{"id":31496,"date":"2019-10-28T19:43:14","date_gmt":"2019-10-28T18:43:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=31496"},"modified":"2020-04-19T18:25:40","modified_gmt":"2020-04-19T16:25:40","slug":"gerontologija-profesija-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/10\/gerontologija-profesija-buducnosti\/","title":{"rendered":"Gerontologija &#8211; profesija budu\u0107nosti?"},"content":{"rendered":"\n<p>Stanovni\u0161tvo rapidno stari. I to ne samo kod nas. Taj je problem izra\u017een u gotovo svim zemljama Europe i mnogim zemljama svijeta, pa stoga ne \u010dudi \u0161to se sve \u010de\u0161\u0107e mo\u017ee \u010duti mi\u0161ljenje da je <strong>gerontolog<\/strong> profesija budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Razmatraju\u0107i problematiku sve vi\u0161e izra\u017eenog dru\u0161tvenog problema u svezi starenja populacije te neminovne potrebe senzibiliziranja mladih za potrebe osoba starije \u017eivotne dobi, profesorice dr.sc. <strong>Jasminka Zlokovi\u0107<\/strong> i dr.sc. <strong>Anita Zovko<\/strong> govore o svojim iskustvima i izazovima s kojima su se susrele pri implementaciji za sada jedinstvenog visoko\u0161kolskog kolegija Pedagogija tre\u0107e \u017eivotne dobi i najnovijeg Gerontologija u sveu\u010dili\u0161ni studijski program Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kad je i gdje pokrenut kolegij gerontologije?<\/strong><\/p><div id=\"mojev-3916112942\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Promi\u010du\u0107i zna\u010daj socijalne vrijednosti starijih osoba u obitelji i u dru\u0161tvu kao &#8220;Zlatnog \u017eivotnog doba&#8221; a ne &#8220;nepotrebnog tro\u0161ka&#8221; sinergijom koju imamo uvode\u0107i i do sada nekoliko temeljnih kolegija na studiju pedagogije, odlu\u010dile smo se za jedan novi i zna\u010dajan iskorak i kreirale jedinstveni sveu\u010dili\u0161ni nastavni kolegij Pedagogija tre\u0107e \u017eivotne dobi koji je osmi\u0161ljen kao jednosemestralni izborni kolegij namijenjen studentima jednopredmetnog i dvopredmetnog studija pedagogije, Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju. <\/p>\n\n\n\n<p>Kolegij je uveden akademske 2014\/2015. godine. Dakle, sada ve\u0107 imamo lijepo vi\u0161egodi\u0161nje iskustvo i dragocjene vrhunski pozitivne povratne informacije studenata na temelju kojih smo kolegij redizajnirali u kolegij Gerontologija koji slu\u017ebeno otpo\u010dinje sljede\u0107e akademske 2020\/2021. godine. Za sada isto kao izborni me\u0111utim imamo i ambicioznije planove \u0161to su na\u0161i student zaslu\u017eili.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako ste Vi i kolegica do\u0161le na tu ideju? \u0160to Vas je potaknulo na to?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Slu\u017ebeni pokazatelji o sve starijem stanovni\u0161tvu u svakom civiliziranom i humanom dru\u0161tvu otvaraju klju\u010dno pitanje s obzirom na njihov trenutni obiteljski i dru\u0161tveni status \u2013 Je su li nama starije osobe socijalni kapital ili nepotreban tro\u0161ak?<\/p>\n\n\n\n<p>U na\u0161em dru\u0161tvu uo\u010dava se kontinuirana pojava marginaliziranja zna\u010daja starijih osoba u obitelji i socijalnoj sredini. Gotovo je postalo op\u0107e prihva\u0107eno pravilo da su starije osobe dru\u0161tvu i gospodarstvu &#8220;te\u0161ko rje\u0161iv problem&#8221; \u0161to je razvidno u kontinuiranim socijalnim porukama\u2013 kako su i zaposlenima i kreatorima socijalne politike starije osobe teret, budu\u0107i im moramo osigurati zdravstvene usluge, mirovine.