{"id":364,"date":"2014-03-07T14:19:32","date_gmt":"2014-03-07T13:19:32","guid":{"rendered":"http:\/\/mojevrijeme.com\/?p=364"},"modified":"2019-04-18T17:18:30","modified_gmt":"2019-04-18T15:18:30","slug":"ne-zaboravite-velikog-kubricka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2014\/03\/ne-zaboravite-velikog-kubricka\/","title":{"rendered":"Ne zaboravite velikog Kubricka"},"content":{"rendered":"

Krenemo li nabrajati najve\u0107e filmske redatelje svih vremena, ime koje \u0107e se zasigurno na\u0107i u samom vrhu popisa je ono Stanleya Kubricka<\/strong>, ro\u0111enog njujor\u010danina i autora nekih od najve\u0107ih klasika filmske umjetnosti. R<\/span>o\u0111en \u00a0je 26. srpnja 1928. godine, a umro je na dana\u0161nji dan 7. o\u017eujka 1999<\/strong>. ostaviv\u0161i iza sebe tek 13 dugometra\u017enih filmova koji su svi odreda zaslu\u017eili kultni status. Relativno mali broj filmova posljedica su Kubrickovog metodi\u010dnog i detaljnog pristupa snimanju, pa je stvaranje svakog novog filma znalo potrajati i po nekoliko godina.<\/p>\n

Stanley Kubrick ro\u0111en je kao drugo dijete u obitelji \u017eidovskih imigranata austrijsko-rumunjskog porijekla. Jo\u0161 kao malog, otac ga je nau\u010dio igrati \u0161ah, a ta mu je igra ostala opsesijom sve do kraja \u017eivota. Kad je imao 13 godina od oca je na poklon dobio svoj prvi fotoaparat, \u0161to poti\u010de Stanleyev interes za fotografiju i kasnije film.<\/p>\n

Ne volim davati intervjue. Uvijek postoji mogu\u0107nost da te se krivo citira ili, \u0161to je jo\u0161 gore, da te se citira ispravno.<\/div> \u017denio se tri puta: prvi puta kad je imao 20 godina i kada je o\u017eenio svoju srednjo\u0161kolsku ljubav Tobu Metz<\/strong>. 1955. \u017eeni se drugi puta i to plesa\u010dicom Ruth Sobotkom<\/strong>, a tek tri godine kasnije tre\u0107om \u017eenom mu postaje glumica Christine Susanne Harlan<\/strong> s kojom ostaje sve do svoje smrti. S Christinom je imao i dvije k\u0107eri: Anyu<\/strong> (ro\u0111enu 1958.) i Vivian<\/strong> (ro\u0111enu 1960.), a zajedno su odgajali i Christininu<\/strong> k\u0107i iz prvog braka Katharinu.<\/p>\n

Zanimljivo, gotovo svi njegovi filmovi adaptacije su postoje\u0107ih romana, a \u010desto je pisao scenarije u suradnji s piscima koji do tada nisu imali scenaristi\u010dkog iskustva. Tako\u0111er, smatrao je da dijalog u filmu mora biti u ravnote\u017ei s ostalim elementima filma (glumom, osvjetljenjem, glazbom), naro\u010dito monta\u017eom. Monta\u017ea je pak za Kubricka bila posebno umjetni\u010dko djelo, a dobar monta\u017eer gotovo ravan redatelju jer se u sobi za monta\u017eu cijeli film dade ponovno izre\u017eirati.<\/p>\n

Mnogi zna\u010dajni suvremeni filmski redatelji poput Martina Scorsesea, Stevena Spielberga i Ridleya Scotta navode Kubricka kao velikog u\u010ditelja i izvor inspiracije, \u010dije su inovativne metode, poput jedinstvenog i za Kubricka karakteristi\u010dnog kretanja kamere, rado koristili i u svojim filmovima. Ameri\u010dka filmska akademija nagradila je filmove Stanleya Kubricka 9 puta, od \u010dega je najvi\u0161e Oscara osvojio film ‘2001: Odiseja u svemiru’.<\/p>\n

