{"id":33579,"date":"2020-01-30T17:58:57","date_gmt":"2020-01-30T16:58:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=33579"},"modified":"2020-01-30T17:59:13","modified_gmt":"2020-01-30T16:59:13","slug":"kada-stize-cjepivo-protiv-koronavirusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/01\/kada-stize-cjepivo-protiv-koronavirusa\/","title":{"rendered":"Kada sti\u017ee cjepivo protiv koronavirusa?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kineski i ameri\u010dki znanstvenici rade na razvoju cjepiva protiv koronavirusa. Ako sve bude i\u0161lo po planu, mo\u0107i \u0107e ga testirati na ljudima za tri mjeseca. No je li mogu\u0107e da \u0107e do tada epidemija pro\u0107i, pita se <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Deutsche Welle (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/koronavirus-kada-%C4%87e-biti-spremno-cjepivo\/a-52200668\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U\u010dinjen je prvi klju\u010dni korak prema u\u010dinkovitom cjepivu protiv novog koronavirusa (nCoV). Kineski lije\u010dnici iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) uspjeli su izolirati novi virus i analizirati njegov genetski kod. To je potvrdio Xu Wenbo, \u0161ef Instituta za virusna oboljenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 nikada u povijesti \u010dovje\u010danstva nije se tako brzo otkrio prijelaz novog patogena s jedne za sada jo\u0161 uvijek neidentificirane \u017eivotinje na \u010dovjeka. Virus je u potpunosti dekodiran, razmno\u017eio se u stani\u010dnoj kulturi, a ta saznanja svijetu su predstavljena u obliku znanstvene publikacije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Razvoj cjepiva je u tijeku<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kineski znanstvenici ve\u0107 rade na razvoju cjepiva. Na tome se istovremeno radi i u SAD-u, Australiji i u drugim zemljama. U SAD-u na tome radi nova skupina za istra\u017eivanje cjepiva Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) pod vodstvom <strong>Anthonyja S. Faucija<\/strong>, direktora Instituta za alergijske i zarazne bolesti (NIAD).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fauci je u jednom stru\u010dnom \u010dasopisu napisao da bi cjepiva, koja su ve\u0107 razvijena protiv virusa SARS-a i MERS-a, vjerojatno mogla biti dobra osnova za razvoj cjepiva protiv virusa nCoV.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nepoznati rizici<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, jedna stvar ote\u017eava razvoj cjepiva protiv koronavirusa \u2013 on je veoma promjenljive strukture. Isto tako je bilo i kod SARS-a. Lije\u010dnici su se pla\u0161ili da cjepivo s aktivnim supstancama spike-proteina S1 mo\u017ee \u010dak i pospje\u0161iti prodiranje odre\u0111enih varijanti virusa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, Fauci smatra da bi spike-cjepivo, isto kao i nukleokapsid-proteinsko-cjepivo, moglo biti baza za dalja istra\u017eivanja na nCoV-cjepiva. I proizvo\u0111a\u010di cjepiva, poput firme Novavax iz Marylanda \u2013 koja je ve\u0107 razvila cjepivo protiv virusa MERS \u2013 ve\u0107 su na startnim pozicijama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Svi rade na cjepivu<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na razvoju cjepiva rade i australski znanstvenici, predvo\u0111eni Keithom Chappellom sa Sveu\u010dili\u0161ta Queensland. Oni pritom koriste tzv. molekularnu stezaljku. Ideja je da se virus sagleda ve\u0107 u njegovoj preliminarnoj fazi. Tako bi ga imunitet mogao napasti prije nego \u0161to se on stopi sa stanicama. Istina, ta metoda je pokazala djelovanje protiv drugih opasnih virusa poput ebole, SARS-a i MERS-a, ali samo u laboratorijskim uvjetima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i izazov je, isto kao i kod SARS-a, brzina razvoja cjepiva. Znanstvenici okupljeni oko Faucija nadaju se da bi ve\u0107 za tri mjeseca cjepivo mogli testirati na ljudima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako sve bude i\u0161lo po planu, s uvo\u0111enjem cjepiva mo\u017ee se ra\u010dunati najranije na ljeto 2020. To bi svakako bio rekord u razvoju nekog cjepiva \u2013 kod SARS-a je to trajalo oko 20 mjeseci, a cjepivo je bila razvijeno tek kada je epidemija ve\u0107 bila pri kraju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Lijekovi protiv virusa<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No ho\u0107e li se epidemija ra\u0161iriti ovisi o tome koliko \u0107e uspjeha imati potpuno druga\u010diji pristup: terapija nevirusnim lijekovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fauci je pisao da bi mogli biti razmotreni razli\u010diti antivirusni lijekovi \u0161irokog spektra, poput onih protiv ebole i HIV-a. Kineske zdravstvene slu\u017ebe su za svaki slu\u010daj ve\u0107 naru\u010dile velike koli\u010dine lijekova protiv HIV-a, potvrdila je predstavnica ameri\u010dke tvrtke AbbbVie.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Postoji jo\u0161 jedan, potpuno druga\u010diji pristup borbi protiv virusa: tzv. monoklonalna antitijela \u2013 imunolo\u0161ki aktivne bjelan\u010devine koje zapravo pozivaju tijelo na potpuno specifi\u010dan imunolo\u0161ki odgovor.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Herbert Virgin<\/strong> iz ameri\u010dke tvrtke Vir-Biotechnologies izjavio je da je njegova firma ve\u0107 razvila antitijela koja su se \u2013 u laboratorijskim uvjetima \u2013 pokazala kao djelotvorna protiv SARS-a i MERS-a. On smatra da bi neka od njih mogla neutralizirati koronavirus. &#8220;Mo\u017eda imaju potencijal u terapiji virusa iz Wuhana&#8221;, rekao je Virgin.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Karantena: i dalje naju\u010dinkovitija mjera<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ho\u0107e li se na tr\u017ei\u0161tu pojaviti cjepivo ovisi i od daljeg \u0161irenja epidemije. Kinezi za sada koriste najdjelotvornije sredstvo u suzbijanju bolesti: izolaciju oboljelih i karantenu za kompletne gradove. Tim mjerama je za sada pogo\u0111eno 43 milijuna ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri tom se \u010dini da je kod nCoV-infekcije manji broj smrtnih slu\u010dajeva nego \u0161to je to bilo kod SARS-a. Tada je umrlo 8.000 pacijenata kod kojih je ustanovljena zaraza, a u ovoj epidemiji smrtnost je znatno manja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istina, broj zara\u017eenih osoba rapidno raste, ali relativno mali broj pacijenata umire od posljedica infekcije \u2013 mahom su to starije osobe koje su ve\u0107 bile bolesne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Profesor <strong>Mark Harris<\/strong> iz \u0160kole za molekularnu i stani\u010dnu biologiju na Sveu\u010dili\u0161tu Leeds procjenjuje da je smrtnost samo oko 0,1 posto. On u svojim procjenama uzima u obzir i vjerojatno veliki broj neprijavljenih pacijenata s blagim tijekom bolesti koji se nisu ni javili klinikama pa zato ni ne ulaze u slu\u017ebene statistike.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako su njegove pretpostavke to\u010dne, onda ovaj virus nije ni\u0161ta opasniji od sezonske gripe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Broj zara\u017eenih osoba rapidno raste, ali relativno mali broj pacijenata umire od posljedica infekcije \u2013 mahom su to starije osobe koje su ve\u0107 bile bolesne.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":33550,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[331,2056,2046],"class_list":["post-33579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-cijepljenje","tag-cjepivo","tag-korona-virus"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=33579"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/33579\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/33550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=33579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=33579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=33579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}