{"id":32448,"date":"2019-12-03T11:31:51","date_gmt":"2019-12-03T10:31:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=32448"},"modified":"2020-04-19T18:21:28","modified_gmt":"2020-04-19T16:21:28","slug":"genetika-ili-stil-zivota-sto-je-presudno-za-dug-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/12\/genetika-ili-stil-zivota-sto-je-presudno-za-dug-zivot\/","title":{"rendered":"Genetika ili stil \u017eivota &#8211; \u0161to je presudno za dug \u017eivot?"},"content":{"rendered":"\n<p>Zasigurno poznajete nekoga tko je pu\u0161io po kutiju cigareta dnevno gotovo \u010ditav \u017eivot pa svejedno do\u017eivio duboku starost i, nasuprot tome, nekoga tko je \u017eivio gotovo asketskim \u017eivotom, izbjegavao cigarete i alkohol, pazio na prehranu i redovito vje\u017ebao, pa ga je neka bolest pokosila relativno rano u \u017eivotu. Takvi pojedina\u010dni slu\u010dajevi doista postoje, no puno je vi\u0161e onih koji spadaju u statistiku koja je u ovom slu\u010daju neumoljiva: budete li pazili sebe, imate daleko ve\u0107e \u0161anse do\u017eivjeti duboku starost.<\/p>\n\n\n\n<p>O starenju, utjecaju gena na dugovje\u010dnost i tome mo\u017eemo li nekako prevariti eventualne lo\u0161e karte koje smo dobili naslije\u0111em, porazgovarali smo s doktoricom <strong>Tatjanom \u0160kari\u0107-Juri\u0107<\/strong>, znanstvenom savjetnicom Instituta za antropologiju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>U svojem ste se radu bavili starenjem i dugovje\u010dno\u0161\u0107u. Postoji li jednostavan odgovor na pitanje je li za dug \u017eivot va\u017enija genetika ili stil \u017eivota?<\/strong><\/p><div id=\"mojev-849398611\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja, provedena \u0161irom svijeta, pokazala su da ve\u0107i utjecaj na o\u010dekivano trajanje \u017eivota u ljudi imaju razli\u010diti \u010dimbenici okoli\u0161a (75%), dok se pribli\u017eno jedna \u010detvrtina mo\u017ee pripisati geneti\u010dkim razlikama me\u0111u pojedincima, s time da utjecaj gena nakon 60. godine \u017eivota postaje sna\u017eniji. Na Institutu za antropologiju se provode holisti\u010dka istra\u017eivanja u kojima se iz cjelo\u017eivotne perspektive \u2013 <a href=\"http:\/\/www.cribs.inantro.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\" (opens in a new tab)\">od kolijevke<\/a>&nbsp;pa <a href=\"http:\/\/hecuba.inantro.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\" (opens in a new tab)\">do duboke starosti<\/a>&nbsp;\u2013 ispituju \u010dimbenici koji mijenjaju rizik za razvoj kroni\u010dnih bolesti starije \u017eivotne dobi te koji utje\u010du na proces starenja.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako su dugovje\u010dne osobe one koje su pre\u017eivjela brojne ugroze tijekom svog \u017eivota (primjerice, zarazne bolesti, socijalni stres, te\u017eak fizi\u010dki rad, neodgovaraju\u0107a prehrana), a koje vjerojatno imaju i ve\u0107i udjel tzv. &#8220;dobrih gena&#8221;, va\u017eno je poku\u0161ati otkriti koja to obilje\u017eja ove ljude razlikuju od op\u0107e populacije kako bi se identificirala ona koja doprinose njihovom dugom \u017eivotnom vijeku. <\/p>\n\n\n\n<p>Potraga je usmjerena na geneti\u010dke i okoli\u0161ne \u010dimbenike te njihovo me\u0111udjelovanje kao i na psiholo\u0161ke i pona\u0161ajne crte koje najvi\u0161e doprinose usporenju procesa starenja. Naime, o\u010dekuje se da \u0107e takva povoljna obilje\u017eja u ve\u0107oj mjeri biti prisutna kod osoba duboke starosti, \u0161to ovu dobnu skupinu \u010dini izvrsnim modelom za istra\u017eivanje uspje\u0161nog starenja. Nadamo se da \u0107e i na\u0161a istra\u017eivanja (koja su tek u za\u010detku) doprinijeti spoznajama o relativnoj va\u017enosti pojedinih navedenih karakteristika za dug i zdrav \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mo\u017ee