<\/p>\n\n\n\n<p>Zar starije osobe nisu tijekom \u010ditavog svojeg \u017eivota mla\u0111ima osigurale \u017eivotni start, zar stariji nisu imali i nemaju zna\u010dajne doprinose dru\u0161tvu i svijetu u kojem \u017eivimo? Ovakvim stavom prije svega mladima se poru\u010duje da su jedina i najva\u017enija dru\u0161tvena skupina, dok je starost nepotreban teret kojeg se ne mo\u017eemo rije\u0161iti. K tome \u010dini se neke i zabrinjava \u010dinjenica da se njihova \u017eivotna dob sve vi\u0161e produ\u017eava. Brojne mogu\u0107nosti kako nekada\u0161njeg tako i mogu\u0107eg sada\u0161njeg doprinosa starijih dru\u0161tvu sustavno se zanemaruje.<\/p>\n\n\n\n<p>I unutar nekih obitelji starije \u010dlanove \u010desto se marginalizira, \u00abnepotrebno\u00bb su optere\u0107enje i kao da nam bez na\u0161e \u017eelje zauzimaju \u017eivotni prostor (?). Unato\u010d svijetlim primjerima pokazuju se ne\u017eeljeni odnosi i nerazumijevanje starih, pa gotovo i poni\u017eavanje starosti kao va\u017enog \u017eivotnog razdobolja (stari su dementni, beskorisni, dosadni, nametljivi, stari su kao i mala djeca, oni su potro\u0161eni..i druge pogrde prema starijim osobama).<\/p>\n\n\n\n<p>Ageizam je postao vrijednosni kriterij. Primjerice, \u010dak i vrhunskim akademskim gra\u0111anima, vrhunskim lije\u010dnicima ili drugim potencijalno \u017eivotno sna\u017enim gra\u0111anima odre\u0111uje se dobna granica sudjelovanja u nekim (\u017eivotnim i profesionalnim) aktivnostima ili projektima. Dobna granica mogu\u0107eg aktivnog participiranja u svojoj okolini postaje alfa i omega kriterij. Ovo izme\u0111u ostalog otvara i pitanja diskriminacije i dobne segregacije i eksplicite negiranja mogu\u0107e snage starijih osoba i njihov razvojni doprinos dru\u0161tvu. Pri ovome ne mislimo na potrebu produ\u017eavanja radnog vijeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Obitelj bi trebala biti za sve njezine \u010dlanove mjesto ljubavi, emocionalne topline, bezuvjetne me\u0111usobne podr\u0161ke i brige. Na\u017ealost za mnoge vulnerabilne skupine kao \u0161to su to starije osobe, to nije stvarnost. Odrasla djeca prema ostarjelom roditelju nerijetko pokazuju nerazumijevanje, netrpeljivost, va\u017eni su im samo onoliko koliko stariji mo\u017ee zadovoljiti ekonomske ili druge vrste potreba ostatka obitelji. Nakon toga, postaju bezuvjetni teret kojeg se rje\u0161avaju uglavnom institucionalno iako su mentalno, tjelesno i ekonomski bili neovisni. Tako u domovima za starije osobe nalazimo ljude koji su zdravi, nisu ovisni o tu\u0111oj pomo\u0107i, ali su ekonomski osiroma\u0161eni zadovoljavaju\u0107i potrebe mla\u0111eg dijela obitelji i jasno im je dano do znanja da nisu po\u017eeljni. Ovo su neki odista tu\u017eni primjeri. Postoje i neki obiteljski i dru\u0161tveni stereotipi da su starije osobe, djedovi i bake, nepo\u017eeljni u sudjelovanju u odgoju djece. Oni su ti koji nam uru\u0161avaju odgojna pravila, koji su unuke razmazili, koji su isto djeca kao i njihovi unuci, dementni, naporni i sl. Sva relevantna istra\u017eivanja govore o neospornom zna\u010daju baka i djedova u odgoju djece, o njihovom velikom doprinosu u poticanju socijalnog, emocionalnog i kognitivnog razvoja. Kona\u010dno na skali stresa, gubitak bake i djeda \u010dinjenicom smrti, nalazi se odmah uz smrt roditelja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Je li ovo jedini kolegij gerontologije u Hrvatskoj? Prema Va\u0161im saznanjima, kakva je situacija na fakultetima u drugim zemljama? Mo\u017eete li neku zemlju izdvojiti kao posebno pozitivan primjer?