{"id":36911,"date":"2020-04-17T11:35:51","date_gmt":"2020-04-17T09:35:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=36911"},"modified":"2020-04-17T11:35:52","modified_gmt":"2020-04-17T09:35:52","slug":"kakva-nepravda-cak-i-u-zivotinjskom-svijetu-zenske-jedinke-zive-duze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/04\/kakva-nepravda-cak-i-u-zivotinjskom-svijetu-zenske-jedinke-zive-duze\/","title":{"rendered":"Kakva nepravda! \u010cak i u \u017eivotinjskom svijetu \u017eenske jedinke \u017eive du\u017ee"},"content":{"rendered":"\n<p>U prosjeku, \u017eene \u017eive \u0161est do osam godina du\u017ee nego mu\u0161karci. Naravno, pod pretpostavkom da se prema njima dobro postupa. Ali to je ne\u0161to \u0161to smo odavno znali. No nije se znalo da to vrijedi i za \u010ditav niz divljih \u017eivotinja. <\/p>\n\n\n\n<p>To je zaklju\u010dak me\u0111unarodnog tima znastvenika, uklju\u010duju\u0107i i biologe Sveu\u010dili\u0161ta u Bathu, koji su istra\u017eivali \u017eivotno o\u010dekivanje 101 razli\u010dite vrste sisavaca. Njihov nalaz je upravo objavljen u spisima ameri\u010dke Nacionalne akademije znanosti (PNAS).<\/p>\n\n\n\n<p>Kako pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/za%C5%A1to-%C5%BEene-%C5%BEive-du%C5%BEe-od-mu%C5%A1karaca\/a-53135014\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>, u \u017eivotinjskom svijetu je razlika u \u017eivotnoj dobi izme\u0111u mu\u017ejaka i \u017eenki \u010dak i ve\u0107a nego kod ljudi. U 60% \u017eivotinja koje su promatrali su \u017eenke \u017eivjele 18% du\u017ee nego mu\u017ejaci &#8211; kod \u010dovjeka je razlika tek 8%.<\/p><div id=\"mojev-2970666333\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Svjetska zdravstvena organizacija se ve\u0107 du\u017ee bavi pitanjem, za\u0161to su \u017eene dugovje\u010dnije. Jedan od razloga bi mogao biti \u0161to su \u017eene i u biolo\u0161koj prednosti pred mu\u0161karcima kad je rije\u010d o o\u010duvanju zdravlja, a onda i u ve\u0107oj starosti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to nedostaje u Y kromosomu?<\/h3>\n\n\n\n<p>Svima je poznato kako je i u genetskom tkivu razlika izme\u0111u spolova da \u017eene imaju dva X kromosoma, dok mu\u0161karcima nedostaje jedan krak na tom paru &#8211; zato ga zovemo Y kromosom. Ali tek razmjerno nedavno je otkriveno kako su ba\u0161 na tim kromosomima va\u017ene genetske informacije povezane sa imunolo\u0161kim svojstvima tijela.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim rije\u010dima, to su geni koji prepoznaju odre\u0111ene patolo\u0161ke procese i onda na\u0161em tijelu nala\u017eu reakciju na tu mogu\u0107u bolest. Naravno da i mu\u0161karci imaju takve gene &#8211; ali im nedostaje \u010ditav krak kromosoma tako da ih jednostavno imaju manje.<\/p>\n\n\n\n<p>To nije jedina za\u0161tita:\u00a0\u017eene lu\u010de znatno vi\u0161e hormona estrogena koji tako\u0111er ima za\u0161titnu ulogu za zdravlje. Znanstvenici pretpostavljaju kako je priroda posebno za\u0161titila \u017eene &#8211; ba\u0161 kao i sve \u017eenke u svijetu \u017eivotinja jer su one posebno osjetljive na bolesti i zapravo &#8220;odgovorne&#8221; za novo bi\u0107e dok su trudne. Ali ta za\u0161tita onda ne traje samo za vrijeme trudno\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kakav je to \u017eivot bez ludovanja?<\/h3>\n\n\n\n<p>No makar se ve\u0107 i ta biolo\u0161ka prednost \u010dini &#8220;nepravdom&#8221; prema mu\u0161kom spolu,&nbsp; Svjetska zdravstvena organizacija smatra kako \u010dak niti to nije jedini razlog za\u0161to &#8220;ljep\u0161i spol&#8221; \u017eivi du\u017ee. Jer isto tako je statisti\u010dki potvr\u0111eno kako su \u017eene manje spremne upustiti se u rizik koji bi ugrozio njihovo zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugim rije\u010dima, \u017eene uop\u0107e rje\u0111e pu\u0161e, piju manje alkohola, a manje su sklone i raznim glupim idejama koje bi ih mogle ugroziti. Nije re\u010deno da i one tome nisu sklone &#8211; ali to \u010dine manje \u010desto.