li se utjecaj &#8216;lo\u0161ih gena&#8217; nekako ispraviti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U formiranju bilo kojeg fenotipa (svih vidljivih karakteristika ili osobina nekog organizma, op. mv.) pa tako i onih koji se razvijaju tijekom procesa starenja, uklju\u010duju\u0107i i samu dugovje\u010dnost, geni ne djeluju sami nego uvijek je rije\u010d o me\u0111udjelovanju genetskih i okolinskih \u010dimbenika! Studije procesa starenja u organizmima &#8211; od kvasca do primata &#8211; istaknule su va\u017enost glavnih metaboli\u010dkih regulatora kao \u0161to su sirtuini, zatim za\u0161tite genomskog integriteta putem u\u010dinkovitog popravka DNK molekule, aparata obrane od oksidacijskog stresa, razine genotoksi\u010dnog stresa koji rezultira iz erodiraju\u0107ih telomera, aktivacije puta tumorske supresije, robusnosti mitohondrijalne funkcije, citokinskog profila te integriteta normalnog izvanstani\u010dnog miljea \u2013 iz \u010dega se mo\u017ee vidjeti koliko je \u0161irok spektar geneti\u010dkih \u010dimbenika koji mogu utjecati na duljinu \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n<p>Iz ovog proizlazi da je broj mogu\u0107ih geneti\u010dkih utjecaja jako velik ali je ujedno utjecaj svakog pojedinog gena relativno mali. Istra\u017eivanja na ljudima su &#8220;osumnji\u010dila&#8221; mnoge gene kao one koji su presudni za dugovje\u010dnost, no mali broj njih je uistinu dokazao svoju relevantnosti u ve\u0107em broju populacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Od utjecaja okoli\u0161a, va\u017eni su, dakako, razli\u010diti elementi fizi\u010dkog okoli\u0161a kao \u0161to je izlo\u017eenost mutagenima (primjerice, UV svjetlo, dim duhana, kemoterapija). Me\u0111utim, treba istaknuti i zna\u010daj &#8220;dru\u0161tvenog okoli\u0161a&#8221;, odnosno nekih socioekonomskih i kulturnih \u010dimbenika na koje pojedinac ne mo\u017ee imati velik utjecaj. Tako se danas na\u0161iroko prepoznaju i istra\u017euju kao \u010dimbenici koji imaju sna\u017ean utjecaj na zdravlje i duljinu \u017eivota karakteristike kao \u0161to su: socioekonomski status u pojedinim fazama \u017eivota, mogu\u0107nost obrazovanja, karijerni put, pozicija mo\u0107i, autonomije i zadovoljstva poslom, sigurnost posla i mirovine, ali i odnos prema starosti i na\u010din \u017eivota u poodmakloj dobi, posebice nakon umirovljenja.<\/p>\n\n\n\n<p>Utjecaj &#8220;lo\u0161ih gena&#8221; kao i onih &#8220;dobrih gena&#8221; uvijek se odvija u interakciji s okoli\u0161em (genskim i ne-genskim). Kako od svojih neposrednih predaka (roditelji, djedovi i bake) naslje\u0111ujemo pozama\u0161ne pakete gena, mo\u017ee se u \u0161ali ustvrditi da je za dug \u017eivot najva\u017enije odabrati dugovje\u010dne pretke. Ali isto tako treba zaklju\u010dno re\u0107i da na\u010dinom \u017eivota do neke razine mo\u017eemo modificirati ekspresiju na\u0161ih gena. Naime, sve je u kombinaciji i interakciji, \u0161to se mo\u017ee najjednostavnije opisati kako je rije\u010d o pitanju \u02dddoze\u02dd. Dobri nam geni poma\u017eu da mo\u017eemo biti malo lagodniji u pridr\u017eavanju preporu\u010denih pravila zdravog na\u010dina \u017eivota. Taj prostor je u\u017ei kod osoba koje imaju ve\u0107u dozu \u02ddlo\u0161ih gena\u02dd, koji moraju biti savjesniji u odr\u017eavanju dobrih \u017eivotnih navika (kao \u0161to su to visoka razina tjelesne, mentalne, duhovne i dru\u0161tvene aktivnosti, dobre prehrambene navike, izbjegavanje alkohola, nikotina i drugih ovisnosti). Dakle, ta granica na kojoj \u0107e tko pla\u0107ati cijenu nezdravog na\u010dina \u017eivota mo\u017eda je kod razli\u010ditih ljudi donekle razli\u010dita, no valja istaknuti da \u02ddlo\u0161i geni\u02dd nisu uistinu prepreka za ispunjen, aktivan i dug \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Poznato je da na dugovje\u010dnost puno utje\u010de prehrana, no kako zapravo hrana produ\u017euje (ili skra\u0107uje) \u017eivot? Postoje li neke namirnice koje se posebno mogu izdvojiti za korisne ili \u0161tetne?