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Za sada ovo je na studijima Pedagogije i nastavni\u010dkim usmjerenjima u Republici Hrvatskoj jedinstven kolegij. Druga\u010dije strukturiran i sa drugih stru\u010dnih i komeptencijskih polazi\u0161ta nalazimo ga na zdravstvenim studijima, primjerice u Rijeci; studiju medicine te socijalnog rada. Me\u0111utim o posebnosti sadr\u017eaja i kompetencija koje se stje\u010du, kao i na\u010dina izvo\u0111enja kolegija govori \u010dinjenica da se ovaj isti kolegij u sada\u0161njem nazivu Pedagogija tre\u017ee \u017eivotne dobi izvodi isto kao izborni kolegij na Zdravstvenim studijima u Rijeci, Zdravstvenim studijima u Vara\u017edinu. Posje\u0107enost kolegija nas je ugodno iznenadila. Bolje re\u0107i, posebno razveselila, jer pro\u0161irivanje informacije na druge sastavnice Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i na druga Sveu\u010dili\u0161ta u RH ve\u0107 samo za sebe ne\u0161to govori o kolegiju oi odnosu prema studentima.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de drugih zemalja nalazimo svijetle primjere u susjednoj Sloveniji, primjerice Sveu\u010dili\u0161te u Mariboru, potom u Austriji, Be\u010du gdje su krenuli \u010dak sa konkretnim studijem za starije osobe koji vrlo jasno pokazuje zna\u010daj i respekt prema starijima. Neki koraci postoje i u nas primjerice Sveu\u010dili\u0161te 3 \u017eivotne dobi, na Filozofskom fakultetu sa dodu\u0161e druga\u010dijim ciljem, organizacijom i ishodima, ali isto tako vrijednim naporima \u00abpionirske\u00bb senzibilizacije i brige za starije osobe.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O \u010demu se u\u010di na kolegiju Pedagogija tre\u0107e \u017eivotne dobi odnosno u u sljede\u0107oj studentskoj generaciji &#8211; kolegij gerontologije? Za koje \u0107e poslove studenti biti osposobljeni nakon ovog kolegija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Osim temeljnih sadr\u017eaja kolegija o starosti i starenju, tu su i pedago\u0161ke i psiholo\u0161ke pretpostavke odgojnog, obrazovnog, socijalnog i kulturnog djelovanja u starijem \u017eivotnom periodu; dru\u0161tvene i kulturne pretpostavke pozitivnih odnosa prema starijima; suvremeno poimanje starosti i starenja \u2013 socijalni, kulturni, odgojno-obrazovni obiteljski kontekst; starenje i dru\u0161tvo; znanost o starosti i starenju; teorije o starosti i starenju); polo\u017eaj starijih osoba u obitelji (me\u0111ugeneracijski odnosi u obitelji-odnosi odrasle djece prema roditeljima; odnosi unuka, djedova i baka; me\u0111usobni odnos starijih partnera; odnos i briga odraslih prema starijim osobama u obitelji; me\u0111ugeneracijska suradnja; stereotipi o starosti i starenju; percepcija starenja i medijsko-dru\u0161tvena slika o starima); naglasak je ovog kolegija i na konceptu cjelo\u017eivotnog u\u010denja u starijoj dobi (va\u017enost u\u010denja u starijoj dobi; aktivno starenje i u\u010denje; gerontopedagogija kao pedago\u0161ka disciplina; teorijsko-metodolo\u0161ki aspekti istra\u017eivanja starosti i starenja; posebnosti istra\u017eiva\u010dkog pristupa istra\u017eivanja starosti, starenja i u\u010denja u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi; kvalitativne i kvantitativne istra\u017eiva\u010dke metode); Kvaliteta \u017eivota starijih osoba, Institucionalna briga o starijim osobama; Domovi za starije i nemo\u0107ne osobe; Gerontolo\u0161ki centri; Palijativna skrb; Smrt i gubitak starijih \u010dlanova obitelji; Nasilje nad starijim osobama u obitelji i institucijama skrbi); Pedago\u0161ko savjetovanje (educiranje i senzibiliziranje djece i mladih za osobe tre\u0107e \u017eivotne dobi; specifi\u010dnosti i ciljevi savjetodavnog rada; teorije i modeli; mogu\u0107nosti i ograni\u010denja savjetodavnog rada; konfliktne situacije i na\u010dini rje\u0161avanja; pedago\u0161ko obrazovanje i cjelo\u017eivotno u\u010denje)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kakve su reakcije studenata? Za\u0161to se odlu\u010duju za ovaj kolegij?