{"id":3011,"date":"2015-01-31T07:21:58","date_gmt":"2015-01-31T06:21:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=3011"},"modified":"2019-01-31T10:33:01","modified_gmt":"2019-01-31T09:33:01","slug":"prestanite-se-stalno-brinuti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/01\/prestanite-se-stalno-brinuti\/","title":{"rendered":"Prestanite se stalno brinuti!"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cini se da smo zakora\u010dili u doba brige. Sve nas proganja: od sitnica poput &#8216;Izgledam li u ovome debelo?&#8217;, pa do velikih stvari poput &#8216;Ho\u0107u li pre\u017eivjeti povratak karcinoma?&#8217; Tu su onda brige osobne prirode, poput &#8216;Vara li me mu\u017e?&#8217;, ali i one globalne, poput &#8216;Gdje \u0107e se dogoditi novi teroristi\u010dki napad?&#8217; Imamo i realisti\u010dne brige, poput &#8216;Kakva \u0107e biti cijena goriva?&#8217;, i potpuno nerealisti\u010dne, npr. &#8216;Mislim da su na\u0161i susjedi \u0161pijuni!&#8217;. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mnogi od nas \u010desto se osje\u0107aju tjeskobno. \u0160tovi\u0161e, prema <strong>Udru\u017eenju za borbu protiv tjeskobe i depresije<\/strong>, anksiozni poreme\u0107aj je jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih mentalnih bolesti u SAD-u od koje pati \u010dak 40 milijuna odraslih osoba ili 18 posto ukupne populacije. I to su samo ljudi kojima je poreme\u0107aj dijagnosticiran. Pridodajte tome i sve ostale &#8216;povremene brinuoce&#8217; i ustanovit \u0107ete da doista vlada posvema\u0161nja zabrinutost, donosi portal <a title=\"Grandparents\" rel=\"noopener\" href=\"http:\/\/www.grandparents.com\/health-and-wellbeing\/emotional-wellbeing\/how-to-deal-with-anxiety\" target=\"_blank\">Grandparents.com<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zahvaljuju\u0107i tehnologiji, do nas 24 sata dnevno sti\u017eu vijesti o svim hororima koji poga\u0111aju svijet i stalno smo u stanju &#8216;crvene uzbune&#8217;, ka\u017ee doktor <strong>Friedemann Schaub<\/strong>, autor knjige &#8216;<a title=\"Amazon\" rel=\"noopener\" href=\"http:\/\/www.amazon.com\/The-Fear-Anxiety-Solution-Breakthrough\/dp\/1604078561\" target=\"_blank\">The Fear and Anxiety Solution<\/a>&#8216;, &#8216;Stalno osje\u0107amo da stvari izmi\u010du kontroli, \u010dak i kad one nemaju nikakvog direktog utjecaja na na\u0161 \u017eivot&#8217;, ka\u017ee Schaub.\u010cesto nemamo ni dovoljno informacija, a ni znanja da u toj \u0161umi vijesti izna\u0111emo neki smisao. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako\u0111er, ponekad ne mo\u017eemo ni jasno razaznati koja je informacija pogre\u0161no interpretirana ili iskrivljena, niti koja je samo marketing i reklama. Sve \u0161to znamo je da se osje\u0107amo kao da \u0107e nam se nebo sru\u010diti na glavu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 jedan veliki problem je da \u017eivimo u dru\u0161tvu u kojem se stalno natje\u010demo, a\u00a0zbog \u010dega smo pod stalnim pritiskom. &#8216;O\u010dekivanja su se promijenila. Morate zadovoljiti odre\u0111eni standard, a ako se ne uklapate, zna\u010di da ste neuspje\u0161ni. Individualna osobnost nije toliko prihva\u0107ena kao, recimo, prije 50 godina \u2013 sada \u010dak i djecu u vrti\u0107ima pripremamo na njihove budu\u0107e fakultetske obaveze \u2013 a tako\u0111er, nemamo ni dovoljno vremena za odmor i smireno sagledavanje problema&#8217;, ka\u017ee doktor Schaub.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I napokon, \u017eivimo u kulturi koja nas u\u010di da postoji brzo rje\u0161enje za svaki problem: kupi taj i taj auto, izbijeli zube, izgubi na te\u017eini, ponavljaj ove rije\u010di, gledaj ovu emisiju, \u010ditaj onu knjigu, uzmi onu tabletu \u2013 i svi \u0107emo biti sretni. Ili ne\u0107emo \u2013 takav osje\u0107aj sre\u0107e kratko traje i onda se osje\u0107amo jo\u0161 gore nego na po\u010detku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Briga se ne pove\u0107ava nu\u017eno s godinama. Zapravo, oko polovine svih kroni\u010dnih briga, zapo\u010dele su svoj put jo\u0161 dok smo bili vrlo mladi, u djetinjstvu ili adolescenciji. Me\u0111utim, glavnina stresa u \u017eivotu, poput bolesti, razvoda ili gubitka posla, mogu pove\u0107ati zabrinutost \u010dak i kod onih ljudi koji prije nisu bili tjeskobni.