{"id":34131,"date":"2020-02-14T15:58:45","date_gmt":"2020-02-14T14:58:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=34131"},"modified":"2020-02-14T16:00:33","modified_gmt":"2020-02-14T15:00:33","slug":"hrvati-jos-uvijek-vole-zikinu-dinastiju-a-navukli-su-se-i-na-cajke-srbi-vole-hrvatski-alan-ford","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/02\/hrvati-jos-uvijek-vole-zikinu-dinastiju-a-navukli-su-se-i-na-cajke-srbi-vole-hrvatski-alan-ford\/","title":{"rendered":"Hrvati vole ‘\u017dikinu dinastiju’, a navukli su se i na cajke; Srbi vole hrvatskog Alana Forda"},"content":{"rendered":"\n

Miri\u0161e na novine, stare i nove, miri\u0161e na strip. Par kvadrata knji\u017eare “Alan Ford” na Novom Beogradu su pribje\u017ei\u0161te ljubitelja stripa. Jedan od njih, Vasa Pavkovi\u0107<\/strong>, u rukama dr\u017ei prvi zagreba\u010dki broj o \u010duvenoj dru\u017eini TNT. Vic nije samo u radnji stripa, vic je i u neponovljivom prijevodu koji je oduvijek bio posebno zanimljiv izvan Hrvatske, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

“I danas \u010ditam ‘Alana Forda’ s nostalgi\u010dnim razlozima. U stvari, u\u017eivam i u prijevodu Nenada Brixyja jer ‘ako kani\u0161 pobijediti, ne smije\u0161 izgubiti'”, ka\u017ee nam Pavkovi\u0107 i dodaje: “Mo\u017eda je to isti sindrom kao kada su ‘Rokeri s Moravu’ bili jako popularni u Zagrebu s iskrivljenim dijalektnim govorom. Hrvatski govor koji je Brixy osmislio za junake iz ‘Alana Forda’ je po sebi zanimljiv, dinami\u010dan i ludo komi\u010dan u odnosu na ono kako se govorilo u, recimo, Beogradu.”<\/p>\n\n\n\n

Hvatati ili fatati?<\/h3>\n\n\n\n

Isti fenomen zati\u010demo i u Zagrebu, gdje se u stanu Darija Pavi\u0161e<\/strong> (40) jo\u0161 od njegovih klina\u010dkih dana gleda “\u017dikina dinastija”. “Na ovome je moja generacija odrasla”, ka\u017ee on. O povremenoj raspravi u Hrvatskoj treba li srpske filmove prevoditi ka\u017ee: “Mislim da bi se ljudi osje\u0107ali kao majmuni, da bi se uvrijedili da netko stavi titl.”<\/p>\n\n\n\n

Koliki je utjecaj majstora \u017dike na Darija \u010dujemo dok razgovara sa svojim sinom Markom, desetogodi\u0161njim klincem, pi\u0161e DW<\/a>. Marko prati YouTube scenu iz cijele regije, odli\u010dno zna da je \u0161argarepa isto \u0161to i mrkva, a supa isto \u0161to i juha. Dario mu dalje nabraja “srpske” rije\u010di i pita: “\u0160to zna\u010di recimo ‘fatam ribe’?” Pustili smo ga malo, ali smo mu onda otkrili da se ‘hvatam’ isto ka\u017ee i u Hrvatskoj i u Srbiji, a da ‘fatam ribe’ ka\u017ee samo majstor \u017dika.<\/p>\n\n\n\n

Na drugoj strani Zagreba iz jednog tornja tre\u0161te nebrojene radijske postaje. Me\u0111u njima i ona koja je izazvala najvi\u0161e pa\u017enje u posljednje vrijeme: Extra FM. Jer, tu se pu\u0161taju skoro samo ono \u0161to u Zagrebu zbirno nazivaju “cajkama” \u2013 od Ace Lukasa i Jelene Karleu\u0161e, do Sa\u0161e Mati\u0107a i \u017deljka Samard\u017ei\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Doma\u0107u glazbu pu\u0161taju kad nitko ne slu\u0161a<\/h3>\n\n\n\n

Pitamo sve u redakciji da li oni stvarno slu\u0161aju ovu muziku i u slobodno vrijeme? Naravno da slu\u0161aju, kakvo je to pitanje. Ka\u017eu, pola mladih u Zagrebu samo to slu\u0161a, svi popularni klubovi pu\u0161taju cajke. Po zakonu, dodu\u0161e, moraju pu\u0161tati i doma\u0107e izvo\u0111a\u010de, ali, kako nam ka\u017eu, njih stave na plejlistu u gluho doba no\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

“U startu smo mislili da \u0107e se netko buniti, ali smo se pozitivno iznenadili. Kad smo krenuli, sru\u0161io nam se online-stream<\/em>, uklju\u010dilo se preko trideset tisu\u0107a ljudi”, ka\u017ee nam mladi direktor radija Antonio-Luka Radanovi\u0107. “Treba gledati u budu\u0107nost, a muzika povezuje ljude, \u0161iri pozitivnu energiju. Ako se netko \u017eeli optere\u0107ivati podjelama, to je njegov problem.”<\/p>\n\n\n\n

\n