Stanley Kubrick nije volio davati intervjue i nastupati u javnosti, \u010dime je potaknuo mnoge pri\u010de i mitove o svom \u017eivotu i karakteru. Za neke, on je bio povu\u010deni genij, a za druge pak megalomanski od svijeta otu\u0111eni lu\u0111ak koji je do krajnjih granica iscrpljivao svoje suradnike i glumce. Poznata je tako pri\u010da da je upravo rad s Kubrickom na filmu ‘O\u010di \u0161irom zatvorene’ bio razlogom kraha braka izme\u0111u Toma Cruisea i Nicole Kidman koji nisu mogli otrpjeti beskrajnu introspekciju i minuciozno seciranje njihove intime.<\/p>\n

No nakon Kubrickove smrti, 7.o\u017eujka 1999. svi suradnici, prijatelji i rodbina bili su slo\u017eni u jednom: oti\u0161ao je veliki \u010dovjek i jo\u0161 ve\u0107i umjetnik koji je zauvijek zadu\u017eio svjetsku filmsku umjetnost.<\/p>\n

<\/p>\n

Pet filmova Stanleya Kubricka koje morate pogledati:<\/h3>\n

1. 2001: Odiseja u svemiru, 1968<\/a>.<\/p>\n

2. Paklena naran\u010da, 1971<\/a>.<\/p>\n

3. Isijavanje, 1980<\/a>.<\/p>\n

4. Dr.Strangelove ili: Kako sam nau\u010dio ne brinuti i zavolio bombu, 1964<\/a>.<\/p>\n

5. O\u010di \u0161irom zatvorene, 1999<\/a>.<\/p>\n

<\/div>\n

 <\/p>\n

\"Stanley

Stanley Kubrick<\/p><\/div>\n

Stanley Kubrick rekao je i ovo:<\/span><\/h3>\n

‘Ne volim davati intervjue. Uvijek postoji mogu\u0107nost da te se krivo citira ili, \u0161to je jo\u0161 gore, da te se citira ispravno.’<\/p>\n

‘Uvijek sam u\u017eivao u pomalo nadrealisti\u010dnim situacijama, prikazuju\u0107i ih na realisti\u010dan na\u010din’.<\/span><\/p>\n

‘Ima ne\u0161to u ljudskoj osobnosti \u0161to se opire stvarima koje su jasne i, obratno, ne\u0161to \u0161to ljude privla\u010di zagonetkama, enigmama i alegorijama.’<\/span><\/p>\n

‘Mislim da je velika pogre\u0161ka \u0161to \u0161kole pou\u010davaju djecu koriste\u0107i strah kao osnovnu motivaciju. Strah od lo\u0161e ocjene, od izbacivanja iz razreda itd. Nasuprot tome, zainteresiramo li djecu umjesto da ih stra\u0161imo, potaknut \u0107emo val u\u010denja toliko puta ve\u0107i koliko je ve\u0107a nuklearna eksplozija u odnosu na petardu.’<\/span><\/p>\n

‘Najstra\u0161nija \u010dinjenica o svemiru nije to da se radi o neprijateljskom, ve\u0107 da se radi o ravnodu\u0161nom okru\u017eenju. Ali ako se mo\u017eemo pomiriti s tom ravnodu\u0161no\u0161\u0107u i prihvatiti izazove \u017eivota unutar granica smrti \u2013 koliko god se \u010dovjek morao zbog toga promijeniti \u2013 na\u0161e postojanje kao vrste mo\u017ee imati pravi smisao i ispunjenje. Kako god velika bila tama, mi moramo osigurati vlastito svjetlo.’<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krenemo li nabrajati najve\u0107e filmske redatelje svih vremena, ime koje \u0107e se zasigurno na\u0107i u samom vrhu popisa je ono Stanleya Kubricka, ro\u0111enog njujor\u010danina i autora nekih od najve\u0107ih klasika filmske umjetnosti. Ro\u0111en \u00a0je 26. srpnja 1928. godine, a umro je na dana\u0161nji dan 7. o\u017eujka 1999. ostaviv\u0161i iza sebe tek 13 dugometra\u017enih filmova koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":368,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[84],"tags":[45,68,328],"class_list":["post-364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-show","tag-film","tag-kubrick","tag-retro"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=364"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/364\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}