{"id":37118,"date":"2020-04-22T19:31:03","date_gmt":"2020-04-22T17:31:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=37118"},"modified":"2020-04-22T19:31:04","modified_gmt":"2020-04-22T17:31:04","slug":"pandemija-koronavirusa-je-povezana-s-unistenjem-ekoloskih-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/04\/pandemija-koronavirusa-je-povezana-s-unistenjem-ekoloskih-sustava\/","title":{"rendered":"Pandemija koronavirusa je povezana s uni\u0161tenjem ekolo\u0161kih sustava"},"content":{"rendered":"\n<p>Kada se novi koronavirus krajem 2019. godine pojavio u kineskoj metropoli Wuhanu, nije dugo trebalo da se pojave <a href=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/tag\/teorije-urote\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">teorije zavjera<\/a>: virus je razvijen u laboratoriju koja se nalazi u blizini, glasila je jedna od teorija. Konsenzus nau\u010dnika kada je rije\u010d o ovoj teoriji naprotiv glasi: u slu\u010daju virusa SARS-CoV-2 rije\u010d je o zoonozi, dakle bolesti koja se prenosi sa \u017eivotinja na ljude. Najvjerojatnije virus poti\u010de od \u0161i\u0161mi\u0161a, koji je onda zarazio drugog sisavca prije nego \u0161to je pre\u0161ao na ljude, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/pandemija-koronavirusa-je-povezana-s-uni%C5%A1tenjem-ekolo%C5%A1kih-sustava\/a-53134651?fbclid=IwAR0VF1VWWoU4f4YkvDKCWrim5NO76kDyWya4-mReec8LKb4DZnZDDqjjPTw\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako SARS-CoV-2 sasvim sigurno nije nastao u laboratoriju, \u010dovjek u ovoj pandemiji definitivno igra ulogu. Intervencije u prirodna stani\u0161ta, smanjenje biolo\u0161ke raznolikosti i ometanja ekolo\u0161kog sustava&nbsp; \u010dine mnogo vjerojatnijim po\u010detak \u0161irenja ovakvih zaraza. To potvr\u0111uje sveobuhvatna nova znanstvena studija iz Australije i SAD-a.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako je jako porastao broj novih zaraznih bolesti. Od osamdesetih godina se njihov broj svakih deset godina vi\u0161e nego utrostru\u010dio. Vi\u0161e od dvije tre\u0107ine ovih bolesti potje\u010du od \u017eivotinja. Oko 70 posto od toga&nbsp; od divljih \u017eivotinja.&nbsp;Brojne me\u0111u njima nama poznate zarazne bolesti \u2013 ebola, HIV, svinjska i pti\u010dja gripa \u2013 su zoonoze.<\/p><div id=\"mojev-4220063227\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>SARS-CoV-2 i bolest COVID-19 izazvana njime su nam pokazali jo\u0161 ne\u0161to drugo: zbog jako umre\u017eene svjetske populacije ovakve moderne bolesti mogu brzo prerasti u pandemiju. Mnogi su bili \u0161okirani kojom brzinom je COVID-19 pro\u0161iren \u0161irom svijeta. Pritom znanstvenici ve\u0107 odavno upozoravaju na mogu\u0107nost izbijanja jedna takve pandemije.<\/p>\n\n\n\n<p>Uni\u0161tavanjem ekolo\u0161kog sustava stvorili smo preduvjete za to da virusi sa \u017eivotinja prelaze na ljudsku populaciju, ka\u017ee <strong>Joachim Spangenberg<\/strong>, ekolog i zamjenik predsjednika Sustainable Europe Research instituta. &#8220;Mi stvaramo tu situaciju, ne \u017eivotinje&#8221;, ka\u017ee Spangenberg za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/pandemija-koronavirusa-je-povezana-s-uni%C5%A1tenjem-ekolo%C5%A1kih-sustava\/a-53134651?fbclid=IwAR0VF1VWWoU4f4YkvDKCWrim5NO76kDyWya4-mReec8LKb4DZnZDDqjjPTw\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kr\u010denje \u0161uma i intervencije na stani\u0161tima<\/h3>\n\n\n\n<p>Ljudi prodiru sve dalje u podru\u010dja u kojima \u017eive divlje \u017eivotinje, kr\u010de \u0161ume kako bi uzgajali