{"id":30867,"date":"2019-09-29T18:37:33","date_gmt":"2019-09-29T16:37:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=30867"},"modified":"2019-09-29T18:38:30","modified_gmt":"2019-09-29T16:38:30","slug":"i-mentalno-zdravlje-treba-cuvati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/09\/i-mentalno-zdravlje-treba-cuvati\/","title":{"rendered":"I mentalno zdravlje treba \u010duvati. Znate li kako?"},"content":{"rendered":"\n

O mentalnim bolestima se mnogo govori. Ali kako bi bilo da se za promjenu usredoto\u010dimo na mentalno zdravlje? Deutsche Welle<\/strong><\/a> donosi nekoliko prakti\u010dnih i provjerenih savjeta.<\/p>\n\n\n\n

“Mentalno zdravlje je osje\u0107aj zadovoljstva vezan za to tko smo i \u010dime se bavimo”, ka\u017ee Chris O\u00b4Sullivan<\/strong> iz zaklade “Mentalno zdravlje” iz Velike Britanije.<\/p>\n\n\n\n

Dok pojam “mentalnog zdravlja” ljude obi\u010dno asocira na mentalne bolesti kao \u0161to su depresija, anksioznost i ovisnosti, znanstvenici poput O’Sullivana smatraju da bi bilo jednako va\u017eno misliti na psihi\u010dku dobrobit, prije nego \u0161to po\u010dnemo gledati u simptome, kad nekome vi\u0161e i ne ide tako dobro.<\/p>\n\n\n\n

Du\u0161evno zdravlje treba promatrati kao skalu na kojoj se tijekom cijelog \u017eivota pomi\u010demo gore-dolje.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, sve vi\u0161e dokaza upu\u0107uje na to da je pozitivno psiholo\u0161ko stanje povezano s na\u0161im fizi\u010dkim zdravljem. A tako\u0111er utje\u010de i na odnose koje gradimo s drugima. Evo nekoliko prakti\u010dnih, svakodnevnih stvari koje biste trebali uzeti u obzir, kada je u pitanju mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n

Napomena: Ako se suo\u010davate s te\u017eim psihi\u010dkim problemima, ovi savjeti vam mo\u017eda ne\u0107e biti od pomo\u0107i, pa bolje potra\u017eite pomo\u0107 lije\u010dnika.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Budite aktivni<\/h3>\n\n\n\n

Um je povezan s tijelom. Vje\u017ebanje i sport osloba\u0111aju neuroprijenosnike u na\u0161em mozgu zbog kojih se osje\u0107amo dobro. Oni pobolj\u0161avaju na\u0161 san i poma\u017eu u smanjenju stresa i anksioznosti. Poti\u010du bolje pam\u0107enje i percepciju. A s tim se pove\u0107avaju i \u0161anse za do\u017eivljavanje pozitivnih doga\u0111aja u svakodnevnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

“Dokazano je da vje\u017ebanje ima ulogu u prevenciji i lije\u010denju blage i umjerene depresije i anksioznosti”, ka\u017ee O’Sullivan. “Kada se osje\u0107ate depresivno, malo fizi\u010dke aktivnosti mo\u017ee vam pomo\u0107i , \u010dak i kada nemate ni najmanje volje za to.”<\/p>\n\n\n\n

Ali “biti aktivan” ne odnosi se samo na tr\u010danje i vje\u017ebanje: \u010dak su i aktivnosti koje pove\u0107avaju otkucaje srca poput vrtlarstva, temeljnog \u010di\u0161\u0107enja ili vo\u017enje biciklom<\/strong> na posao dobre.<\/p>\n\n\n\n

Pokazalo se i da odlazak u \u0161etnju pobolj\u0161ava stanje uma. U studiji iz 2015. godine znanstvenici su usporedili mo\u017edane aktivnosti zdravih ljudi nakon devedesetominutne \u0161etnje. \u0160etnje su organizirane u gradu i u prirodi. Oni koji su se pro\u0161etali zelenim predjelima pokazali su manje aktivnosti u prefrontalnom korteksu – dijelu mozga koji je posebno aktivan kada smo anksiozni ili usredoto\u010deni na negativne emocije.<\/p>\n\n\n\n

Zdravlje ulazi na usta<\/h3>\n\n\n\n

Sve vi\u0161e studija ukazuje na to, da je za zdravlje va\u017ena uravnote\u017eena ishrana, bogata vo\u0107em i povr\u0107em i sa \u0161to manje prehrambenih prera\u0111evina. Prehrana utje\u010de na stvaranje novih \u017eiv\u010danih \u0107elija u mozga, posebno u dijelu koji je uklju\u010den u regulaciju raspolo\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n

Novija istra\u017eivanja otkrila su vezu izme\u0111u lo\u0161ih prehrambenih navika i lo\u0161eg raspolo\u017eenja. Protuupalna ishrana bogata biljkama, s druge strane, mo\u017ee pomo\u0107i u sprje\u010davanju depresije. Odgovor se dijelom krije u na\u010dinu na koji upala uti\u010de na crijevnu floru. Sve je vi\u0161e dokaza da ona imaju izuzetan utjecaj na na\u0161e raspolo\u017eenje i pona\u0161anje.<\/p>\n\n\n\n

Zdrava prehrana, prema O’Sullivanu, tako\u0111er zna\u010di biti svjestan toga, koliko alkohola konzumiramo. “Nadzirati sebe i znati kako i koliko alkohola konzumiramo je velika stvar”, ka\u017ee on. “Mnoga samoubojstva povezana su s konzumiranjem alkohola.”<\/p>\n\n\n\n

