{"id":34421,"date":"2020-02-20T12:52:51","date_gmt":"2020-02-20T11:52:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=34421"},"modified":"2020-02-20T12:53:39","modified_gmt":"2020-02-20T11:53:39","slug":"kako-smo-dosli-do-toga-da-cijeli-zivot-radimo-kako-bismo-primali-sitnis-od-mirovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/02\/kako-smo-dosli-do-toga-da-cijeli-zivot-radimo-kako-bismo-primali-sitnis-od-mirovine\/","title":{"rendered":"Kako smo do\u0161li do toga da cijeli \u017eivot radimo kako bismo primali sitni\u0161 od mirovine?"},"content":{"rendered":"\n

Zbog starenja \u010ditavog stanovni\u0161tva \u0107e i bogatim zemljama sve te\u017ee biti financirati mirovine. U siroma\u0161nijim zemljama je tu problem i masovni odlazak mladih u inozemstvo. Mirovine su ve\u0107 malene, a tako \u0107e biti jo\u0161 manje, analizira An\u0111elko \u0160ubi\u0107<\/strong> za Deutsche Welle<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Nekad je bilo sjajno<\/h3>\n\n\n\n

Pred kraj osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a u Hrvatskoj je \u010ditav mirovinski sustav pucao od zdravlja: bilo je ne\u0161to preko dva milijuna zaposlenih i tek ne\u0161to preko 500 tisu\u0107a umirovljenika. Od nekada\u0161njih maltene 4:1 danas je odnos i po slu\u017ebenim statistika HZMO (sije\u010danj 2020.) da na pet zaposlenih dolaze \u010detiri umirovljenika (1,25:1). Ve\u0107 i po tome je Hrvatska negdje na dnu ljestvice me\u0111u zemljama Europske unije, ali u drugim dr\u017eavama regije je jo\u0161 gore: mediji Crne Gore javljaju kako se tamo odnos zaposlenih i umirovljenika ve\u0107 pribli\u017eava na 1:1. <\/p>\n\n\n\n

Nema uop\u0107e smisla raspravljati koji bi omjer bio optimalan: \u0161to je ve\u0107i broj umirovljenika koji otpada na svakog zaposlenog zna\u010di da \u0107e i mirovine biti manje. A kad su i prosje\u010dni prihodi maleni, onda to zna\u010di i da \u0107e \u010ditavi stariji nara\u0161taji biti katapultirani u siroma\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Starci koji prosja\u010de na ulici su i bili razlog da su mnoge zemlje Europe jo\u0161 u 19. stolje\u0107u po\u010dele uspostavljati nekakve mirovinske sustave. Elementarni sustavi skrbi za stare i nemo\u0107ne su postojali i ranije, osobito unutar zanatskih cehova pojedinih gradova. Zapravo jo\u0161 uvijek se i u Njema\u010dkoj mogu na\u0107i zvanja koja imaju i svoju posebni, dodatni sustav skrbi za starost, ali takvih je sve manje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Jugoslavija, 1972.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Mirovina nije \u0161tednja, mladi poma\u017eu starima<\/h3>\n\n\n\n

Osnovno na\u010delo najve\u0107e ve\u0107ine dana\u0161njih nacionalnih mirovinskih sustava po\u010diva na “generacijskoj solidarnosti”. U velikoj krizi u dvadesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a je i u Njema\u010dkoj novac za mirovinu, koji se “stavljao na stranu”, doslovce oti\u0161ao u vjetar i zapravo je SAD pod Rooseveltom prvi svoj mirovinski sustav reformirao tako da se novac koji sti\u017ee od trenutno zaposlenih uglavnom odmah dijeli onima koji su mirovini. Logika je jasna: gospodarstvo raste, raste i broj stanovnika tako da \u0107e budu\u0107e generacije lako mo\u0107i pla\u0107ati mirovine onih koji sad upla\u0107uju u mirovinski fond.<\/p>\n\n\n\n

I Njema\u010dka je u svojoj reformi mirovinskog sustava 1957. uvela takvo na\u010delo – naravno, tu je i dalje bio potreban “drugi stup”: potpora dr\u017eave. Desetlje\u0107ima je to odli\u010dno funkcioniralo – dok je u obiteljima doista i bilo mnogo djece. Ali osim \u0161to je demografija ugrozila tu logiku “generacijske solidarnosti”, ne tako imu\u0107ne zemlje su pogo\u0111ene i odlaskom radne snage.<\/p>\n\n\n\n

