{"id":31751,"date":"2019-11-08T09:51:29","date_gmt":"2019-11-08T08:51:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=31751"},"modified":"2019-11-08T09:55:15","modified_gmt":"2019-11-08T08:55:15","slug":"mozdani-udar-kako-ga-prepoznati-i-kako-pomoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/11\/mozdani-udar-kako-ga-prepoznati-i-kako-pomoci\/","title":{"rendered":"Mo\u017edani udar – kako ga prepoznati i kako pomo\u0107i"},"content":{"rendered":"\n

“Sje\u0107am se kao da je bilo ju\u010der. Bila je nedjelja, 7. kolovoza 2011. Bili smo kod ku\u0107e, ja sam ne\u0161to radila po kuhinji, a mu\u017e je bio u kupaonici. Odjednom sam \u010dula udarac, kao da se ne\u0161to stropo\u0161talo. Dotr\u010dala sam u kupaonicu i vidjela Stanka gdje le\u017ei na podu. Nije se mogao micati, jedna ruka mu je bila uko\u010dena i polovica lica nekako \u010dudno obje\u0161ena. Odmah sam pomislila da je to mo\u017edani udar”, prepri\u010dava taj \u0161okantan dan gospo\u0111a Mirjana Babi\u0107<\/strong> iz Zagreba.<\/p>\n\n\n\n

“Nazvala sam hitnu pomo\u0107 koja je stigla vrlo brzo. Mu\u017ea su stavili na nosila i u kola, a ja sam sjela u auto i krenula za njima. Kad smo do\u0161li u bolnicu, lije\u010dnici su po\u010deli s obradom, a meni su rekli da je jako dobro u toj cijeloj stra\u0161noj pri\u010di \u0161to nije bio sam kod ku\u0107e kad se to dogodilo i \u0161to je dopremljen u bolnicu nedugo nakon udara. Kako su mi objasnili, ba\u0161 ta brza reakcija je klju\u010dna<\/strong>. Operiran je, izvadili su mu nekoliko ugru\u0161aka i preba\u010den je na intenzivnu njegu na kojoj je proveo vi\u0161e od deset dana. Tek kad se malo ustabilio i kad je pro\u0161la neposredna opasnost, prebacili su ga na obi\u010dan odjel”, opisuje dalje gospo\u0111a Mirjana.<\/p>\n\n\n\n

“Nakon bolnice, mu\u017e je preba\u010den u Krapinske toplice na rehabilitaciju gdje je proveo nekoliko mjeseci. Ondje je po\u010deo s redovitim vje\u017ebama i stanje mu se malo popravilo, ali ne do kraja. Nije mogao hodati, govoriti, sam se hraniti, obavljati nu\u017edu… Jo\u0161 uvijek je, vi\u0161e-manje, tako. Sada je kod ku\u0107e, no ve\u0107 je godinama u krevetu, nepokretan”, ka\u017ee gospo\u0111a Mirjana.<\/p>\n\n\n\n

“U dobru i zlu”<\/h3>\n\n\n\n

Brigu o nepokretnom mu\u017eu preuzela je na sebe. Nije lako, ali to je bila jedina opcija. “Domovi su jako skupi, to je prvo. Pogotovo oni koji bi \u010dovjeku pru\u017eili doista adekvatnu njegu kad je u ovakvom stanju. S druge strane, dr\u017eavni domovi imaju ogromne liste \u010dekanja. Ali ne radi se samo o tome. Nekako mi je bilo neobi\u010dno \u010dovjeka s kojim sam provela ve\u0107inu \u017eivota smjestiti u dom sad kad su nastupili problemi. U dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti \u2013 tako smo se zavjetovali i to je to.”<\/p>\n\n\n\n

