le knjige “Elderhood: Redefining Aging, Transforming Medicine, Reimagining Life”<\/em> (Starost: Redefiniranje starenja, transformiranje medicine i ponovno osmi\u0161ljavanje \u017eivota), je u intervjuu za CBS News<\/a> rekla da imamo posve pogre\u0161no mi\u0161ljenje o tome \u0161to to zna\u010di biti star.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih, pogre\u0161nih, mitova je taj da je stara dob \u2013 koja se naj\u010de\u0161\u0107e definira kao ona iznad 60 godina \u017eivota \u2013 naprosto grozna.<\/p>\n\n\n\n

“Studije konstantno pokazuju da su stariji ljudi zapravo sretniji od mla\u0111ih. Naime, osje\u0107aj sre\u0107e po\u010dinje se pove\u0107avati oko pedesete godine \u017eivota, a najsretnije razdoblje zapravo je ono oko sedamdesete i osamdesete. To je zato \u0161to se ljudi po\u010dinju osje\u0107ati ugodnije u vlastitoj ko\u017ei, sigurniji su sami u sebe i u ono \u0161to oni doista jesu”, ka\u017ee Aronson i dodaje da je to razdoblje \u017eivota ujedno i ono kad lagano napu\u0161tamo stresni na\u010din \u017eivota, pozavr\u0161avali smo poslove i mo\u017eemo se opustiti.<\/p>\n\n\n\n

U svojoj knjizi Aronson pi\u0161e i da posljednju tre\u0107inu \u017eivota do\u010dekujemo s istom znati\u017eeljom, kretivno\u0161\u0107u i ambicijom kao i prve dvije tre\u0107ine, \u0161to je u dana\u0161njem svijetu posebno va\u017eno istaknuti. Naime, u pro\u0161losti je uvijek bilo zna\u010dajno vi\u0161e djece i mladih osoba, dok danas svake dobne skupine ima podjednako s tendencijom da starijih bude kudikamo vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

“Upravo zbog toga, moramo razmisliti o promjeni politike, na\u010dina na koji \u017eivimo, na\u010dina na koji organiziramo javni zdravstveni sustav, javni prijevoz, pa i restorane i sli\u010dna mjesta”, ka\u017ee doktorica Aronson i dodaje kako se to mo\u017eda i ponajvi\u0161e odnosi na zdravstvo.<\/p>\n\n\n\n

“Zdravstveni sistemi zemalja organizirani su u vrijeme kad je bio mnogo djece i ne\u0161to manji broj starijih osoba. Zbog toga su novi lije\u010dnici provodili mjesece obu\u010davaju\u0107i se za tretiranje bolesti djece, a bolestima starijih posve\u0107ivalo se mnogo manje pa\u017enje. To se danas mora promijeniti. Naime, danas je u bolnicama i do 40 posto starijih osoba”, ka\u017ee Aronson.<\/p>\n\n\n\n

Osim u podru\u010dju zdravstva, dru\u0161tvo se mora mijenjati i kad je rije\u010d o cjelokupnom gledanju na starost. “\u010cak i jezik koji koristimo ima elemente dobizma (od ageism<\/em> \u2013 diskriminacija na osnovu dobi, op.a.). \u010cesto se mo\u017ee \u010duti fraza da su ‘\u0161ezdesete nove \u010detrdesete’ pri \u010demu se zapravo \u0161alje poruka da su \u0161ezdesete godine ne\u0161to lo\u0161e, da ih treba skrivati i da je bolje imati \u010detrdeset godina. No u stvarnosti, ljudi u \u0161ezdesetim godinama su mnogo sretniji nego oni u \u010detrdesetima”, ka\u017ee doktorica Aronson.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fraza da su ‘\u0161ezdesete nove \u010detrdesete’ \u0161alje poruku da su \u0161ezdesete godine ne\u0161to lo\u0161e, da ih treba skrivati i da je bolje imati \u010detrdeset godna. No u stvarnosti, ljudi u \u0161ezdesetim godinama su mnogo sretniji nego oni u \u010detrdesetima.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28412,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[1278,417,80],"class_list":["post-28399","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-dobizam","tag-drustvo","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=28399"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/28399\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=28399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=28399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=28399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}