{"id":32597,"date":"2019-12-10T10:39:33","date_gmt":"2019-12-10T09:39:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=32597"},"modified":"2019-12-10T10:40:08","modified_gmt":"2019-12-10T09:40:08","slug":"titov-partizan-i-hrvatski-suverenist-hrvati-se-ipak-nisu-odrekli-franje-tudmana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2019\/12\/titov-partizan-i-hrvatski-suverenist-hrvati-se-ipak-nisu-odrekli-franje-tudmana\/","title":{"rendered":"Titov partizan i hrvatski suverenist; Hrvati se ipak nisu odrekli Franje Tu\u0111mana"},"content":{"rendered":"\n

20 godina od smrti prvog hrvatskog predsjednika u Hrvatskoj ne postoji konsenzus oko njegova lika i djela. Ipak, ve\u0107ina gra\u0111ana smatra ga pozitivnom osobom uz uva\u017eavanje svih gre\u0161aka koje je napravio, pi\u0161e povodom 20. obljetnice Tu\u0111manove smrti Deutsche Welle<\/strong><\/a>. <\/p>\n\n\n\n

O Franji Tu\u0111manu (14. 5. 1922. \u2013 10. 12. 1999.) za DW je govorio povjesni\u010dar dr. Domagoj Kne\u017eevi\u0107<\/strong>. Polje znanstvenog interesa mu je suvremena hrvatska povijest i autor je znanstvenih radova koji se bave tom tematikom. Na prolje\u0107e 2020. izlazi mu autorska knjiga \u201eHrvatska demokratska zajednica, od osnivanja do raskida s Jugoslavijom” \u010diji \u0107e izdava\u010d biti Hrvatski institut za povijest.<\/p>\n\n\n\n

DW: Je li Tu\u0111man bio uvjereni antifa\u0161ist i komunist? Naime njegove izjave o Titu i antifa\u0161izmu \u010dest su argument u raspravama protiv onih koji tvrde da ishodi\u0161te Hrvatske nije u NOB-u, nego u Domovinskom ratu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kne\u017eevi\u0107: Kada povijesno obja\u0161njavamo neku osobu, moramo se vratiti u to vrijeme. Onda\u0161nja Hrvatska nalazila se u Kraljevini Jugoslaviji i Hrvati su u njoj imali nerije\u0161eno nacionalno i socijalno pitanje. To je bilo plodno tlo za bujanje nacionalisti\u010dke ideologije oli\u010dene u usta\u0161kom pokretu i komunisti\u010dke, otjelovljene u komunisti\u010dkom pokretu. Dakle, Tu\u0111man je bio sin istaknutog HSS-ovca iz Zagorja i onda\u0161nje ekonomske neprilike osje\u0107ao je i u svojoj obitelji. Ve\u0107 je 1940. godine postao \u010dlan SKOJ-a, a godinu kasnije oti\u0161ao je u partizane zajedno s bra\u0107om. Kasnije im se pridru\u017eio u partizanima i otac. Tako\u0111er, ne treba zaboraviti da je KPJ tada nudila i rje\u0161enja nacionalnih pitanja u zaklju\u010dcima 4. kongresa KPJ gdje se tvrdilo da Jugoslavija oduzima nacionalna prava nesrpskim narodima i da je pod kontrolom srpske bur\u017eoazije. Sve je to bilo prihvatljivo mladom Tu\u0111manu, ali i drugim ljudima koji su pristupili pokretu. Rat je Tu\u0111man zavr\u0161io u Desetom korpusu NOVJ koji je bio sastavljen uglavnom od Hrvata.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Povjesni\u010dar Domagoj Kne\u017eevi\u0107 (foto: Sini\u0161a Bogdani\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Tita se \u010dak ni 1990-ih nije odrekao<\/a>?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tako je. Program je temeljio na tri stupa: suverenisti\u010dkom dijelu programa Star\u010devi\u0107evog prava\u0161tva, Radi\u0107evom republikanizmu i hrvatski nacionalno usmjerenoj ljevici kojoj je i on pripadao. Primjerice, na I. saboru HDZ-a govorio je da Hrvatska nije ba\u0161 bog zna kako pro\u0161la u novoj komunisti\u010dkoj Jugoslaviji, ali i da je to ipak bio neki po\u010detak. Pored toga, stalno je nagla\u0161avao da su za hrvatske interese itekako bile va\u017ene odluke ZAVNOH-a.<\/p>\n\n\n\n

