{"id":35266,"date":"2020-03-11T17:10:16","date_gmt":"2020-03-11T16:10:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=35266"},"modified":"2020-03-11T17:11:05","modified_gmt":"2020-03-11T16:11:05","slug":"hvata-li-vas-panika-zbog-koronavirusa-hzjz-savjetuje-sto-uciniti-u-tom-slucaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/03\/hvata-li-vas-panika-zbog-koronavirusa-hzjz-savjetuje-sto-uciniti-u-tom-slucaju\/","title":{"rendered":"Hvata li vas panika zbog koronavirusa? HZJZ savjetuje \u0161to u\u010diniti u tom slu\u010daju"},"content":{"rendered":"\n<p>Je li Hrvatsku zahvatila panika zbog koronavirusa? S psiholo\u0161kim aspektima pojave COVID-19 pozabavio se <a href=\"https:\/\/www.hzjz.hr\/priopcenja-mediji\/psiholoski-aspekti-pojave-koronavirusa\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Hrvatski zavod za javno zdravstvo (opens in a new tab)\"><strong>Hrvatski zavod za javno zdravstvo<\/strong><\/a> koji upozorava da razinu straha i panike mo\u017eemo procijeniti prvenstveno na temelju onoga \u0161to vidimo u bliskom okru\u017eenju ili preko medija. <\/p>\n\n\n\n<p>To nije ni na koji na\u010din provjereno, ispitano ili istra\u017eivano, a i op\u0107enito je malo podataka i istra\u017eivanja o utjecaju izbijanja epidemija i pandemija zaraznih bolesti na mentalno zdravlje. Ono \u0161to sa sigurno\u0161\u0107u ipak mo\u017eemo re\u0107i jest da je koronavirus u centru pozornosti javnosti i jedna od vode\u0107ih tema u posljednje vrijeme. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to mislimo da nas COVID-19 ugro\u017eava vi\u0161e od sezonske gripe? <\/h3>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala da postoji sklonost u precjenjivanju opasnosti kod novih rizika, odnosno novih vrsta opasnosti. Naime, vi\u0161e se brinemo kada su u pitanju novi i nama do sad nepoznati rizici, nego neki poznati. <\/p><div id=\"mojev-3188062332\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>U ovom slu\u010daju mo\u017eemo napraviti usporedbu izme\u0111u sezonske gripe i prijetnje zarazom koronavirusom. Koronavirus je nov virus te kao takav nova prijetnja koja nam je manje poznata od sezonske gripe. \u0160to manje znamo o odre\u0111enoj prijetnji raste strah i osje\u0107aj neizvjesnosti te se nerijetko javljaju i pona\u0161anja kojima se poku\u0161ava vratiti osje\u0107aj kontrole, pona\u0161anja kao \u0161to su spomenuta masovna kupovanja i stvaranje zaliha hrane i potrep\u0161tina, kupovina za\u0161titnih sredstava i maski i sl. <\/p>\n\n\n\n<p>To je pojava koja se ne doga\u0111a samo u Hrvatskoj ve\u0107 i \u0161ire. Tako\u0111er, rizike kojima se osoba svjesno i dobrovoljno izla\u017ee obi\u010dno do\u017eivljavamo manjima za razliku od onih koji nisu dobrovoljni i nisu dostupni na\u0161oj kontroli, kao \u0161to je koronavirus, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.hzjz.hr\/priopcenja-mediji\/psiholoski-aspekti-pojave-koronavirusa\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"HZJZ (opens in a new tab)\">HZJZ<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to \u010dujemo samo lo\u0161e stvari, ali ne i umiruju\u0107e rije\u010di stru\u010dnjaka?<\/h3>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala da u svakodnevnom \u017eivotu, kako bi se brzo donijela odluka o \u010demu se brinuti, a o \u010demu ne, mozak koristi &#8220;mentalne pre\u010dice&#8221; koje se odvijaju na nesvjesnoj razini, i instinkti i emocije tu igraju va\u017enu ulogu. Usto je mozak skloniji pamtiti lo\u0161e i op\u0107enito je osjetljiviji na neugodne i lo\u0161e informacije koje su klju\u010dne za pre\u017eivljavanje. <\/p>\n\n\n\n<p>Zapravo u primanju informacija mozak djeluje selektivno, ve\u0107u pa\u017enju pridaje lo\u0161im informacijama (ra\u0161irenosti virusa, broju oboljelih, broju umrlih\u2026),&nbsp; a zanemaruje primjerice one o ozdravljenju. Dodatno, uslijed preplavljenosti strahom, koji je donekle razumljiv i o\u010dekivan u ovakvim situacijama, precjenjivanje realnoga rizika mo\u017ee dovesti do jo\u0161 intenzivnijeg straha, a on pak do nepromi\u0161ljenih pona\u0161anja. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Strah me je! \u0160to da radim?<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako je strah normalna reakcija koja u odre\u0111enoj mjeri poma\u017ee da budemo pozorniji na mogu\u0107e izvore prijetnje i da pove\u0107amo brigu o svom zdravlju op\u0107enito, pretjerani strah i panika mogu vi\u0161e u tome vi\u0161e \u0161tetiti nego koristiti. Kako bismo &#8220;upravljali&#8221; na\u0161im do\u017eivljajem rizika, a time i na\u0161im do\u017eivljajem straha, evo nekoliko preporuka:<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je prvo i osnovno na\u0107i i pratiti provjerene i vjerodostojne izvore informacija. Usto je va\u017ena kontinuiranost i dosljednost informiranja, ali ne pretjerano i stalno.