stoku, idu u lov i poku\u0161avaju stvoriti nove resurse. Time su sve vi\u0161e izlo\u017eeni uzro\u010dnicima bolesti koji ova mjesta \u2013 i tijela \u017eivotinja u kojima obitavaju \u2013 obi\u010dno nikada ne napu\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Sve vi\u0161e se pribli\u017eavamo divljim \u017eivotinjama i to nas dovodi u kontakt s tim virusima&#8221;, ka\u017ee <strong>Yan Xiang<\/strong>, profesor virologije na Znanstvenom medicinskom centru Sveu\u010dili\u0161ta u Texasu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Porastom gusto\u0107e naseljenosti stanovni\u0161tva i sve ve\u0107om intervencijom u prirodna stani\u0161ta, ne samo od strane ljudi, ve\u0107 i od strane na\u0161ih doma\u0107ih \u017eivotinja pove\u0107avamo rizik infekcije&#8221;, ka\u017ee <strong>David Hayman<\/strong>, koji na Sveu\u010dili\u0161tu Massey na Novom Zelandu istra\u017euje zarazne bolesti i putove njihovog preno\u0161enja. No uni\u0161tavanjem ekolo\u0161kog sustava pove\u0107ava se ne samo vjerojatnost njihovog preno\u0161enja. To ima i u\u010dinak i na to koliko virusa postoji u divljini i kako se pona\u0161aju.<\/p>\n\n\n\n<p>U pro\u0161lom stolje\u0107u uni\u0161teno je oko polovine tropskih \u0161uma u kojima obitava oko dvije tre\u0107ine svih \u017eivih bi\u0107a na svijetu. Ovaj ozbiljan gubitak \u017eivotnog prostora ima u\u010dinak na cjelokupan ekolo\u0161ki sustav i na, kako ka\u017ee Hayman, dijelove koje rado zaboravljamo a to su virusi i zaraze.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako su znanstvenici primijetili da ako nestanu \u017eivotinje na vrhu lanca ishrane, \u017eivotinje s dna lanca, poput \u0161takora i mi\u0161eva, koji u sebi nose vi\u0161e uzro\u010dnika bolesti, u neki slu\u010dajevima imaju tendenciju zauzeti ovaj prostor. &#8220;Nije rije\u010d samo o tome koliko vrsta postoji u ekolo\u0161kom sustavu&#8221;, ka\u017ee <strong>Alice Latinne<\/strong> iz organizacije za za\u0161titu prirode Wildlife Conservation Society. &#8220;Tako\u0111er nije rije\u010d o tome koje vrste su u pitanju&#8221;, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Svaka vrsta igra drugu ulogu u ekolo\u0161kom sustavu i ponekad ako se samo jedna vrsta zamijeni drugom to mo\u017ee imati enorman u\u010dinak na rizik od razvijanja bolesti&#8221;, ka\u017ee ona za DW.<\/p>\n\n\n\n<p>Promjena \u017eivotnog prostora mo\u017ee tako\u0111er prisiliti divlje \u017eivotinje i njihove patogene da se presele na drugo mjesto \u2013 i u podru\u010dja koja naseljavaju ljudi. Latinne se poziva primjerice na virus nipah, koji se pojavio kasnih devedesetih na Maleziji. Tada je kr\u010denje \u0161ume dovelo do toga da su letipsi napustili svoj \u017eivotni prostor u \u0161umi i nastanili se u stablima manga na svinjskim farmama. \u0160i\u0161mi\u0161i \u010desto u sebi nose uzro\u010dnike bolesti koji njima samima ne nanose \u0161tetu. No u ovom slu\u010daju su svojim izmetom i pljuva\u010dkom zarazili svinje, a nakon toga i farmere.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoje dokazi za to da je uni\u0161tavanje ekolo\u0161kog sustava povezano s pove\u0107anim rizikom prijenosa novih bolesti. To je razlog zbog kojeg, kako ka\u017ee Spangenberg, stru\u010dnjaci govore o va\u017enosti koncepta &#8220;One Health&#8221;, ideji po kojoj je sve me\u0111usobno povezano \u2013 zdravlje \u017eivotinja, ekolo\u0161ki sustav i ljudi. Ako jedno od toga ispadne iz ravnote\u017ee onda to slijede i drugi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Trgovina divljim \u017eivotinjama<\/h3>\n\n\n\n<p>Tzv. &#8220;wet markets&#8221; gdje se prodaju \u017eive ili kratko prije toga zaklane \u017eivotinje, su jo\u0161 jedan inkubator zaraznih bolesti. Znanstvenici vjeruju da se SARS-CoV-2 s najve\u0107om vjerojatno\u0161\u0107u pojavio na jednoj takvoj tr\u017enici u kineskom Wuhanu.