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mnogi geni koji utje\u010du na varijacije u duljini \u017eivota razli\u010ditih modelnih organizama pokazali su veliku ovisnost o uvjetima okoli\u0161a, prije svega \u2212 prehrane. Eksperimenti su ukazali na povoljan u\u010dinak kalorijske restrikcije koja kod nekih modelnih organizama znatno produljuje njihovo trajanje \u017eivota. No kod ljudi (kao i na\u0161ih bliskih ro\u0111aka \u2013 \u010dimpanza), rezultati nekoliko provedenih studija nisu nedvosmisleno pokazali pozitivan rezultat. Tako\u0111er treba istaknuti da je takav cjelo\u017eivotni re\u017eim gotovo nemogu\u0107e dosljedno primjenjivati kod ljudi, pri \u010demu deprivacijski stres mo\u017ee uzrokovati i neke nepovoljne u\u010dinke koji pak mogu voditi i skra\u0107ivanju \u017eivotnog vijeka.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, eksperimenti kalorijske restrikcije na modelnim organizmima ukazali su na neke biolo\u0161ke mehanizme koji na stani\u010dnoj razini djeluju u smjeru pomla\u0111ivanja, \u0161to bi moglo dovesti i do produljenja \u017eivota \u010ditavog organizma. Tako su u tijeku eksperimenti kojima se intenzivno istra\u017euje mogu\u0107nost farmakolo\u0161kog &#8220;pomla\u0111ivanja&#8221; stanica (uklju\u010duju\u0107i mimetike kalorijske restrikcije).<\/p>\n\n\n\n<p>Postoje ve\u0107 brojni dokazi da neke tvari iz hrane doprinose takvom &#8220;pomla\u0111ivanju&#8221; stanica. Tako hrana bogata polifenolima (koji imaju antioksidativno i protuupalno djelovanje, djeluju na glikaciju i autofagiju) ima potencijal da bude kori\u0161tena kao <em>anti-ageing<\/em> hrana. Polifenola ima u razli\u010ditom bilju, no naro\u010dito su bogato prisutni u maslinovom ulju, gro\u017e\u0111u i drugom bobi\u010dastom vo\u0107u, ora\u0161astim plodovima, ali i kavi. Posebno velike nade se pola\u017eu u povoljan u\u010dinak pojedinih polifenola (primjerice, resveratrola kojeg ima u gro\u017e\u0111u), no nije jo\u0161 u cijelosti razrije\u0161en problem njihove odgovaraju\u0107e doze i biolo\u0161ke dostupnosti. Tako\u0111er treba spomenuti i istra\u017eivanja koja se provode na ve\u0107 prisutnim lijekovima koji se koriste za odre\u0111ene bolesti, a za koje postoje inicijalni dokazi kako bi njihova primjena mogla imati i sistemsko djelovanje u usporavanju procesa starenja; primjeri su: antidijabetik metformin i lijek za osteoporozu zoledronate (koji se primjenjuje uz vitamin D i kalcij).<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, jedan od va\u017enih regulatora ljudske fiziologije je mikrobiom (bakterijski sastav crijeva), a posebice je izra\u017eeno njegovo djelovanje na imunolo\u0161ki sustav. \u0160tetne promjene u sastavu crijevnih bakterija (crijevna disbioza) povezane su s brojnim bolestima. Stoga trebamo imati na umu da na sastav crijevne flore (osim starije dobi) imaju utjecaja brojni \u010dimbenici kao \u0161to su to upotreba antibiotika, infekcije i druge bolesti, hormonalne promjene, cirkadijalni ritam, malnutricija, ali i vrsta hrane koju konzumiramo.<\/p>\n\n\n\n<p>I, kona\u010dno, ne treba zaboraviti na pretilost koja je glavni okida\u010d metaboli\u010dkih abnormalnosti te dokazani \u010dimbenik rizika za razvoj brojnih kroni\u010dnih bolesti, ali i onaj morfolo\u0161ki fenotip koji sputava pun opseg na\u0161ih tjelesnih i dru\u0161tvenih aktivnosti. U zaklju\u010dku se mo\u017ee re\u0107i da je hrana prijatelj zdravlja ako ju konzumiramo u umjerenim koli\u010dinama, ako je ona raznovrsna, i po mogu\u0107nosti bogata &#8220;dobrim tvarima&#8221;. A najbolja mjera kvalitete prehrane je ona koja dovodi do toga da se u svojem tijelu osje\u0107amo dobro, da mo\u017eemo biti aktivni i pozitivni prema \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako po pitanju duljine \u017eivota stoje Hrvati u odnosu na ostale narode?