Kako procjenjuje predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj Suma Chakarbarti za postaju RTS, ve\u0107 oko \u0161est milijuna gra\u0111ana Balkana \u017eivi u inozemstvu – gotovo tre\u0107ina tamo\u0161njeg stanovni\u0161tva. U izrazito siroma\u0161nim zemljama kao \u0161to je Moldavija doznake njenih stanovnika iz inozemstva su jedan od najve\u0107ih izvora prihoda \u010ditave dr\u017eave, ali to je slaba utjeha. Jer kad iz jedne Bosne i Hercegovine, prema podacima Eurostata, samo u 2018. godini ode oko 53.500 ljudi, iz malenog Kosova 34.500 ili iz Srbije 51.000, onda je to te\u017eak udarac i za tamo\u0161nje gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Jugoslavija, 1972.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Koliki je to gubitak?<\/h3>\n\n\n\n

Kratkoro\u010dno – i kako na primjer tvrdi direktor bosanskohercegova\u010dkog Zavoda za mirovinsko-invalidsko osiguranje Federacije Zijad Krnji\u0107, je tamo\u0161nji mirovinski sustav “potpuno stabilan” i “nema nikakvog govora” o njegovoj ugro\u017eenosti, izjavio je za list Avaz. Dopu\u0161ta mogu\u0107nost da odlazak mladih “mo\u017ee imati utjecaja na neki du\u017ei period”, ali od po\u010detka 2020. tamo\u0161njim umirovljenicima sti\u017ee \u010dak i povi\u0161ica mirovina.<\/p>\n\n\n\n

No ve\u0107 u dogledno vrijeme takav odlazak je barem dvostruki ekonomski gubitak. Prvi je tro\u0161ak kojeg je svaka ta dr\u017eava dala za obrazovanje tih osoba: ne\u010dija sveu\u010dili\u0161na diploma \u010ditavo dru\u0161tvo lako mo\u017ee ko\u0161tati i pedesetak tisu\u0107a eura – diploma lije\u010dnika jo\u0161 i vi\u0161e. A od te investicije sad korist ima neka druga dr\u017eava i to sve do te mjere da neke imu\u0107ne zemlje \u010dak namjerno obrazuju manje lije\u010dnika jer ra\u010dunaju s do\u0161ljacima.<\/p>\n\n\n\n

Drugi ekonomski gubitak je jo\u0161 gori: odlaze mladi, obrazovani i prije svega poduzetni ljudi jer nikad nije lako odlu\u010diti se na odlazak iz domovine. Upravo to poduzetni\u0161tvo je jedina \u0161ansa za te siroma\u0161nije zemlje da se u perspektivi ne pretvore u dr\u017eave lo\u0161e pla\u0107enih “konobara i \u010dista\u010dica” za turiste.<\/p>\n\n\n\n

Mnogi ionako ne bi pla\u0107ali mirovinsko…<\/h3>\n\n\n\n

Utoliko je \u010dak i pad stope nezaposlenosti koji bilje\u017ee gotovo sve zemlje regije tek umjereno dobra vijest. Ne tako malim dijelom je za taj pad zaslu\u017ean odlazak u inozemstvo, a to \u0107e onda neminovno imati posljedica i na mirovinski sustav, ali i na sustav zdravstvene skrbi. Jer oni koji bi mogli dobro zara\u0111ivati vi\u0161e nisu u domovini.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, \u010dak i taj odlazak u inozemstvo je zapravo tek dio jo\u0161 ve\u0107eg problema: osobito kad je rije\u010d o zabrinjavaju\u0107oj nezaposlenosti mladih, ti podaci obi\u010dno nisu posve to\u010dni. Prije svega mladima se daje posao djelomi\u010dno ili u cijelosti “na crno” i s isplatom “na ruke”. U regiji nisu osobita iznimka ni tvrtke koje \u010dak i ako radnicima ispla\u0107uju pla\u0107e, “zaboravljaju” pla\u0107ati doprinose – makar su uvedene i drakonske kazne za takve slu\u010dajeve.<\/p>\n\n\n\n

