{"id":37331,"date":"2020-04-28T21:52:22","date_gmt":"2020-04-28T19:52:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=37331"},"modified":"2020-04-28T21:52:23","modified_gmt":"2020-04-28T19:52:23","slug":"moze-li-se-covid-19-izlijeciti-krvlju-onih-koji-su-ga-preboljeli-i-je-li-takvo-lijecenje-opasno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/04\/moze-li-se-covid-19-izlijeciti-krvlju-onih-koji-su-ga-preboljeli-i-je-li-takvo-lijecenje-opasno\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li se COVID-19 izlije\u010diti krvlju onih koji su ga preboljeli? I je li takvo lije\u010denje opasno?"},"content":{"rendered":"\n<p>Takozvana pasivna imunizacija je tretman u kojem se krvna plazma uzima od osoba koje su se oporavile od Covida 19 i daje onima koji ne mogu sami razviti antitijela s kojima bi se organizam izborio protiv virusa, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/%C5%A1to-mo%C5%BEe-terapija-krvnom-plazmom\/a-53258130\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Za DW su o ovoj temi govorili <strong>Marija Gnjatovi\u0107<\/strong>, znanstvena suradnica na Institutu za primjenu nuklearne energije i profesor <strong>Erhard Seifried<\/strong> s frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi i imunologiju.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kandidati za donaciju plazme su isklju\u010divo pacijenti koji su razvili visoku razinu efikasnih antitijela nakon infekcije, \u0161to na\u017ealost nije uvijek slu\u010daj\u201d, objasnila je Gnjatovi\u0107. Prema njenim rije\u010dima, visoka razina antitijela ne podrazumijeva automatski i njihovu u\u010dinkovitost u borbi s virusom, ali je svakako bolja \u0161ansa ako je ta razina visoka.<\/p><div id=\"mojev-4134807210\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to jo\u0161 uvijek nije poznato je odgovor na pitanje razvijaju li pacijenti sa simptomima Covida-19 manje ili vi\u0161e antitijela od onih bez simptoma. Prema dosada\u0161njem istra\u017eivanju frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi, postoje pacijenti koji su imali jake simptome, ali su slabo razvili antitijela. S druge strane, bilo je pacijenata koji nisu imali simptome, a razvili su sna\u017ena antitijela. Na ovom Institutu se trenutno utvr\u0111uje imaju li te\u017eina bolesti i vrste simptoma neki utjecaj na stvaranje antitijela u organizmu.<\/p>\n\n\n\n<p>Profesor Seifried je istaknuo da se na ovaj vid lije\u010denja gleda kao na \u201epaket pomo\u0107i u izvanrednoj situaciji, kada nemate lijekova i cjepiva\u201d i dodao da ni\u0161ta ne mo\u017ee zamijeniti aktivnu imunizaciju koja bi se postigla cijepljenjem. Ono \u0161to je sigurno jest da se ovom terapijom ne mogu masovno lije\u010diti pacijenti.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ova terapija se pru\u017ea samo te\u0161ko oboljelim pacijentima \u010diji organizam ne mo\u017ee sam razviti antitijela&#8221;, ka\u017ee Gnjatovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Potrebne su klini\u010dke studije<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako je u zemljama poput Njema\u010dke, Kine, SAD-a i Ju\u017ene Koreje na manjem broju pacijenata ve\u0107 utvr\u0111eno da je tretman krvnom plazmom doprinio njihovom oporavku, potrebna su detaljna klini\u010dka ispitivanja kako bi se utvrdila stvarna u\u010dinkovitost ove terapije.<\/p>\n\n\n\n<p>Na frankfurtskom Institutu za transfuziju krvi zapo\u010deta je prva takozvana prospektivna kohortna studija na svijetu \u010diji je cilj ispitivanje u\u010dinkovitosti krvne plazme u lije\u010denju te\u0161ko oboljelih. Od dvije skupine pacijenata zara\u017eenih koronavirusom jedna \u0107e primati krvnu plazmu s antitijelima protiv korone, a druga samo lijekove koji se trenutno primjenjuju radi ubla\u017eavanja simptoma bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Terapija krvnom plazmom mo\u017ee imati i ne\u017eeljene u\u010dinke poput alergijskih reakcija, a mo\u017ee se dogoditi i da pacijent jednostavno ne reagira na terapiju&#8221;, objasnio je profesor Seifried i naglasio da \u0107e studija doprinijeti razumijevanju imunolo\u0161kog odgovora organizma, koji predstavlja klju\u010d u daljoj borbi protiv pandemije koronavirusa. U Srbiji \u0107e tako\u0111er biti organizirana klini\u010dka ispitivanja na Institutu za transfuziju krvi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Imunitet da \u2013 ali koliko dugo?