U Jugoslaviji je Tu\u0111man ipak stekao status disidenta.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Taj status je stekao nakon \u0161to je bio osu\u0111en na visoke kazne i vi\u0161egodi\u0161nji gubitak svih gra\u0111anskih prava zbog svojih politi\u010dkih razmi\u0161ljanja. To se poku\u0161avalo minorizirati, ali on je zaista bio politi\u010dki disident. U tim progonima je pro\u0161ao lo\u0161ije od Savke Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar i Mike Tripala, ali bolje od Vlade Gotovca i Dra\u017eena Budi\u0161e. Optu\u017ebe protiv Tu\u0111mana bile su ozbiljne, ali on je zapravo samo iznosio mi\u0161ljenja kako bi Jugoslavija trebala izgledati i kakav bi status u njoj Hrvatska trebala imati. Uostalom, njegov drugi proces bio je prvo politi\u010dko su\u0111enje nakon Titove smrti. To pokazuje ozbiljnost kojom su ga onda\u0161nji vladaju\u0107i komunisti\u010dki politi\u010dari do\u017eivljavali.<\/p>\n\n\n\n

1961. je napustio djelatnu vojnu slu\u017ebu i Beograd. U Zagrebu je osnovao Institut za historiju radni\u010dkog pokreta Hrvatske, danas Hrvatski institut za povijest. \u010cime se znanstveno bavio?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Institut je osnovan da bi sa\u010duvao hrvatsku politi\u010dku poziciju u povijesnoj znanosti. U svojim radovima je poku\u0161avao braniti teze i politike koje je zastupao, branio je dosljedno federalisti\u010dki ustroj Jugoslavije i hrvatske interese. Na takvom tragu su bile i njegove prve dvije knjige. U njima je branio sudjelovanje hrvatskog naroda u NOB-u i iznosio je razmi\u0161ljanja kakva bi jugoslavenska vojska trebala biti. Zastupao je tezu da bi trebala biti decentralizirana kao u vrijeme rata kada je, tvrdio je, hrvatski NOB bio najja\u010di. To ga je, naravno, dovelo do sukoba s onim kako ih je on nazivao unitaristi\u010dko-dogmatskim snagama.<\/p>\n\n\n\n

Kako je postao klju\u010dna figura raspada Jugoslavije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zahvaljuju\u0107i svojim sposobnostima i znanjima. Gledao sam osobno izvje\u0161\u0107a komunisti\u010dkih tajnih slu\u017ebi koja nagla\u0161avaju njegove organizacijske vje\u0161tine, davanje impulsa i politi\u010dkih prijedloga o kojima se zaista raspravlja. I u svom prvom naletu devedesetih zastupao je dogovornu konfederalnu Jugoslaviju na pet godina sa \u0161to manje zajedni\u010dkih poslova, bez mije\u0161anja u tu\u0111i dohodak.<\/p>\n\n\n\n

No Jugoslavija se raspala u brutalnim sukobima nekada\u0161njih \u201ebratskih\u201c naroda. Je li Tu\u0111man o\u010dekivao takav krvavi rasplet?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mislim da nije. Smatrao je da \u0107e se uspjeti dogovoriti, ali imao je dva velika protivnika: vrh JNA koji nije \u017eelio propast komunisti\u010dke Jugoslavije i gubljenje dru\u0161tvenih privilegija te srpsko vodstvo koje je na valu niza politi\u010dkih uspjeha planiralo preustroj Jugoslavije prema njihovim interesima. Kada vidite koliko su hrvatski protivnici bili naoru\u017eani i politi\u010dki sna\u017eni, ne \u010dudi njihova primjena sile u ostvarivanju njihovih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n

Jasno je da se Hrvati nisu odrekli Tu\u0111mana. To je pokazala i Ipsosova anketa. Sada 52 posto gra\u0111ana o prvom predsjedniku misli pozitivno, dok 29 posto misli da je bio i pozitivan i negativan.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zbog njegovih politi\u010dkih rezultata, Tu\u0111man je za mene najve\u0107a hrvatska povijesna li\u010dnost, \u0161to god tko o tome govorio. Gra\u0111ani su svjesni da je on donio suverenost Hrvatskoj i hrvatskom narodu, a na nama je da to danas produbljujemo ili gubimo. Formirao je me\u0111unarodno priznatu dr\u017eavu, vojsku, obranio je dr\u017eavu i reintegrirao okupirana podru\u010dja. Je li to malo za deset godina?<\/p>\n\n\n\n