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Spomenule smo, slu\u017ebene studentske evaluacije koje se provode u sklopu pra\u0107enja i unaprije\u0111ivanja kvalitete visiko\u0161kolske nastave evaluacije su vrhunske. Student ii u na\u0161im internim evaluacijama i neposrednoj komunikaciji pokazuju odu\u0161evljenje sadr\u017eajem i na\u010dinom izvo\u0111enja kolegija. Znate, za sada su i rijetki suradni\u010dki odnosi kolega koji \u0107e istovremno i u timskom radu izvoditi kolegij. Ovo je jedna od novena, ali ne jedina. Primjenjujemo osim pa\u017eljivo biranih sadr\u017eaja kolegija i inovativne nastavne metode primjerene visoko\u0161kolskom obrazovanju, primjerice u nas za sada malo kori\u0161tenu metodu u\u010denja u zajednici. Pozitivne refleksije kako studenata pedagogije tako i starijih osoba koje su u trogodi\u0161njem periodu aktivno bile uklju\u010dene u realizaciju kolegija ukazuju na razli\u010ditost pedago\u0161ko-andrago\u0161kih mogu\u0107nosti i optimisti\u010dnost u podizanju kvalitete \u017eivota i humanijih odnosa prema starijim osobama.<\/p>\n\n\n\n<p>Studenti su mladi ljudi koji \u0107e kao pedagozi i profesori odgajati druge mlade i pou\u010diti ih vrijednosti svake osobe bez obzira na \u017eivotnu dob ili bilo koje mogu\u0107e segregacijske i diskriminacijske pristupe \u010dovjeku. Glavni cilj je pou\u010diti ih i senzibilizirati za po\u0161tivanje potreba i zna\u010daja starijih, te da steknu temeljne komeptencije za rad sa starijim osobama u domeni za koje ove mlade ljude odgajamo i obrazujemo. Ovo su neki temeljni razlozi odluke za\u0161to odabrati ovaj kolegij. Posebno smo sretne zbog ovog, jer nam daje optimisti\u010dko vjerovanje da starije osobe imaju perspektivu kao na\u0161e socijalno bogatstvo a ne nepotreban tro\u0161ak. Barem mi vjerujemo u takvu perspektivu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mo\u017ee li se re\u0107i da je gerentologija profesija budu\u0107nosti s obzirom na starenje stanovni\u0161tva i sve ve\u0107i broj osoba tre\u0107e \u017eivotne dobi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Vjerojatno jest. Pitanje starenja, starosti i starijih osoba u dru\u0161tvu i obitelji zaslu\u017euje profesionalni pristup na svim razinama \u2013 zdravstva, odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, lokalne zajednice\u2026\u2026<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Starije osobe dugo se smatralo teretom dru\u0161tvu i posebno ekonomiji. Mislite li da je to jo\u0161 uvijek tako ili se stav dru\u0161tva prema starijima pomalo mijenja?&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>I danas se u neprimjerenom broju slu\u010dajeva dru\u0161tvo prema starijim osobama odnosi kao prema nepotrebnom teretu. To je na\u017ealost \u010dinjenica a ne osobna impresija. To\u010dno je da pomaka na bolje ima ali oni su za sada samo uo\u010dljivi preko nekih segmenata \u017eivota na lokalnoj razini. Dakle, \u0161to je lokalna sredina osvje\u0161tenija za ovaj problem, senzibilizranija, i ekonomski stabilnija to je i odnos prema starijima ne\u0161to bolji.<\/p>\n\n\n\n<p>Primjerice, na podru\u010dju grada Rijeke done\u0161ena je Strategija zdravog starenja (2009-2013), Vodi\u010d za seniore Primorsko-goranske \u017eupanije (2017) i mnogi drugi relevantni dokumenti koji su vezani uz podizanje kvalitete \u017eivota osoba tre\u0107e \u017eivotne dobi. Socijalno uklju\u010divanje starijih ljudi u \u017eivot zajednice pokazatelj je razvojne razine dru\u0161tva a tako\u0111er sna\u017eno utje\u010de na mentalno zdravlje starijih ljudi, pa ga Grad Rijeka nastoji za\u0161tititi i poticati. Osim programa i projekata koji su razvijeni i posve\u0107eni starijim osobama (Penzionerski klubovi &#8211; Udruga umirovljenika grada Rijeke i dom za njegu Kantrida, specijalizirana web stranica posve\u0107ena osobama tre\u0107e \u017eivotne dobi &#8220;Penzi\u0107i Rijeka, razni programi Udruge umirovljenika u Rijeci, programi &#8220;Knji\u017enica na va\u0161em pragu &#8220;, besplatni ICT te\u010dajevi itd.) od 2009. godine djeluje Sveu\u010dili\u0161te za tre\u0107u \u017eivotnu dob Rijeka. Kroz razli\u010dite obrazovne programe osobama tre\u0107e \u017eivotne dobi nudi neformalno obrazovanje u svrhu stjecanja novih znanja, vje\u0161tina i sposobnosti, te povezivanja navedenog s vlastitim iskustvom. Ono svoje djelovanje ostvaruje u organizaciji Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci. Nadamo se da i na\u0161im radom na visoko\u0161kolskoj ustanovi kroz apomenuti kolegij smo doprinjele prvenstveno lokalnoj zajendici u promicanju potrebe bolje skrbi o starijim osobama i u dru\u0161tvu i obitelji.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Na po\u010detku ste rekle da imate i nove ideje i ambicije? Mo\u017eete li nam re\u0107i o \u010demu se radi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mi osobno, kao kolegice koje su ujedinile svoje profesionalno znanje i \u017eivotnu snagu, uvjerene smo da izme\u0111u ostalog na\u0161i daljnji profesionalni ciljevi idu u pravcu senzibiliziranja i prosvje\u0107ivanje, osposobljavanja mladih ljudi, obitelji i dru\u0161tva u cjelini u smjeru da su starije osobe na\u0161 socijalni kapital, a ne nepotrebni tro\u0161ak. Podr\u0161ka na\u0161ih studenata i suradnika iz znanstvene zajednice i lokalne sredine daju nam snagu da idemo i novi korak dalje u podr\u0161ci svim starijim osobama. Nadamo se da \u0107e svijetli primjeri koje u na\u0161oj \u0161iroj Eu okolini ima, biti i na\u0161a stvarnost i da \u0107emo u tome dati i nadalje na\u0161 doprinos u oboga\u0107ivanju kvalitete \u017eivota starijih osoba u obitelji i socijalnoj okolini.<\/p>\n\n\n\n<p>Uvjerene smo da uz podr\u0161ku Sveu\u010dili\u0161ta, Filozofskog fakulteta, lokalne zajednice nadasve grada Rijeke mo\u017eemo zajedno vi\u0161e i bolje u interesu na\u0161ih starijih gra\u0111ana. Na\u0161a nastojanja (prof. Zlokovi\u0107 i prof. Zovko, op.u.) idu u pravcu suvremenih Eu trendova, pa tako i mogu\u0107eg kreiranja specijalisti\u010dkog studija. Ali neka ovo ostane za sada na razini novog radnog projekta koje \u0107e se zasigurno dora\u0111ivati u okviru i na\u0161a dva znanstveno-istra\u017eiva\u010dka projekta \u2013 Osna\u017eivanje obitelji za razvoj pozitivnih odnosa i obiteljskog zajedni\u0161tva voditeljica Jasminka Zlokovi\u0107, \u0161ifra: uniri-drustv \u2013 18-6 ) te projekta \u201eKriti\u010dki diskurs didakti\u010dkih modela i kompetencija nastavnika u obrazovanju odraslih\u201e (voditeljica Anita Zovko, \u0161ifra: uniri-drustv-18-184) koji su otpo\u010deli u sije\u010dnju 2019. godine uz potporu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n<h6><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n<div id=\"mojev-115244389\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osim temeljnih sadr\u017eaja kolegija o starosti i starenju, tu su i pedago\u0161ke i psiholo\u0161ke pretpostavke odgojnog, obrazovnog, socijalnog i kulturnog djelovanja u starijem \u017eivotnom periodu. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19025,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[85,1008],"tags":[1910,952,80],"class_list":["post-31496","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivno-starenje","category-nema-predaje","tag-gerontolog","tag-nemapredaje","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31496","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31496"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31496\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19025"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=31496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=31496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}