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sve u\u010destalije do\u017eivljenje duboke starosti, kao i populacijski prisutno udvostru\u010denje o\u010dekivanog ljudskog vijeka u posljednjih 100 godina u razvijenim zemljama, najve\u0107i je uspjeh moderne civilizacije. Neka demografska predvi\u0111anja sugeriraju da \u0107e ve\u0107ina djece ro\u0111ene nakon 2000. godine do\u017eivjeti svoj stoti ro\u0111endan.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekivani \u017eivotni vijek (engl.<em> life expectancy<\/em>) osnovna je mjera procjene zdravlja stanovni\u0161tva. On uklju\u010duje mortalitet tijekom \u010ditavog \u017eivotnog ciklusa i govori nam o prosje\u010dnoj dobi smrti u odre\u0111enoj populaciji. Prema podacima EUROSTAT-a za 2017. godinu o\u010dekivano trajanje \u017eivota za Hrvatsku iznosi to\u010dno 78 godina. U relaciji prema drugim dr\u017eavama Europske unije to ju smje\u0161ta na 21. mjesto, pri \u010demu je prosjek EU28 dr\u017eava 80,9 godina, dok je o\u010dekivano trajanje \u017eivota u dr\u017eavama Eurozone 82 godine. Od Hrvatske kra\u0107e o\u010dekivano trajanje \u017eivota imaju sljede\u0107e dr\u017eave (od najve\u0107eg do najmanjeg): Poljska, Slova\u010dka, Ma\u0111arska, Litva, Rumunjska, Latvija i Bugarska (od 77,8 g. do 74,8 g.). Ve\u0107e od prosjeka o\u010dekivano trajanje \u017eivota ima 20 dr\u017eava u rangu od najve\u0107eg u \u0160panjolskoj (83,4 godine) i Italiji (83,1 g.) do najni\u017eeg u \u010ce\u0161koj (79,1 g.) i Estoniji (78,4 g.). U odnosu na dr\u017eave okru\u017eenja, dulje o\u010dekivano trajanje \u017eivota od Hrvatske ima Slovenija (81,2 g.), a kra\u0107e ostale dr\u017eave: Crna Gora (76,6 g.), Ma\u0111arska i Sjeverna Makedonija (76 g.) i Srbija (75,6 g.), dok za Bosnu i Hercegovinu podaci nisu poznati.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, ako se pogleda malo dulje vremensko razdoblje, trend porasta o\u010dekivanog trajanja \u017eivota u Hrvatskoj je stalno uzlazan (uz minimalne varijacije u pojedinim godinama) te je primjerice u 2006. godini on iznosio 75,9 g., da bi 2017. dosegnuo navedenih 78 godina \u017eivota. Iz ovih odnosa se mo\u017ee i\u0161\u010ditati da je rangiranje Hrvatske prema o\u010dekivanom trajanju \u017eivota, u odnosu na ostale Europske dr\u017eave, u cijelosti odraz stupnja njenog socioekonomskog razvoja.<\/p>\n\n\n\n<h6><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n<div id=\"mojev-272930178\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanja, provedena \u0161irom svijeta, pokazala su da ve\u0107i utjecaj na o\u010dekivano trajanje \u017eivota u ljudi imaju razli\u010diti \u010dimbenici okoli\u0161a (75%), dok se pribli\u017eno jedna \u010detvrtina mo\u017ee pripisati geneti\u010dkim razlikama me\u0111u pojedincima, s time da utjecaj gena nakon 60. godine \u017eivota postaje sna\u017eniji.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32454,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[64,1560,952,134],"class_list":["post-32448","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-dugovjecnost","tag-genetika","tag-nemapredaje","tag-zdravlje-2"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32448","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32448"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32448\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/32454"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32448"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32448"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32448"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}