<\/h3>\n\n\n\n<p>Krvna plazma, me\u0111utim, ne slu\u017ei samo za lije\u010denje oboljelih, ve\u0107 ima i izuzetnu va\u017enost za utvr\u0111ivanje razvoja imuniteta protiv koronavirusa. Znanstvenici sada obavljaju opse\u017ena istra\u017eivanja koja bi trebala utvrditi koliki postotak ljudi gradi imunitet i koliko on traje.<\/p>\n\n\n\n<p>Gnjatovi\u0107 je istaknula da su ranija ispitivanja na osobama koje su oboljele od SARS-a i MERS-a, koji su iz iste obitelji koronavirusa kao i SARS-CoV-2, pokazala da se imunitet stvara za razdoblje od dvije pa \u010dak i do pet godina.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Neki virusi stvaraju dugotrajni imunitet, ali postoje odre\u0111eni virusi koji stvaraju imunitet samo na odre\u0111eno vrijeme, poput virusa gripe. Kod drugih virusa se stvaraju antitijela koja nisu u stanju obraniti organizam od virusa, \u0161to je slu\u010daj s HIV-om&#8221;, rekla je Gnjatovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Ona isti\u010de da je mi\u0161ljenje cjelokupne znanstvene zajednice da \u0107e se kod SARS-CoV-2 imunitet razviti makar na par mjeseci do godinu dana, \u0161to je potvrdio i profesor Seifried za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/%C5%A1to-mo%C5%BEe-terapija-krvnom-plazmom\/a-53258130\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Najsigurnija je doma\u0107a proizvodnja testova<\/h3>\n\n\n\n<p>Institut za primjenu nuklearne energije u Zemunu najavio je da \u0107e za ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana zapo\u010deti proizvodnju takozvanih ELISA testova, kojima se mo\u017ee utvrditi ukupna nazo\u010dnost antitijela u krvi.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Od svih testova na\u0161e iskustvo pokazuje da su ELISA testovi pouzdaniji od brzih testova, koji izgledaju kao testovi za trudno\u0107u. Ti testovi nemaju mogu\u0107nost utvr\u0111ivanja visoke ili niske nazo\u010dnosti antitijela, a ELISA testovi to mogu. To nam je va\u017eno da bismo razumjeli imunolo\u0161ki odgovor&#8221;, objasnila je Gnjatovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Ona je istaknula kako najva\u017eniji razlog za razvijanje doma\u0107ih testova le\u017ei u \u010dinjenici da kod testova iz inozemstva nije zajam\u010dena njihova pouzdanost. &#8220;Ako je netko prele\u017eao neki drugi koronavirus, mo\u017ee se dobiti la\u017eno pozitivan rezultat ako imate lo\u0161 test&#8221;, rekla je Marija Gnjatovi\u0107.<\/p>\n<div id=\"mojev-3616475372\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Njema\u010dka I Srbija pozivaju dobrovoljce koji su preboljeli koronavirus na darivanje plazme. Ona \u0107e se koristiti u terapiji drugih oboljelih, no valja jo\u0161 utvrditi djelotvornost ove metode. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37334,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,3],"tags":[2046,2220],"class_list":["post-37331","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-zdravlje","tag-korona-virus","tag-krv"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37331","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37331"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37331\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37331"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37331"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37331"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}