{"id":35776,"date":"2020-03-24T12:26:30","date_gmt":"2020-03-24T11:26:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=35776"},"modified":"2020-03-24T12:26:31","modified_gmt":"2020-03-24T11:26:31","slug":"psihologija-stada-zasto-su-svi-navalili-bas-na-toaletni-papir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/03\/psihologija-stada-zasto-su-svi-navalili-bas-na-toaletni-papir\/","title":{"rendered":"Psihologija stada: Za\u0161to su svi navalili ba\u0161 na toaletni papir?"},"content":{"rendered":"\n

judi stvaraju zalihe svega i sva\u010dega. No tek kada se koronakriza zao\u0161trila, shvatili smo \u0161to nam je jedno od najve\u0107ih kulturnih i privrednih dobara: toaletni papir! Za\u0161to je to tako? \u010citav svijet tra\u017ei odgovor, analizira Deutsche Welle<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Na jednoj video snimci koji se \u0161iri dru\u0161tvenim mre\u017eama, mladi\u0107 kupuje kavu “za ponijeti”. Na blagajni vadi rolu WC papira, otkine dva listi\u0107a i stavlja ih na \u0161ank kao novac. Tre\u0107i listi\u0107 kao napojnicu stavlja barmenu u d\u017eep ko\u0161ulje.<\/p>\n\n\n\n

Internet je trenutno pun viceva o iznena\u0111uju\u0107em fenomenu \u2013 dosad nevi\u0111enoj potra\u017enji za toaletnim papirom \u0161irom svijeta. On je bukvalno razgrabljen i u nekim samoposlu\u017eivanjima je ve\u0107 bilo i tu\u010de oko njega. Koronakriza je jo\u0161 mlada, no je li WC papir ve\u0107 sada postao rezervna valuta?<\/p>\n\n\n\n

Britta Krahn<\/strong> smatra da je jagma za toaletnim papirom plod “psihologije stada”. “Nastaje u trenutku maksimalnog gubitka kontrole, maksimalne nesigurnosti i najve\u0107ih promjena”, ka\u017ee ova profesorica ekonomske psihologijje na Visokoj \u0161koli “Bonn-Rhein-Sieg”.<\/p>\n\n\n\n

Ona podsje\u0107a da je dru\u0161tveni \u017eivot takore\u0107i preko no\u0107i usporen “sa stotke na nulu” i da “nitko ne zna \u0161to \u0107e jo\u0161 do\u0107i”. Zato ljudi poku\u0161avaju povratiti kontrolu. U situaciji u kojoj su za\u0161titne maske rasprodane, ba\u0161 kao i sredstva za dezinfekciju, “svatko uzima ono \u0161to jo\u0161 mo\u017ee i \u0161to se ne\u0107e pokvariti”.<\/p>\n\n\n\n

Je li kupovina WC papira instinktivna radnja? “Toaletni papir je metafora sigurnosti \u2013 ako nije ve\u0107 postao i simbol koronakrize. I svega odvratnog \u0161to se s virusom povezuje”, ka\u017ee Krahn.<\/p>\n\n\n\n

Li\u0161\u0107e: priroda daje<\/h3>\n\n\n\n

U starija vremena su se kao toaletni papir koristili listovi razli\u010ditih biljaka, prije svega repuha \u2013 na to ukazuju arheolo\u0161ki nalazi u najstarijem rudniku kamene soli na svijetu, u Hallstadtu u Austriji.<\/p>\n\n\n\n

Do pojave prvog toaletnog papira kori\u0161tene su krpe ili spu\u017eve, ponekad \u010dak i \u017eivi pili\u0107i, kako je to opisao \u0161vicarski povijesni\u010dar i biolog Danijel Furrer<\/strong>. Lijeva ruka u mnogim kulturama, prije svega azijskim, slu\u017ei odr\u017eavanju tjelesne \u010disto\u0107e, a desna \u2013 za rukovanje i uzimanje hrane.<\/p>\n\n\n\n

Toaletni papir se prvi put spominje u kineskim zapisima iz 6. stolje\u0107a: filozof Yan Zhitui<\/strong> (531-591) je na jednom mjestu zabilje\u017eio: “Nikad se ne bih usudio papir s citatima ili komentarima iz knjige Pet klasika, ili na kojem su napisana imena mudraca, koristim za toaletu.”<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Mahovina i sijeno<\/h3>\n\n\n\n

A godine 851. jedan trgova\u010dki putnik je napisao: “Oni (Kinezi) nisu tako bri\u017eljivi kada je rije\u010d o \u010disto\u0107i i ne peru se vodom kada obave nu\u017edu, ve\u0107 se samo obri\u0161u papirom.” Na carskom dvoru u Nanjingu je1393. godine potro\u0161eno 720.000 listova toaletnog papira veli\u010dine 2×3 stope (oko 60 sa 90 cm), car Hongwu i njegova porodica tro\u0161e 15.000 listova svatko, i to “posebno mekanog i parfimiranog toaletnog papira”, opisuje u britanski sinolog Joseph Needham<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