Ipak, te brojke malo iznena\u0111uju s obzirom da ga velik dio lijeve aktivisti\u010dke scene ozna\u010dava zlo\u010dincem na temelju zlo\u010dina po\u010dinjenih u Domovinskom ratu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kroz te optu\u017ebe ti i takvi poku\u0161avaju delegitimizirati nastanak hrvatske nacionalne dr\u017eave. Meni je to shvatljivo, jer to svugdje postoji. Ali u drugim dru\u0161tvima ne dobiva toliko prostora i nije politi\u010dki mainstream<\/em>. Narod je vi\u0161e puta na referendumu i izborima potvrdio da Tu\u0111manovu politiku smatra ispravnom. Pogledajte danas recimo poziciju Kurda. Dakle, suverenost je po\u010detna to\u010dka svakog naroda da sami o sebi odlu\u010dujete pa \u010dak i ako odlu\u010dujete na svoju \u0161tetu. Donijeli smo puno krivih odluka, ali smo ih sami donijeli.<\/p>\n\n\n\n

Privatizacija je bila jedna od tih krivih odluka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To je kompleksna tema. Privatizacija je po\u010dela po saveznom zakonu Ante Markovi\u0107a. Tu\u0111man se bojao da \u0107e kroz tu vrstu privatizacije netko izvu\u0107i hrvatsku ekonomsku supstancu. Zato se i\u0161lo na podr\u017eavljavanje privrede uz namjeru privatizacije uz nadzor hrvatske dr\u017eave. Izvorna ideja nije bila bez osnova, ali su gre\u0161ke napravljene. Tu\u0111man je bio slabiji po pitanju ekonomije, ali da nije bilo rata i to bi se bolje odigralo.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to \u0107emo onda s izjavom o 200 bogatih obitelji i planom koji mu se pripisuje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To je la\u017e i bilo je izvu\u010deno je konteksta. Dakle, glavna autorica pri\u010de o elitisti\u010dkom preuzimanju hrvatskog gospodarstva je Vesna Pusi\u0107. Ona je kao istaknuta sociologinja osamdesetih zagovarala privatizaciju na na\u010din da nekada\u0161nji komunisti\u010dki menad\u017eeri preuzmu poduze\u0107a, jer su se iskalili kao upravlja\u010dka elita.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Mladi Franjo Tu\u0111man u partizanskoj odori<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ne mo\u017eemo zaobi\u0107i ni velik dio gra\u0111ana koji mu zamjeraju politiku prema BiH. I u ha\u0161kim presudama je zabilje\u017eeno da je planirao i projektirao Hrvatsku u granicama Banovine Hrvatske.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To je pitanje kompleksno i ne mo\u017ee se ukratko odgovoriti. Osobno sam vidio dokumente tajnih slu\u017ebi iz 1989. u kojima je Tu\u0111man govorio da su muslimani dio hrvatskog nacionalnog korpusa i da mu je to potvrdio \u0160evko Omerba\u0161i\u0107. Kada je kao dr\u017eavnik shvatio da su se muslimani etablirali kao nacija, poku\u0161ao je posti\u0107i \u0161to bolji dogovor za Hrvate u BiH. Pored toga, smatrao je da je BiH kolonijalna tvorba nastala kao konstrukt Osmanskog carstva te da je treba podijeliti po etni\u010dkom osnovu, ali uz miran dogovor sva tri naroda. \u017delio je mirno rje\u0161enje. No, na njegov odnos prema BiH jako je utjecalo pona\u0161anje Alije Izetbegovi\u0107a 1991. godine tijekom napada na Hrvatsku iz BiH, a uz to i na Hrvate u BiH. Dakle, svi pri\u010daju o po\u010detku rata u BiH u travnju 1992., a u listopadu 1991. imate uni\u0161tenu tre\u0107inu op\u0107ine Trebinje gdje \u017eive Hrvati, spaljena sela i protjerane ljude.<\/p>\n\n\n\n