No briga o nepokretnom \u010dovjeku nije nimalo laka, ka\u017ee nam Mirjana i opisuje svoju svakodnevnu rutinu. “Hranim ga i kupam, a moram ga i redovito okretati da mu ne nastanu rane od le\u017eanja. Kupili smo poseban madrac protiv dekubitusa, ali i uz taj madrac treba \u010dovjeka svako malo okretati. Stanku ne radi probava kako treba, pa mu svaka tri dana moram isprovocirati stolicu. Onda ide pranje, provjetravanje i sve po redu”, pri\u010da dalje Mirjana.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, od svega toga Mirjani najte\u017ee pada ote\u017eana komunikacija s mu\u017eem. “Stanko te\u0161ko ne govori tako da te\u0161ko komuniciramo. U prvo vrijeme je to bilo uglavnom gestama, pogledima, dodirima, a onda se govor po\u010deo malo po malo vra\u0107ati. Mo\u017edani udar koji je imao bio je vrlo jak pa su mi lije\u010dnici rekli da je pravo \u010dudo \u0161to je uop\u0107e pre\u017eivio te da sigurno ne bi pre\u017eivio da je bio sam kad se to dogodilo i da nismo tako brzo reagirali. A sad \u2013 \u0161to je tu je. Nije lako, ali dr\u017eimo se. Sigurna sam da je situacija obrnuta, da bi se i on tako brinuo o meni.”<\/p>\n\n\n\n

Kako nastaje mo\u017edani udar?<\/h3>\n\n\n\n

Suprug gospo\u0111e Mirjane jedan je od 11.300 ljudi<\/strong> u Hrvatskoj koliko ih svake godina do\u017eivi mo\u017edani udar. Za\u0161to on nastaje, pitali smo doc. prim. dr.sc. Hrvoja Budin\u010devi\u0107a<\/strong>, neurologa i zamjenika predstojnice Klinike za neurologiju i v.d. pro\u010delnika Zavoda za cerebrovaskularne bolesti i intenzivnu neurologiju Klini\u010dke bolnice Sveti Duh.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017edani udar nastaje zbog za\u010depljenja krvne \u017eile (arterije) ugru\u0161kom u mozgu ili u vratu (i tada ga nazivamo ishemijski mo\u017edani udar) ili prsnu\u0107a krvne krvne \u017eile u mozgu (i tada ga nazivamo hemoragijski mo\u017edani udar). Uzroci mo\u017edanog udara su razli\u010diti te su povezani s promjenjivim (modificiaju\u0107im) \u010dimbnicima rizika – odnosno na one na koje mo\u017eemo utjecati te s nepromjenjivim (ne-modificiraju\u0107im) \u010dimbenicima rizka na koje ne mo\u017eemo utjecati (kao npr. dob, spol, prethodni mo\u017edani udar, naslje\u0111e)<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li se mo\u017edani udar sprije\u010diti? (posebnim re\u017eimom prehrane, vje\u017ebe, na\u010dinom \u017eivota…)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cinjenica je da se 90 % mo\u017edanih udara mo\u017ee sprije\u010diti ukoliko djelujemo na 10 promjenjivih (modificiraju\u0107ih) \u010dimbenika rizika. Promjenjivi \u010dimbenici rizika su: 1. arterijska hipertenzija (povi\u0161eni krvni tlak), 2. \u0161e\u0107erna bolest, 3. hiperlipidemija (povi\u0161ene masno\u0107e u krvi), 4. sr\u010dane bolesti – fibrilacija atrija 5. pretilost, 6. pu\u0161enje, 7. prekomjerna konzumacija alkohola, 8. sjedela\u010dki na\u010din \u017eivota, 9. neadekvatna prehrana i 10. stres. <\/p>\n\n\n\n

Neki od ovih \u010dimbenika rizika mogu se kontrolirati zdravim na\u010dinom \u017eivota \u0161to uklju\u010duje redovitu tjelesnu aktivnost (bar 30 minuta dnevno), balansiranu prehranu bogatu vo\u0107em i povr\u0107em (mediteranska dijeta) – sa smanjenim unosom soli, masno\u0107a i ugljikohidrata, kontrolu tjelesne te\u017eine, prestankom pu\u0161enja i konzumiranja alkohola, te smanjenjem razine stresa, ukoliko ove nefarmakolo\u0161ke metode ne pomognu i u kontroli arterijske hipertenzije, \u0161e\u0107erne bolesti i hiperlipidemiji preporu\u010da se primjena lijekova, \u0161to predstavlja osnovu i za lije\u010denje fibrilacije atrija. <\/p>\n\n\n\n