<\/p>\n\n\n\n<p>No dok se takvo obja\u0161njenje o duhanu i alkoholu mo\u017ee prihvatiti kad je rije\u010d o ljudskom rodu, to ne obja\u0161njava dugovje\u010dnost \u017eenki u \u017eivotinjskom svijetu. Tu su pak znanstvenici utvrdili i pona\u0161anje koje je specifi\u010dno za spol.<\/p>\n\n\n\n<p>Odli\u010dan primjer su lavovi: lavice lako mogu \u017eivjeti \u010dak dvostruko du\u017ee nego lavovi. &#8220;Lavice \u017eive zajedno u \u010doporu u kojem sestre, majke i k\u0107erke zajedno love i brinu se jedne za druge. Odrasli lavovi pak \u010desto \u017eive usamljeno ili sa njihovom bra\u0107om i zato nemaju takvu mre\u017eu potpore&#8221;, ka\u017ee jedan od autora ovog istra\u017eivanja, <strong>Tamas Szekely<\/strong> iz Milnerovog centra za evoluciju pri Sveu\u010dili\u0161tu Bath.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako je u zarobljeni\u0161tvu?<\/h3>\n\n\n\n<p>No pitanja ima jo\u0161: na primjer, znanstvenici pretpostavljaju kako i pona\u0161anje o\u010deva ima odre\u0111enu ulogu u mogu\u0107em \u017eivotnom vijeku. I me\u0111u \u017eivotinjama ima &#8220;\u017eivotinja&#8221; koje nije osobito briga za njihovog potomka kad do\u0111e na svijet, ali i tamo ima mu\u017ejaka koji se tek onda trude svim silama biti &#8220;najbolji tata na svijetu&#8221;. Cijena koju tako pla\u0107aju za svoje zdravlje \u010desto bude i ve\u0107a nego \u0161to je pla\u0107aju \u017eenke no\u0161enjem i brigom za mladunce.<\/p>\n\n\n\n<p>No mnogo toga su tek pretpostavke i potrebno je jo\u0161 mnogo pouzdanih podataka kako bi se utvrdila tako velika razlika u dugovje\u010dnosti me\u0111u spolovima. Ovi istra\u017eiva\u010di sad svoje podatke uspore\u0111uju sa postignutom staro\u0161\u0107u \u017eivotinja koje se dr\u017ee u zato\u010deni\u0161tvu. Prednost tih informacija jest \u0161to njih ima mnogo &#8211; svi zoolo\u0161ki vrtovi vode to\u010dnu evidenciju kad je ro\u0111ena i kad je uginula pojedina \u017eivotinja.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali ti podaci nisu posve pouzdani: i u \u017eivotinjskom svijetu se doga\u0111a da se umire od o\u010daja i dosade iza re\u0161etaka, zaklju\u010duje <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/za%C5%A1to-%C5%BEene-%C5%BEive-du%C5%BEe-od-mu%C5%A1karaca\/a-53135014\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>.<\/p>\n<div id=\"mojev-4074744582\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U prosjeku, \u017eene \u017eive du\u017ee od mu\u0161karaca &#8211; i ova pandemija je opasnija za mu\u0161karce. Ali to vrijedi i za \u017eivotinjski svijet i znanstvenici jo\u0161 tra\u017ee razlog, pi\u0161e Deutsche Welle.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":36913,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[64,123,122],"class_list":["post-36911","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-dugovjecnost","tag-muskarci","tag-zene"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36911","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=36911"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36911\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36913"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=36911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=36911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=36911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}