I san je va\u017ean<\/h3>\n\n\n\n

Nije to\u010dno poznato koliko vremena bi pro\u0161lo, prije nego bi u nastupila smrt zbog nedostatka sna. Ameri\u010dki student jednom je uspio ostati budan \u010dak jedanaest dana i dvadeset i pet minuta. Ipak, mnogi od nas znaju da se osje\u0107amo lo\u0161e ako se ne naspavamo dovoljno.<\/p>\n\n\n\n

Neispavanost utje\u010de na raspolo\u017eenje i koncentraciju, ali i na emocionalnu inteligenciju. “Op\u0107enito gledano, ne spavamo onoliko koliko bi trebalo”, ka\u017ee O’Sullivan. “Ali znamo da je san vrlo usko povezan s mentalnim zdravljem.” Je li potrebno pet ili osam i pol sati sna, ovisi od pojedinca. Stru\u010dnjaci preporu\u010duju da se ustanovi \u0161to nama osobno najvi\u0161e odgovara i da se toga pridr\u017eavamo.<\/p>\n\n\n\n

Osobe koje nisu u stanju prespavati no\u0107, mogu u toku dana kroz kratke faze spavanja nadoknaditi izgubljeni san. Na primjer, kod radnika u smjenama i roditelja male djece \u010desto je dovoljno zadrijemati 20 minuta – dovoljno dugo da se zaspi, ali nedovoljno dugo da padnemo u dubok san.<\/p>\n\n\n\n

Usredoto\u010denost<\/h3>\n\n\n\n

Mnogi su ve\u0107 \u010duli za koncept. O’Sullivan definira usredoto\u010denost kao “namjernu pozornost na ono \u0161to se doga\u0111a i kako se doga\u0111a”.<\/p>\n\n\n\n

Ali pozornost nije joga ili vizualizacija, ka\u017ee on, nego stanje uma u kojem smo svjesni onoga \u0161to se doga\u0111a s na\u0161im umom i tijelom dok kontroliramo na\u0161u pozornost i osje\u0107aje. Ovo nam mo\u017ee biti posebno korisno kada se \u017eelimo izvu\u0107i iz stanja, kada se na\u0161e negativne misli vrte u krug.<\/p>\n\n\n\n

Kada ste ve\u0107 u depresiji ili u trenutku akutne anksioznosti, usredoto\u010denje nije najbolja opcija. “Ali u\u010denje svjesnosti kao alata za o\u010duvanje zdravlja i pronalazak izlaza iz za\u010daranog kruga misli, mo\u017ee biti korisno kako bi se sprije\u010dio povratak u takvo stanje”, ka\u017ee O’Sullivan.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je da prepoznate osje\u0107aje kao ne\u0161to \u0161to je kratkotrajno i \u0161to oscilira. “Svi imamo uspone i padove: razdoblja dobrog mentalnog zdravlja ali i isku\u0161enja”, dodaje O’Sullivan. “I to je ne\u0161to na \u010demu svi mo\u017eemo raditi.”<\/p>\n\n\n\n

Zajednica<\/h3>\n\n\n\n

Ve\u0107ina ljudi \u010dezne za vezom s drugima. Postoje dokazi da su osje\u0107aj pripadnosti i socijalna povezanost jednako va\u017eni za na\u0161e zdravlje kao i prehrana, vje\u017ebanje i san. No, usprkos bezbroj modernih metoda komunikacije, O’Sullivan isti\u010de: “Usamljenost je problem na\u0161eg vremena.”<\/p>\n\n\n\n

“Usamljenost je jednako lo\u0161a za na\u0161e zdravlje kao i pu\u0161enje”, ka\u017ee on, pozivaju\u0107i se na istra\u017eivanja koja uspore\u0111uju smrtni rizik uslijed nedostatka dru\u0161tvenih veza s jedne strane i pu\u0161enja s druge.<\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tveni kontakti i mogu\u0107nost da s ljudima razgovaramo o svojim problemima vrlo su va\u017eni, tvrdi on: “I to ne samo za osobe sa psihi\u010dkim problemima, nego za sve nas: ljudi su sve vi\u0161e pretjerano povezani digitalnim ure\u0111ajima, ali ne i u stvarnom \u017eivotu.”<\/p>\n\n\n\n

\u0160to ako su vam ovi savjeti previ\u0161e? Po\u010dnite sa sitnicama, O’Sullivan ka\u017ee: “Otkrijte na \u010demu \u017eelite raditi – nekoliko stvari koje su zaista dobre za vas – i odredite im prioritet.” Najva\u017enije je, dodaje O\u00b4Sullivan, da na\u0111ete ne\u0161to \u0161to vam odgovara i da potom to i poku\u0161ate, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a><\/strong>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Du\u0161evno zdravlje treba promatrati kao skalu na kojoj se tijekom cijelog \u017eivota pomi\u010demo gore-dolje. U me\u0111uvremenu, sve vi\u0161e dokaza upu\u0107uje na to da je pozitivno psiholo\u0161ko stanje povezano s na\u0161im fizi\u010dkim zdravljem.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":30873,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[149,1204,213],"class_list":["post-30867","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-depresija","tag-mentalno-zdravlje","tag-spavanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=30867"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/30867\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30873"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=30867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=30867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=30867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}