{"id":37593,"date":"2020-05-09T11:21:57","date_gmt":"2020-05-09T09:21:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=37593"},"modified":"2020-05-09T11:22:14","modified_gmt":"2020-05-09T09:22:14","slug":"ovo-su-jedini-savjeti-koji-vam-trebaju-za-zdrav-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/05\/ovo-su-jedini-savjeti-koji-vam-trebaju-za-zdrav-zivot\/","title":{"rendered":"Ovo su jedini savjeti koji vam trebaju za zdrav i sretniji \u017eivot"},"content":{"rendered":"\n

Ako sjedite u zatvorenom prostoru, ako ste \u010desto nervozni i razdra\u017eljivi, mo\u017eda je uzrok tome to \u0161to niste dovoljno vremena posvetili svome tijelu jer se ne ka\u017ee uzalud “u zdravom tijelu zdrav duh”, pi\u0161e za Narodni zdravstveni list<\/a><\/strong> lije\u010dnik Petar Radakovi\u0107<\/strong>, specijalist hitne medicine.<\/p>\n\n\n\n

Iako se \u010dini da je sve dostupno svakom pojedincu, rijetko \u0107e tko ispuniti \u017eivot pozitivnim i zdravim navikama jer “sla\u0111a” je nezdrava hrana, popodnevni odmor va\u017eniji je od \u0161etnje ili vje\u017ebe, vino je “\u017ee\u0161\u0107e” od vode, kava je “aromati\u010dnija” od kravljeg mlijeka, ljen\u010darenje je “ugodnije” od te\u0161kog i iscrpljuju\u0107eg treninga ili rada, moderni glazbeni ritmovi “bolje di\u017eu” adrenalin od narodne glazbe\u2026<\/p>\n\n\n\n

Kada do\u0111e bolest, psihi\u010dka nestabilnost, nezadovoljstvo, zapitamo se gdje smo to pogrije\u0161ili, a upravo njegovanjem lo\u0161ih navika stvaramo negativnu li\u010dnost, naru\u0161avamo fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje. Stru\u010dnjaci savjetuju: ako \u017eelite promijeniti svijet i svoj \u017eivot, krenite od sebe. Kada pri\u017eeljkuju promjene u svom \u017eivotu, ljudi obi\u010dno imaju pogre\u0161an stav i polaze s lo\u0161e pozicioniranog starta, obi\u010dno \u010dekaju\u0107i da se ne\u0161to desi pa da njihov \u017eivot krene nabolje.<\/p>\n\n\n\n

Drugi opet poku\u0161avaju promijeniti ljude oko sebe, partnera, brata, sestru, prijatelje, djecu vjeruju\u0107i da je problem u drugima. Naravno da je to gre\u0161ka jer problem je, kao i sre\u0107a, u svakom pojedincu.<\/p>\n\n\n\n

Hodanje, vo\u017enja biciklom, za djecu preporu\u010dljiv d\u017eudo<\/h3>\n\n\n\n

Tjelesna aktivnost vrlo je va\u017ena pretpostavka za dobro tjelesno zdravlje, a djeluje i na psihu. U skladu sa svojim godinama, pokrenite svoje tijelo. Bilo da se odlu\u010dite za vje\u017ebe na svje\u017eem zraku ili u teretani, sve je dobro i pozitivno.<\/p>\n\n\n\n

Djeci se od svih sportova preporu\u010duje d\u017eudo jer je to odli\u010dan sport za razvoj psiholo\u0161ke, motori\u010dke i funkcionalne sposobnosti djece. Za one koji imaju vi\u0161e od 50 godina, preporu\u010duju se \u0161etnja, brzo hodanje, vo\u017enja biciklom<\/strong>. Samo 30 minuta umjerenog hoda dnevno pobolj\u0161ava ukupno stanje organizma. Umjesto lifta, koristite stepenice i prona\u0111ite vrijeme za \u0161etnju u prirodi.<\/p>\n\n\n\n

Umjerenost i dobri izbori u prehrani<\/h3>\n\n\n\n

Hrana je neophodna svakom \u017eivom bi\u0107u. Mi smo ono \u0161to unosimo u sebe, a to zaboravljamo. Nezdrava hrana pogubna je za organizam, a hedonizam je dobar samo u nekim minimalnim okvirima, no ako se pretjera, razara se cijeli sistem. Sve je u redu ako se hrana unosi u organizam u granicama normale.<\/p>\n\n\n\n

Kakvu hranu jedemo, to se vidi na na\u0161em tijelu, licu, osmijehu i pogledu. Ako \u010dovjek neprekidno unosi u sebe ugljikohidrate, masnu i za\u010dinjenu hranu, previ\u0161e mesa punog hormona, mesne prera\u0111evine, on ne mo\u017ee biti zdrav.<\/p>\n\n\n\n