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbijanje bolesnih \u017eivotinja u kaveze je u mnogo \u010demu &#8220;perfektno okru\u017eenje&#8221; za \u0161irenje novih patogena, ka\u017ee Spangenberg i ono je odli\u010dan put da se bolest prenese s jedne vrste na drugu. Zbog toga, kako ka\u017eu brojni znanstvenici, a me\u0111u njima i Spangenberg, svijet treba u najmanju ruku stroge propise kojima bi se regulirale tr\u017enice na kojima se prodaju \u017eive \u017eivotinje.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je ujedno i poruka <strong>Elizabeth Maruma Mrema<\/strong> koja zahtijeva zabranu postojanja tr\u017enica divljih \u017eivotinja na cijelom svijetu. Mrema je rukovoditeljica Tajni\u0161tva Konvencije za bioraznolikost UN-a i nagla\u0161ava tako\u0111er da su milijuni, posebice u gospodarski slabijim podru\u010djima, ovisni o namirnicama i prihodima koje ostvaruju na takvim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga je, ka\u017ee Hayman, te\u0161ko prona\u0107i rje\u0161enje kojim bi se sprije\u010dilo \u0161irenje bolesti. Eksploatacija \u017eivotinja je dio toga, ka\u017ee on, ali i: &#8220;Siroma\u0161tvo, pristup poslu, na\u010din na koji se odnosi prema ljudima u takvim podru\u010djima, to kako se ljudi odnose prema \u017eive\u017enim namirnicama&#8221;, tako\u0111er doprinose okolnostima koje dovode do efekta prijenosa patogena.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u010cak i na ekonomskoj razini \u0107emo biti prisiljeni na to da ne\u0161to promijenimo jer su tro\u0161kovi izbijanja bolesti i njihov prijenos preko divljih \u017eivotinja znatno ve\u0107i nego ekonomska korist nastala eksploatacijom prirode&#8221;, ka\u017ee Latinne.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Mi smo dio prirode \u2013 dio smo ekolo\u0161kog sustava u kojem je na\u0161e zdravlje povezano sa zdravljem divljih \u017eivotinja, zdravlje stoke sa zdravljem prirode&#8221;, ka\u017ee Latinne. &#8220;Moramo prona\u0107i bolji put kako bi sigurnije \u017eivjeli skupa&#8221;, zaklju\u010duje Latinne za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/pandemija-koronavirusa-je-povezana-s-uni%C5%A1tenjem-ekolo%C5%A1kih-sustava\/a-53134651?fbclid=IwAR0VF1VWWoU4f4YkvDKCWrim5NO76kDyWya4-mReec8LKb4DZnZDDqjjPTw\">Deutshe Welle<\/a>.<\/p>\n<div id=\"mojev-1487972997\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada se novi koronavirus krajem 2019. godine pojavio u kineskoj metropoli Wuhanu, nije dugo trebalo da se pojave teorije zavjera: virus je razvijen u laboratoriju koja se nalazi u blizini, glasila je jedna od teorija. Konsenzus nau\u010dnika kada je rije\u010d o ovoj teoriji naprotiv glasi: u slu\u010daju virusa SARS-CoV-2 rije\u010d je o zoonozi, dakle bolesti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37121,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[513,2046,637],"class_list":["post-37118","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-ekologija","tag-korona-virus","tag-zivotinje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37118"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37118\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37121"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}