{"id":38077,"date":"2020-05-30T18:06:48","date_gmt":"2020-05-30T16:06:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=38077"},"modified":"2023-05-16T18:02:58","modified_gmt":"2023-05-16T16:02:58","slug":"lewisia-kamena-djevica-koja-ce-vas-razveseljavati-iz-godine-u-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/05\/lewisia-kamena-djevica-koja-ce-vas-razveseljavati-iz-godine-u-godinu\/","title":{"rendered":"Lewisia – kamena djevica kojoj \u0107ete se veseliti iz godine u godinu"},"content":{"rendered":"\n

Kada bismo mogli kri\u017eati \u010duvarku\u0107u i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Pri\u010da o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, po\u010dela je paralelno s najve\u0107om ameri\u010dkom avanturom \u2013 ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa<\/strong> i Williama Clarka<\/strong> istra\u017eila do tada nepoznat zapad Amerike.<\/p>\n\n\n\n

Meriwether Lewis, vojnik i javni slu\u017ebenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u dana\u0161njoj saveznoj dr\u017eavi Montani 1. srpnja 1806. godine<\/strong> otkrio je bilj\u010dicu koja je kasnije po njemu dobila ime \u2013 Lewisia rediviva<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Indijanski crni lijek<\/h3>\n\n\n\n

Ova skromna biljka navikla na \u0161krte kamenjare ranije je bila poznata ameri\u010dkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda ka\u017ee da su za bisage pune gorkog korijena davali konja. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Postoji \u010dak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara o\u017eivljen naknadno i to nekoliko godina nakon \u0161to je biljka prikupljenja. Ono \u0161to je sasma sigurno je da se Lewis iz vi\u0161egodi\u0161nje ekspedicije vratio s barem jednim \u017eivim i zdravim primjerkom lewisije.<\/p>\n\n\n\n

Kamena djevica<\/h3>\n\n\n\n

Iako se i danas L. rediviva<\/em> sa svojim velikim ru\u017ei\u010dastim cvijetom rado uzgaja po znala\u010dkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska ro\u0111aka Lewisia cotyledon<\/em> koja cvijeta vi\u0161e puta godi\u0161nje; od ranog prolje\u0107a do kasne jeseni. Zovu je jo\u0161 i Siskiyou lewisia<\/strong> ili kamena djevica<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

I kod ove vrste li\u0161\u0107e dugo do 9 centimetara raspore\u0111eno je \u010dvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, \u0161titasto su zbijeni mirisni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od \u010disto bijele preko ru\u017ei\u010daste, naran\u010daste i crvene do potpuno \u017eute. Mnogima su najzanimljivije hippie<\/em> varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilje\u017ei 19 vrsta smje\u0161tenih u botani\u010dku porodicu Montiaceae<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Lewisia je otporna biljka kojoj je siroma\u0161an kamenjar prirodno okru\u017eenje. Mo\u017ee se uzgajati na ekstremno ocjeditim polo\u017eajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lon\u010danica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama ili na otvorenom, ali bez pretjerane vlage. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, mo\u017ee dr\u017eati u negrijanom stakleniku.<\/p>\n\n\n\n

Pozicija i temperatura<\/h3>\n\n\n\n

Samim tim \u0161to potje\u010de iz ameri\u010dkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i su\u0161u. Lewisia tra\u017ei puno svjetla. Uspijevati \u0107e na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.<\/p>\n\n\n\n

Supstrat<\/h3>\n\n\n\n

Biljku valja posaditi u ocjedito, siroma\u0161no i po mogu\u0107nosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lon\u010danica, dobar recept za supstrat je jedna tre\u0107ina kvarcnog (rije\u010dnog) pijeska na dvije tre\u0107ine komercijalne tresetne mje\u0161avine za uzgoj lon\u010danica.<\/p>\n\n\n\n

Kada zalijevati<\/h3>\n\n\n\n

Ekstremno je osjetljiva na vi\u0161ak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako do\u0111e do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlo\u0161ku nikada ne smije zadr\u017eavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osu\u0161io.<\/p>\n\n\n\n

Kako prihranjivati<\/h3>\n\n\n\n

Iako je lewisia “programirana” za \u0161krte uvjete, mo\u017eete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatu\u0107e biljke.<\/p>\n\n\n\n

Kako razmno\u017eavati<\/h3>\n\n\n\n

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.<\/p>\n\n\n\n

\n