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi va\u017ean na\u010din na koji mo\u017eemo upravljati osobnim do\u017eivljajem rizika je da si postavimo nekoliko jednostavnih pitanja, kao \u0161to su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Postoji li razlog zbog kojeg mislim da sam ja osobno u riziku od zaraze? <\/li><li>Jesam li bio u kontaktu s mogu\u0107im slu\u010dajevima zaraze?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Takvim promi\u0161ljanjem smanjujemo mogu\u0107nost do\u017eivljaja rizika na nesvjesnoj i instinktivnoj razini, odnosno racionalnije promi\u0161ljamo o mogu\u0107oj opasnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107a preporuka je da promi\u0161ljamo koje su to mjere i na\u010dini, odnosno na\u0161a pona\u0161anja kojima uspje\u0161no mo\u017eemo doprinijeti smanjivanju rizika. Na tom mjestu je ponovno va\u017eno donositi odluke na temelju vjerodostojnih informacija od strane stru\u010dnjaka. To uklju\u010duje i pona\u0161anja vezano uz na\u010dine na koje mo\u017eemo za\u0161titi sebe, ali i druge ljude. Navedenim na\u010dinima i pona\u0161anjima odgovorno se pona\u0161amo prema svom zdravlju, ali i zdravlju drugih osoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je trenutak u kojem je va\u017eno osvijestiti i va\u017enost op\u0107enite brige i ulaganja u vlastito zdravlje te prilika da promjenama u na\u0161em zdravstvenom pona\u0161anju prihvatimo stilove \u017eivota koji doprinose op\u0107enito boljem o\u010duvanju na\u0161ega zdravlja, uklju\u010duju\u0107i doprinose boljoj za\u0161titi i od zaraznih kao i kroni\u010dnih nezaraznih bolesti. To bi mogla biti \u010detvrta va\u017ena preporuka i poticaj kada govorimo o tome \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n<p><br>I na kraju, peta va\u017ena preporuka, ne zaboravimo da ne reagiraju svi jednako na situacije potencijalne prijetnje za zdravlje, neki reagiraju ve\u0107im stresom, zabrinuto\u0161\u0107u i tjeskobom. Bez obzira na ozbiljnost i ja\u010dinu ugroze neki pojedinci bit \u0107e vi\u0161e, a neki manje uznemireni. Neka istra\u017eivanja u zemljama koja su prolazila iskustva izbijanja epidemija zaraznih bolesti kao \u0161to je gripa, SARS i dr. pokazala su da se velik udio populacije osje\u0107ao bespomo\u0107no, prestravljeno i zabrinuto.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Treba isticati optimizam, ali biti realan<\/h3>\n\n\n\n<p>Razina stresa i anksioznosti te percipirani rizik od zaraze pokazali su se povezani s usvajanjem mjera opreza (preventivnih mjera). U normalizaciji emocionalnih reakcija i nagla\u0161avanju nade i otpornosti poma\u017ee redovito i ponavljaju\u0107e informiranje jasnim i jednostavnim porukama te empati\u010dan pristup normalnim stresnim reakcijama. <\/p>\n\n\n\n<p>Stoga je u ovim trenutcima va\u017eno da pru\u017eimo podr\u0161ku onima koji su pod ve\u0107im strahom i zabrinuto\u0161\u0107u. Pritom je va\u017eno poticati optimizam, ali ne negirati realne rizike. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Va\u017ena je i podr\u0161ka<\/h3>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je prihvatiti da ne reagiramo svi jednako i da je svakome &#8220;njegov strah realan&#8221;, te im treba pomo\u0107i, umiriti ih, pritom ih ne osu\u0111ivati i ne podcjenjivati ili sli\u010dno negativno reagirati. Tako\u0111er je va\u017eno poticati realne procjene rizika kao i sposobnosti pojedinca da za\u0161titi sebe i svoju obitelj ponavljanjem to\u010dnih informacija, realnih procjena rizika i opasnosti te mjerama za\u0161tite utemeljenima na stru\u010dnim dokazima. U svakom slu\u010daju va\u017eno je me\u0111usobno povezivanje i davanje podr\u0161ke i pomo\u0107i jedni drugima, zaklju\u010duje HZJZ u prilogu kojega potpisuje psihologinja dr.sc. Ljiljana Musli\u0107.<\/p>\n<div id=\"mojev-1640418601\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako bismo upravljali na\u0161im do\u017eivljajem rizika, a time i na\u0161im do\u017eivljajem straha, evo nekoliko preporuka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":35271,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[955,2046,1096,345,603],"class_list":["post-35266","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-hzjz","tag-korona-virus","tag-panika","tag-psihologija","tag-strah"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=35266"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35266\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/35271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=35266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=35266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=35266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}