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8216;Najve\u0107i razlozi za tjeskobu postala su pitanja veze, zdravlja, gubitka voljenih, gubitak smisla \u017eivota i strah od samo\u0107e, kao i to ho\u0107emo li biti uteg ostalim \u010dlanovima obitelji&#8217;, ka\u017ee doktorica <strong>Laura Oliff<\/strong> iz\u00a0 <em>American Institute for Cognitive Therapy<\/em>.\u00a0A \u0161to sami mo\u017eete u\u010diniti da smanjite brigu? Poku\u0161ajte ne\u0161to od ovih ideja kako biste odagnali tjeskobu i bili prisutniji u svojim \u017eivotima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">1. Procijenite pravu razinu prijetnje<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Mark Twain<\/strong> je jednom duhovito primijetio: &#8216;U \u017eivotu sam imao mnogo briga, od kojih se mnoge nikad nisu obistinile.&#8217; Klju\u010dni koncept kognitivne terapije je nau\u010diti kako se nositi sa svojim najkatastrofi\u010dnijim mislima. Ispitajte dokaze za i protiv va\u0161e brige. Je li realisti\u010dna ili iracionalna? \u0160to biste savjetovali prijatelju da je u istoj situaciji? \u0160to je prava realnost? &#8216;Prisjetite se koliko su puta va\u0161a predvi\u0111anja bila pogre\u0161na. Zamislite koji je doista najvjerojatniji ishod&#8217;, ka\u017ee doktorica Oliff.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">2. Zapitajte se mo\u017eete li ne\u0161to konkretno poduzeti<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Je li moj problem rje\u0161iv ili nije? Mo\u017eete li po tom pitanju ne\u0161to u\u010diniti? Ako mo\u017eete, poduzmite korake. Ako ne mo\u017eete, odvojite desetak minuta i zapi\u0161ite \u0161to vas sve mori. Postanite najzabrinutiji \u0161to mo\u017eete, ali samo u ovom periodu predvi\u0111enom za brigu. Ponavljaju\u0107i periode brige svaki dan, s vremenom \u0107ete oguglati na brige ili \u0107e vam dosaditi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">3. Vje\u017ebajte, vje\u017ebajte, vje\u017ebajte!<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sagorite vi\u0161ak brige kroz tjelesnu aktivnost poput plesa, tr\u010danja, brzog hodanja, ili zumbe. Ove aktivnosti \u0107e vas izmoriti i smiriti. A razina endorfina koja \u0107e vam se vje\u017ebom povisiti, odagnat \u0107e negativne misli. Funkcioniraju i umiruju\u0107e aktivnosti poput joge.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">4. Meditirajte<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nedavna analiza 47 studija Sveu\u010dili\u0161ta John Hopkins ustanovila je da meditacija mo\u017ee do neke mjere ukloniti tjeskobu. Na internetu&nbsp;mo\u017eete prona\u0107i mnogo dobrih videa za meditaciju. &#8216;Relaksiranje uma i tijela i prakticiranje vje\u017ebi disanja, pomo\u0107i \u0107e vam da ostanete prisutni u trenutku i da napustote negativne misli i napetosti&#8217;, ka\u017ee doktorica Oliff.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">5. Idite u krevet na vrijeme<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanja provedena na Sveu\u010dili\u0161tu Binghamton i Sveu\u010dili\u0161tu Pennsylvania otkrila su da su ljudi koji manje spavaju \u010de\u0161\u0107e preplavljeni negativnim mislima, nego oni koji uredno i dovoljno spavaju. Neka druga istra\u017eivanja pokazala su povezanost izme\u0111u nedovoljno sna i naglih promjena raspolo\u017eenja. Proanalizirajte svoje navike spavanja i, ako je potrebno, napravite neke promjene. Prije spavanja maknite od kreveta sve elektroni\u010dke naprave i kreirajte rutinu za smirivanje uma i tijela.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">6. Porazgovarajte s nekim<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tjeskoba se mo\u017ee izlije\u010diti, no samo jedna tre\u0107ina onih koji od nje pate potra\u017ee stru\u010dnu pomo\u0107. Obratite se prvo lije\u010dniku op\u0107e prakse koji \u0107e vas uputiti dalje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Puno je razloga da stalno budemo zabrinuti, to nitko ne spori. No ako ste ba\u0161 cijelo vrijeme zabrinuti, donosimo nekoliko strategija koje \u0107e vas uspje\u0161no smiriti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3019,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[400,345,418],"class_list":["post-3011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-anksioznost","tag-psihologija","tag-tjeskoba"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3011"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3011\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3019"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}