A odnos sa Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em i teza o dogovorenom ratu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oni jesu razgovarali, ali razvoj doga\u0111aja pokazuje da tu ni\u0161ta nije bilo dogovoreno. Jer da je, Hrvatsku ne bi napali JNA i srpski dobrovoljci uz potporu Srbije. Nikad se ne spominje i da su i Bo\u0161njaci i Slovenci u isto vrijeme odvojeno razgovarali sa Srbima, ali to im se ne uzima za krimen.<\/p>\n\n\n\n

O HOS-u je govorio kao o mladi\u0107ima koji za\u010du\u0111uju\u0107e “nasjedaju onima koji im obla\u010de crne ko\u0161ulje i fa\u0161isti\u010dke oznake iz izgubljenog Drugog svjetskog rata”. HOS je i danas tema u hrvatskom dru\u0161tvu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oni su bili ogroman politi\u010dki problem za priznavanje Hrvatske. To je bila strana\u010dka vojska bez legitimiteta. Tko ih je osnovao, vodio? U kakvim su odnosima bili s tajnim slu\u017ebama? Postoji valjda neka subordinacija, neki glavni sto\u017eer, a oni su do 1992. bili izvan toga. Ve\u0107 u studenom 1991. Tu\u0111man je rekao da se to mora ra\u0161\u010distiti. Uostalom, JNA je tvrdila da ne mo\u017ee napustiti Hrvatsku jer mora obraniti Srbe od takvih postrojbi. Postoji transkript razgovora na\u010delnika general\u0161taba JNA Blagoja Ad\u017ei\u0107a i na\u010delnika KOS-a Aleksandra Vasiljevi\u0107a koji mu ka\u017ee: \u201eNamjerno propu\u0161tamo oru\u017eje za HOS i nadamo se da \u0107e ga upotrijebiti onako kako mi \u017eelimo.” Nitko ne ulazi u domoljublje HOS-ovih ljudi, ali to je politi\u010dki bilo u\u017easno \u0161tetno.<\/p>\n\n\n\n

\u010cesto slu\u0161amo i o tome kako je izjavio da je “sretan \u0161to mu \u017eena nije Srpkinja”. Zamjera mu se i poziv Srbima da ostanu u svojim domovima tijekom Oluje, jer tada su po\u010dinjeni i ratni zlo\u010dini nad srpskim civilima. Je li mrzio Srbe?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To je konstrukcija. Nije mrzio Srbe. Od prvog dana zagovarao je hrvatsko\u2013srpski dogovor, ali na osnovama da je hrvatski narod suveren i da sam odlu\u010duje o svojoj sudbini.<\/p>\n\n\n\n

HDZ je u sredi\u0161tu va\u0161eg znanstvenog interesa. U toj stranci se Tu\u0111man danas koristi u obra\u010dunima frakcija. Bi li bio zadovoljan dana\u0161njim HDZ-om?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Okolnosti su danas druga\u010dije. Bilo bi to zanimljivo vidjeti. U svom politi\u010dkom programu iz 1989. naveo je kako Hrvatska treba u\u0107i u Europsku zajednicu, \u0161to je i ostvareno. Tada je napisao, recimo, da ta politi\u010dka tvorevina mo\u017ee uspjeti samo ako \u0107e uva\u017eavati suverenost svakog naroda i ako se odluke donose konsenzusom. Tada je izgleda ve\u0107, pou\u010den jugoslavenskim iskustvom, shvatio \u0161to \u0107e biti problem EU-a za 30 godina. Znao je da svaki narod ima svoje interese i da se dogovor mo\u017ee posti\u0107i kompromisom. (Sini\u0161a Bogdani\u0107, Deutsche Welle<\/a>)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tu\u0111man je bio sin istaknutog HSS-ovca iz Zagorja i onda\u0161nje ekonomske neprilike osje\u0107ao je i u svojoj obitelji. Ve\u0107 je 1940. godine postao \u010dlan SKOJ-a, a godinu kasnije oti\u0161ao je u partizane zajedno s bra\u0107om. Kasnije im se pridru\u017eio u partizanima i otac. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":20220,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[188,110,1234],"class_list":["post-32597","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-jugoslavija","tag-tito","tag-tudman"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32597"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32597\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}