Osim toga za potvrdu nekih od ovih \u010dimbenika rizika potrebno je u\u010diniti laboratorijsku obradu krvi i elektroardiogram (EKG), a korisno je i u\u010diniti ultrazvuk karotidnih i vertebralnih arterija kako bi se procijenio stupanj ateroskleroze te eventualno pristupilo kirur\u0161kom ili endovaskularnom lije\u010denju stenoze (su\u017eenja) karotidne arterije ukoliko je ona vi\u0161a od 70 %.<\/p>\n\n\n\n

Kad nastupi mo\u017edani udar, kako pomo\u0107i sebi ili nekome drugome?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najva\u017enije ga je prepoznati te pozvati hitnu pomo\u0107 kako bi se osoba dovela u bolnicu u kojoj se mo\u017ee obaviti potrebna obrada i zapo\u010deti sa lije\u010denjem u \u0161to kra\u0107em roku kako bi se smanjilo o\u0161te\u0107enje mozga koje nastaje kod mo\u017edanog udara. Mo\u017edani udar je bolest mozga koji nastaje naglo i uzrokovan je poreme\u0107ajem cirkulacije, a deficit odgovara zahva\u0107enom podru\u010dju mozga. <\/p>\n\n\n\n

Najlak\u0161e ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST<\/strong>, za koji u hrvatskom jeziku imamo ina\u010dicu GROM<\/strong> (G<\/strong>ovor, R<\/strong>azumijevanje, O<\/strong>duzetost polovice tijela, M<\/strong>inute su va\u017ene).<\/p>\n\n\n\n

Ukratko FAST se odnosi na F<\/em><\/strong>ace<\/em> – naglo nastala asimetrija lica, A<\/strong>rm<\/em> – naglo nastala slabost ili utrnutost ruke, S<\/strong>peech<\/em> – naglo nastali poreme\u0107aj govora i T<\/strong>ime<\/em> – vrijeme je bitno jer obrzini reakcije ovisi ishod. Naime, svake minute u mo\u017edanom udaru u prosjeku propada 2 milijuna neurona (mo\u017edanih stanica) ali taj broj mo\u017ee i\u0107i i do 27 milijuna stanica u minuti.<\/p>\n\n\n\n

Kako izgleda rehabilitacija i koliko se uspje\u0161no ljudi oporavljaju od mo\u017edanog udara te o \u010demu to ovisi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S rehabilitacijom nakon mo\u017edanog udara treba zapo\u010deti \u0161to ranije, naj\u010de\u0161\u0107e se po\u010dinje nakon 24 sata od mo\u017edanog udara. Oporavak od mo\u017edanog udara ovisi o vi\u0161e \u010dimbenika, vrsti mo\u017edanog udara, te\u017eini i veli\u010dini mo\u017edanog udara, primjenjenoj terapiji, drugim bolestima osobe (komorbiditeti) te komplikacijama tijekom lije\u010denja. Smatra se da ukoliko se lije\u010denje provodi u specijaliziranim jedinicama za lije\u010denje mo\u017edanog udara pobo\u0161ljava ishod za 14 %, primjenom intravenske trombolize (rastapanje ugru\u0161ka lijekom) za 30 %, a mehani\u010dka trombektomija za preko 50 % (primjenjuje se za kod osoba sa za\u010depljenjem velike mo\u017edane arterije, posebnim kateterima se ugru\u0161ak uklanja iz cirkulacije). <\/p>\n\n\n\n

Smatra se da se tre\u0107ina osoba s mo\u017edanim udarom nemaju posljedice, druga tre\u0107ina je ovisna o drugima, dok tre\u0107ina bolesnika umre. U posljednje vrijeme ovi omjeri se mijenjaju, jer se smrtnost od mo\u017edanog udara smanjuje, na\u017ealost planira se porast broja oboljelih od mo\u017edanog udara na razini Europe, prvenstveno zbog starenja stanovni\u0161tva. Pod rehabilitacijom se obi\u010dno podrazumijeva fizikalna terapija, ali svakako bi trebala uklju\u010diti i radnu terapiju te logopedske vje\u017ebe.<\/p>\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najlak\u0161e ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo ina\u010dicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su va\u017ene).<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":31755,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[214,988,952],"class_list":["post-31751","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-mozak","tag-mozdani-udar","tag-nemapredaje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31751","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31751"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31751\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/31755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31751"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=31751"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=31751"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}