U srednjovjekovnoj Europi ljudi su tada jo\u0161 koristili stare krpe, ostatke tkanina ili loptice od vune. Ponekad su se slu\u017eili i mahovinom, li\u0161\u0107em biljaka, sijenom ili \u010dak slamom, ka\u017ee Sabine Schachtner<\/strong>, direktorica Industrijskog muzeja u Bergisch Gladbachu nedaleko od K\u00f6lna. U svom standardnom djelu “Toaletni papir. Povijest kulture brisanja2 ona pi\u0161e da je kori\u0161tenje starog papira kao toaletnog papira u Europi po\u010delo u 16. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Toaletni papir sa svilom<\/h3>\n\n\n\n

Zanimljivo je i \u0161to su otkrili arheolozi u Estoniji: u ostacima tekstila koji su u doma\u0107instvima kori\u0161teni kao toaletni papir prona\u0111eno je vi\u0161e vrsta ovog pomagala. Bilo je jasno da su bogata doma\u0107instva koristila fine i meke tkanine \u2013 dielove svakodnevne odje\u0107e, na koje su stavljali i svilene aplikacije. A u siroma\u0161nijim domovima su kori\u0161teni grubi ostaci jednostavnog tekstila.<\/p>\n\n\n\n

Pojava novina i industrijske proizvodnje papira dovele su do masovnog kori\u0161tenja papira kao higijenskog artikla. A u drugoj polovini 19. stolje\u0107a je po\u010delo i kori\u0161tenje WC-a s odvodom \u0161to je iziskivalo i specijalni papir koji ne\u0107e za\u0161topati cijevi.<\/p>\n\n\n\n

Proizvodnja se odvija danono\u0107no<\/h3>\n\n\n\n

Ve\u0107 odavno WC papir se proizvodi u ogromnim koli\u010dinama na pokretnoj traci. Tako primjerice njema\u010dka firma “Fripa” u normalnim uvjetima proizvodi 130.000 tona toaletnog papira godi\u0161nje. No sada, u vrijeme korone, proizvodnja je udvostru\u010dena.<\/p>\n\n\n\n

“Stigli smo do limita”, ka\u017ee glasnogovornik firme J\u00fcrgen Fischer<\/strong> za DW, “i ne uspijevamo se izboriti s potra\u017enjom.” Zato je sada vrijeme isporuke produ\u017eeno. 2Ne razumijem zbog \u010dega su ljudi toliko navalili na toaletni papir. Mo\u017eda zato \u0161to ga se mo\u017ee lako skladi\u0161titi i \u0161to nije skup.” Fischer kupcima savjetuje da se opuste.<\/p>\n\n\n\n

Stvaranje zaliha \u2013 zamjena za \u010din borbe<\/h3>\n\n\n\n

Sociolog Ortwin Renn ka\u017ee da u rizi\u010dnim situacijama “znanost poznaje tri osnovna tipa ljudi: jedni gledaju u stranu i ignoriraju opasnost, drugi bje\u017ee i u\u010dahure se, a tre\u0107i se bori”.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj posljednji postaje aktivan kada osjeti prijetnju i stvaranje zaliha je za njega zamjena za borbu. A je li netko tip koji bje\u017ei ili tip koji se bori, to odre\u0111uju odgoj i iskustvo. No dosta ovisi i o konkretnoj situaciji: kada je za volanom, \u010dovjek je uglavnom tip borca, a kao pje\u0161ak je tip koji bje\u017ei.<\/p>\n\n\n\n

U kaosu oko toaletnog papira, Anja Achtziger<\/strong>, ekonomska psihologinja sa Zepellinovog sveu\u010dili\u0161tu iz Friedrichshafena, prepoznaje tipi\u010dan obrazac pona\u0161anja mase: “Ljudi u medijima \u010duju da drugi kupuju puno WC papira. Na poslu, u obitelji, me\u0111u prijateljima, stalno se govori o tome tko je koliko toaletnog papira nakupovao. Oni koji nemaju zaliha, postaju nervozni \u2013 i po\u010dinju ih sami stvarati”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na poslu, u obitelji, me\u0111u prijateljima, stalno se govori o tome tko je koliko toaletnog papira nakupovao. Oni koji nemaju zaliha, postaju nervozni \u2013 i po\u010dinju ih sami stvarati<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":35782,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[2046,345,344],"class_list":["post-35776","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-korona-virus","tag-psihologija","tag-wc-papir"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=35776"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35776\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/35782"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=35776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=35776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=35776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}