{"id":38325,"date":"2020-06-11T12:15:01","date_gmt":"2020-06-11T10:15:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=38325"},"modified":"2020-06-11T12:15:02","modified_gmt":"2020-06-11T10:15:02","slug":"neuroticnost-povecava-a-otvorenost-smanjuje-rizik-od-demencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/06\/neuroticnost-povecava-a-otvorenost-smanjuje-rizik-od-demencije\/","title":{"rendered":"Neuroti\u010dnost pove\u0107ava, a otvorenost smanjuje rizik od demencije"},"content":{"rendered":"\n<p>Ho\u0107emo li oboljeti od demencije ili ne\u0107emo ovisi o puno faktora: genetskoj predispoziciji, ali i na\u010dinu \u017eivota. No znanstvenici su ustanovili da bi i odre\u0111ene crte osobnosti mogle otkriti ho\u0107ete li razviti demenciju, pi\u0161e portal <a href=\"https:\/\/zivim.gloria.hr\/ucim\/znanstvenici-tvrde-da-ovih-pet-crta-osobnosti-mogu-predvidjeti-hocemo-li-razviti-demenciju\/10384852\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">\u017divim.hr<\/a>. <\/p>\n\n\n\n<p>Do tog su otkri\u0107a do\u0161li prate\u0107i 524 odrasle osobe\u00a0 u dobi od 65 i vi\u0161e godina tijekom tri godine. Analizirali su pet crta osobnosti i njihovu povezanost s predementnim stanjima, koja se nazivaju sindromom motori\u010dko-kognitivnog rizika (MCR) i sindromom blagog kognitivnog poreme\u0107aja (MCI). <\/p>\n\n\n\n<p>MCR \u010desto uzrokuje usporavanje brzine hoda, ali i slabljenje kognitivnih funkcija, dok MCI uzrokuje blagi, ali primjetan pad u kognitivnim sposobnostima, uklju\u010duju\u0107i pam\u0107enje i obavljanje zadataka. <\/p><div id=\"mojev-334821873\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Neuroti\u010dnost pove\u0107ava rizik, a otvorenost smanjuje.<\/h3>\n\n\n\n<p>Crte osobnosti koje su znanstvenici analizirali su: neuroti\u010dnost, ekstraverziju (brzo prilago\u0111avanje osobe novoj sredini), savjesnost, srda\u010dnost i otvorenost. <\/p>\n\n\n\n<p>Od 524 ispitanika njih je 38 razvilo MCR, a 69 MCI, a autori studije su utvrdili da je neuroti\u010dnost povezana sa 6 posto povi\u0161enim rizikom za neamnesti\u010dki MCI.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje, koje je objavljeno u \u010dasopisu <em>Journal of American Geriatrics Society<\/em>, je pokazalo da je otvorenost povezana sa 6 posto ni\u017eim rizikom za razvoj MCR-a.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Slabljenje kognitivnih sposobnosti<\/h3>\n\n\n\n<p>Kod neamnesti\u010dkog tipa MCI pam\u0107enje ostaje netaknuto, no jedna ili vi\u0161e drugih kognitivnih sposobnosti \u2013 poput govora, vizualno-prostornih vje\u0161tina ili izvr\u0161avanja zadataka su oslabljeni. Niti jedna od analiziranih crta li\u010dnosti nije se pokazala povezanom s MCI op\u0107enito ili s amnesti\u010dkim MCI. <\/p>\n\n\n\n<p>Autorica istra\u017eivanja, <strong>Emmeline Ayers<\/strong> s Albert Einstein College of Medicine, ka\u017ee da su potrebna dodatna istra\u017eivanja koja bi dokazala da crte osobnosti imaju neovisnu ulogu u riziku za razvoj predementnih sindroma ili za za\u0161titu od njihova razvoja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Demencija skra\u0107uje \u017eivotni vijek<\/h3>\n\n\n\n<p>Znanstvenici iz ustanove Alzheimer&#8217;s Research UK su nakon ove studije pozvali i druge istra\u017eiva\u010de da se pozabave vezom izme\u0111u crta osobnosti i razvoja demencije. Voditeljica istra\u017eivanja u Alzheimer&#8217;s Research UK, <strong>dr. Sara Imariso<\/strong>, ka\u017ee da je jako va\u017eno razumjeti i prepoznati ranu fazu problema s pam\u0107enjem. Iako takvi problemi ne utje\u010du jako na dnevne aktivnosti, mogu prethoditi razvoju demencije. Ovo istra\u017eivanje je jo\u0161 jedna potvrda postoje\u0107ih dokaza veze izme\u0111u crta osobnosti i slabljenja kognitivnih funkcija, no jo\u0161 nije poznat uzrok te povezanosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Rizik za razvoj problema s pam\u0107enjem je slo\u017een i ne mo\u017ee se svesti samo na karakteristike osobnosti, ve\u0107 se vjerojatno radi o kombinaciji dobi, gena i na\u010dina \u017eivota. Nema sigurnog na\u010dina da se prevenira MCI niti posebne terapije protiv demencije, kao ni na\u010dina da se poprave o\u0161te\u0107enja na mozgu do kojih je ve\u0107 do\u0161lo. Ipak, terapije mogu pomo\u0107i u usporavanju progresije bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Obi\u010dno se savjetuju, uz lijekove, i promjene u na\u010dinu \u017eivota, poput prelaska na zdraviju prehranu, mr\u0161avljenje, prestanak pu\u0161enja, odr\u017eavanje tjelesne forme i smanjenje unosa alkohola. Podr\u0161ka u obliku psihoterapije, okupacijske terapije i terapije govora i jezika tako\u0111er je dobrodo\u0161la, no unato\u010d svim oblicima pomo\u0107i, demencija ipak znatno skra\u0107uje o\u010dekivani \u017eivotni vijek. Prosje\u010dno pre\u017eivljenje nakon dobivene dijagnoze je oko 4 godine, a mnogi ljudi umru zbog komplikacija uslijed demencije, poput pneumonije ili mo\u017edanog udara.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Negativan na\u010din razmi\u0161ljanja pove\u0107ava rizik od demencije?<\/h3>\n\n\n\n<p>Nova studija britanskih znanstvenika&nbsp;pokazala je da kod osoba koje&nbsp;u kasnijoj \u017eivotnoj&nbsp;dobi&nbsp;u\u010destalo razmi\u0161ljaju na negativan na\u010din mo\u017ee do\u0107i do pada&nbsp;kognitivnih funkcija i ve\u0107eg talo\u017eenja dvaju \u0161tetnih proteina koji se smatraju odgovornima za razvoj&nbsp;Alzheimerove bolesti, pi\u0161e CNN.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Vjerujemo da u\u010destalo negativno\u00a0razmi\u0161ljanje\u00a0mo\u017ee\u00a0predstavljati novi faktor rizika za razvoj demencije&#8221;, rekla je voditeljica istra\u017eivanja, dr. <strong>Natalie Marchant<\/strong>, psihijatrica i vi\u0161a\u00a0znanstvena\u00a0suradnica na odjelu za mentalno zdravlje londonskoga University Collegea.<\/p>\n<div id=\"mojev-1011748350\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rizik za razvoj problema s pam\u0107enjem je slo\u017een, a ovisi i o genetskoj predispoziciji i o na\u010dinu \u017eivota. No znanstvenici su sada otkrili i kod kojih tipova osobnosti je rizik za razvoj demencije najve\u0107i, a kod kojih najmanji. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":27753,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[34,293,215],"class_list":["post-38325","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-demencija","tag-pamcenje","tag-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38325","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38325"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38325\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/27753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38325"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38325"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38325"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}