Hrana utje\u010de i na psihu. Ako \u010dovjek ponekad uzme komad \u010dokolade da “popravi raspolo\u017eenje” \u2013 to je prava stvar za njegovo dobro, ali ako pojede i 300 grama \u010dokolade bez gri\u017enje savjesti, onda to zabrinjava. Kako se psihi\u010dki osje\u0107a \u010dovjek kada vidi sebe u ogledalu s vi\u0161kom kilograma, a takav je zato \u0161to je neumjeren u jelu i pi\u0107u i hrani se nezdravo?<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je da se hranimo zdravo, bez obzira na to \u0161to volimo jesti, jer sve je dobro ako je umjereno i reducirano. Ako volite meso, jedite umjereno, ako volite slaninu, pojedite ponekad vrlo malo. Najzdravija je ishrana s puno svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a, sa \u0161to manje za\u010dina i zapr\u0161ka. Sve \u0161to je svje\u017ee, zdravo je. Od mesa se preporu\u010duje riblje meso, teletina, govedina, piletina, puretina, ali svakako umjereno. U dopu\u0161tenim koli\u010dinama jedite mlije\u010dne proizvode i jaja. Izbjegavajte masnu i za\u010dinjenu hranu, mesne prera\u0111evine, gazirana pi\u0107a, alkohol (vi\u0161e od 2 \u010da\u0161ice), neumjerene jelovnike, ve\u010deru prije spavanja, gutanje umjesto \u017evakanja.<\/p>\n\n\n\n

Ako \u017eelite promijeniti svoj re\u017eim ishrane, vodite ra\u010duna o zdravom \u017eivotu i potra\u017eite savjet nutricionista. Ako usvojite zdrave navike, bit \u0107ete preporo\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n

Aktivniji odnos prema zdravlju<\/h3>\n\n\n\n

Tijekom \u017eivota, uvijek nam je ne\u0161to “va\u017enije” od zdravlja: novac, egzistencija, emocije. “Zdravlje je najva\u017enije” \u2013 to vam je samo po\u0161tapalica, ali \u0161to smo uradili za na\u0161e fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje? Ve\u0107ina ljudi odlazi doktoru tek kad se razboli, a prevencija je ne\u0161to o \u010demu ni ne razmi\u0161lja. Samo jednom godi\u0161nje treba oti\u0107i kardiologu, ginekologu, urologu i uraditi analizu krvne slike. Jeli to previ\u0161e vremena za onoga kome je “zdravlje najva\u017enije”?<\/p>\n\n\n\n

Psihi\u010dko zdravlje je zanemareno pa se svakog dana susre\u0107emo s agresivnim pona\u0161anjem, negativnim stavovima pojedinaca i lo\u0161im postupcima, koji utje\u010du na njegov \u017eivot i na okolinu. Razmislite malo o svojem zdravlju \u2013 sve vam je dostupno.<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme za sebe i dru\u0161tveni \u017eivot<\/h3>\n\n\n\n

Da bi \u010dovjek bio zdrav, mora i zdravo razmi\u0161ljati, biti ispunjen privatnim i socijalnim \u017eivotom. Osoba zatvorena u \u010detiri zida, bez komunikacije s ljudima, postaje asocijalna, a to nije dobro za psihu, mada ima nekih osobenjaka koji jednostavno \u017eive po svome.<\/p>\n\n\n\n

\u010covjek mora imati vremena najprije za sebe, pa prona\u0111ite ono \u0161to vas ispunjava, bilo da je to sport, rekreacija, \u010ditanje. Brinite se o sebi izvana i iznutra, izdvojite se iz porodice barem na sat vremena pa nasamo razmi\u0161ljajte u ti\u0161ini, odmorite se. Ne zaboravite na svoj socijalni \u017eivot, dru\u017eite se s prijateljima, organizirajte izlaske i dru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n

San – va\u017ean dio odmora<\/h3>\n\n\n\n

Poslije napornog dana tijelu je potreban odmor. Potrebno je 8 do 10 sati sna. Svaki organizam ima svoje navike i potrebe, ali san je potreban svima. \u010covjek provede jednu tre\u0107inu \u017eivota u spavanju. Vjeruje se da je glavna funkcija sna odmor i oporavak svih organa pa tako i mozga, gdje se tijekom sna sortiraju va\u017ene informacije i skladi\u0161te u dugoro\u010dnom pam\u0107enju.<\/p>\n\n\n\n

Osobe koje imaju problema sa spavanjem, lo\u0161e mentalno funkcioniraju i slabije im je pam\u0107enje. Lo\u0161 san utje\u010de na poreme\u0107aje pa\u017enje i koncentracije (\u0161to mo\u017ee dovesti do lo\u0161ih rezultata u \u0161koli i na poslu), izaziva usporeno vrijeme reakcije (posebno je opasno za voza\u010de i sli\u010dna zanimanja), ve\u0107u zaboravnost i poreme\u0107aj pam\u0107enja (dugoro\u010dno i radne memorije), ima negativne efekte na kongnitivne funkcije (vizualnomotori\u010dke performanse, smanjenje inovativnog i kreativnog razmi\u0161ljanja).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada do\u0111e bolest, psihi\u010dka nestabilnost, nezadovoljstvo, zapitamo se gdje smo to pogrije\u0161ili, a upravo njegovanjem lo\u0161ih navika stvaramo negativnu li\u010dnost, naru\u0161avamo fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37596,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[64,42,345,35,295],"class_list":["post-37593","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-dugovjecnost","tag-prehrana","tag-psihologija","tag-sreca","tag-vjezbanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=37593"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/37593\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/37596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=37593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=37593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=37593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}