Izbjegavanje porezne obveze \u0107e se rado poku\u0161ati izvesti i u urednijim dr\u017eavama. A u dr\u017eavama gdje su gra\u0111ani duboko uvjereni kako “oni tamo gore” taj novac ba\u0161 nikad ne\u0107e potro\u0161iti na dobrobit zajednice je “pla\u0107anje na crno” i takva utaja neminovno i maltene nacionalni sport. Dakle nipo\u0161to ne zna\u010di da bi svi oni koji su oti\u0161li pla\u0107ali u zajedni\u010dku blagajnu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Jugoslavija, 1972.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kako skupiti novac za mirovine?<\/h3>\n\n\n\n

Kako da onda uop\u0107e mirovine postanu ve\u0107e? I u Hrvatskoj je prosje\u010dna mirovina 2.500 kuna, a preko 160 tisu\u0107a umirovljenika je suo\u010deno s nemogu\u0107om misijom: pre\u017eivjeti s mirovinom manjom od 1.000 kuna? <\/p>\n\n\n\n

U drugim dr\u017eavama regije je u pravilu jo\u0161 gore i te\u0161ko je re\u0107i kako bi se to moglo popraviti. Takozvani “tre\u0107i stup” – koji se zapravo svodi na ulaganje i ra\u010duna na dividende, obzirom na postoje\u0107u nultu eskontnu stopu Europske sredi\u0161nje banke tek iznimno mo\u017ee jam\u010diti zna\u010dajniju dobit. A tu mogu stvari po\u0107i i \u017eestoko krivim putem: u SAD-u je takav na\u010din ulaganja uobi\u010dajena praksa i mirovinski fondovi su jedni od najzna\u010dajnijih investitora u zemlji. Ali i najve\u0107i mirovinski sustav te zemlje California Public Employees\u2018 Retirement System (CalPERS) je trenutno u dubokim nov\u010danim nevoljama.<\/p>\n\n\n\n

Na koncu se i pre\u010desto sve svodi na to da dr\u017eava mora otvoriti svoju blagajnu kako bi pomogla i onima koji su \u010ditav svoj radni vijek radili i zara\u0111ivali, ali koji u starosti jedva mogu \u017eivjeti od mirovine. Ali kao \u0161to se isto pokazalo, u njenu pomo\u0107 se ne treba previ\u0161e pouzdati jer \u0107e tako neminovno zapasti u deficit. Pogotovo ako se ta dr\u017eava obavezala na financijsku disciplinu kakvu propisuje uvo\u0111enje zajedni\u010dke valute euro -onda se i umirovljenicima crno pi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

Imutak, ali ne i novac…<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

U Gr\u010dkoj (nije mnogo druga\u010dije bilo ni u \u0160panjolskoj ili Portugalu), mada i tamo politi\u010dari znaju “trik” sitnim poklonima umirovljenicima navesti ih da glasuju za njih, je ve\u0107 u prvim mjerama \u0161tednje \u017ertvom postala i dr\u017eavna potpora za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prosvjedi umirovljenika su bili brojni i \u017eestoki jer nije bilo malo obitelji gdje su i nezaposlena djeca i unuci \u017eivjeli od te mirovine.<\/p>\n\n\n\n

Kako onda u zemljama s ni\u017eim BDP-om osigurati pristojnu mirovinu ve\u0107 i sada\u0161njim, da ne spominjemo budu\u0107e nara\u0161taje? Situacija je zapravo apsurdna: ba\u0161 zbog sve manjeg nataliteta se u mnogim obiteljima pojavljuje “obrnuta piramida”: mnogo starije rodbine i malo djece – koja \u0107e jednog dana i naslijediti \u010ditav taj imutak. No tek iznimno \u0107e to biti i likvidan imutak od kojeg \u0107e se mo\u0107i pla\u0107ati ra\u010duni i odlaziti u trgovinu. Kako onda ipak pristojno \u017eivjeti u starosti? To nije problem koji \u0107e se rije\u0161iti tek potezom ne\u010dijeg pera, zaklju\u010duje DW<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pred kraj osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a u Hrvatskoj je \u010ditav mirovinski sustav pucao od zdravlja: bilo je ne\u0161to preko dva milijuna zaposlenih i tek ne\u0161to preko 500 tisu\u0107a umirovljenika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":10600,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,1002,237],"class_list":["post-34421","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-mirovinski-fondovi","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=34421"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34421\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=34421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=34421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=34421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}