{"id":38501,"date":"2020-06-18T21:06:36","date_gmt":"2020-06-18T19:06:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=38501"},"modified":"2021-01-24T08:16:28","modified_gmt":"2021-01-24T07:16:28","slug":"rasizam-nije-samo-americki-problem-ni-europa-nije-nevina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/06\/rasizam-nije-samo-americki-problem-ni-europa-nije-nevina\/","title":{"rendered":"Rasizam nije samo ameri\u010dki problem; ni Europa nije nevina"},"content":{"rendered":"\n

U zadatke potpredsjednika Europske komisije Margaritisa Schinasa<\/strong> spada i promicanje \u201eeuropskog na\u010dina \u017eivota”, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a>. Ovaj gr\u010dki politi\u010dar sebe smatra nadle\u017enim i za pitanje rasizma. “Imamo manje problema nego Sjedinjene Dr\u017eave, na\u0161i socijalni sustavi su bolji”, rekao je Schinas na manifestaciji organizacije Delfski gospodarski forum. Ali on priznaje da se u Europi jo\u0161 puno toga treba u\u010diniti “po pitanju jednakih moguc\u0301nosti u \u017eivotu”.<\/p>\n\n\n\n

Francuska iluzija<\/h3>\n\n\n\n

Diskriminacija u potrazi za poslom\u00a0je jedno od tih “pitanja koja jo\u0161 moramo rije\u0161iti”. Za studenticu prava u Parizu Kesiah<\/strong> to je gorka svakodnevica: bezuspje\u0161no je u potrazi za mjestom u nekom odvjetni\u010dkom uredu u kojem bi mogla sta\u017eirati. Obi\u010dno joj ka\u017eu da je mjesto ve\u0107 zauzeto.<\/p>\n\n\n\n

“\u017dele nas uvjeriti da nas prihva\u0107aju. Ali mislim da tu ima puno licemjerja. Nije kao u SAD-u, gdje rasizam vidi\u0161 na 1.000 kilometara, skriveniji je. U Francuskoj je to primjetno kod mnogo sitnica, u potrazi za poslom ili vas zaustavljaju na ulici bez razloga.”<\/p>\n\n\n\n

Kesiah je pro\u0161log vikenda prosvjedovala protiv rasizma i diskriminacije, zajedno s tisu\u0107ama Francuza. Povod su slu\u010dajevi policijskog nasilja u Francuskoj, od kojih je posljednji poznati slu\u010daj – smrti Adama Traorea<\/strong> iz 2016.<\/p>\n\n\n\n

Ne radi se samo o brutalnom postupanju – rasno profiliranje dio je svakodnevice u francuskim predgra\u0111ima. Istra\u017eivanje Vije\u0107a Europe u kojem je ispitano 5.000 mladi\u0107a afri\u010dkog i arapskog podrijetla otkrilo je da ih je policija zaustavljala dvadeset puta \u010de\u0161c\u0301e nego druge stanovnike Francuske.<\/p>\n\n\n\n

Masovni prosvjedi u Francuskoj donijeli su prvi rezultat: ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner zabranio je policiji stisak oko vrata sumnjive osobe prilikom uhi\u0107enja. Iako negira da je njegova policija generalno rasisti\u010dka, priznaje “da su neki policajci rasisti”.<\/p>\n\n\n\n

Belgija: kolonijalna vladavina i genocid<\/h3>\n\n\n\n

Demonstracija je bilo i u Bruxellesu. “Do\u0161li smo jer je ovo glavni grad Europe”, ka\u017ee jedna od organizatorica. Br\u00e4nda Auchimba<\/strong> ka\u017ee kako je ljuti “svakodnevna diskriminacija i policija koja zaustavlja afri\u010dke i arapske de\u010dke na svakom \u0107o\u0161ku”.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, ona \u017eeli da se s postolja skinu statue belgijskog kralja Leopolda II.<\/strong> (1835. \u2013 1909.). Belgijska kolonijalna vladavina u Kongu dio je potisnute pro\u0161losti te zemlje. Tek 1998. godine povjesni\u010dar Adam Hochschild<\/strong> vratio je genocid i eksploataciju zemlje u nacionalnu memoriju.<\/p>\n\n\n\n

Oko deset milijuna ljudi izgubilo je \u017eivot pod kolonijalnim re\u017eimom Leopolda II. u Kongu. Do dana\u0161njeg dana o tome nema ni\u0161ta u belgijskim ud\u017ebenicima povijesti. “Nadam se da ljudi shva\u0107aju kako se osjec\u0301amo kada vidimo ove kipove”, ka\u017ee Br\u00e4nda. U me\u0111uvremenu je gradona\u010delnik Antwerpena tamo\u0161nji Leopoldov kip smjestio u muzej.<\/p>\n\n\n\n

Borba kultura u Velikoj Britaniji<\/h3>\n\n\n\n

U Londonu je na strani demonstranata \u010dak i gradona\u010delnik Sadiq Khan<\/strong>. Ovaj \u010dlan Laburisti\u010dke stranke iz pakistanske obitelji u isto\u010dnom Londonu je uklonio statuu trgovca robljem Roberta Milligana<\/strong>: “Tu\u017ena je istina da je mnogo na\u0161eg bogatstva rezultat trgovine robljem – ali tome ne moramo odavati po\u010dast na na\u0161im javnim mjestima.”<\/p>\n\n\n\n

No Priti Patel<\/strong>, britanskoj ministrici unutarnjih poslova iz redova konzervativaca, tako\u0111er porijeklom iz Pakistana, ovakav na\u010din prosvjeda se ne svi\u0111a. Demonstranti koji su statuu trgovca robljem Edwarda Colstona<\/strong> u Bristolu bacili u vodu, bit \u0107e kazneno gonjeni zbog “svojih krajnje sramotnih radnji”, ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n

“Velika Britanija nije nevina. Vlada i policija nikada nisu odgovarali za mnoge \u017eivote crnaca”, rekao je jedan prosvjednik u Londonu. “Dobro je vidjeti kolektivnu tugu i spremnost da promijenimo svoju situaciju. O tome se radi”, ka\u017ee prosvjednik pored njega.<\/p>\n\n\n\n

Solidarnost s Georgeom Floydom<\/strong> i u Velikoj Britaniji je izazvala bijes zbog svakodnevnog rasizma, socijalne obespravljenosti, policijskog zlostavljanja i diskriminacije. To uklju\u010duje i skandal poznat kao Windrush. Radi se deportacijama migranata s Kariba koji su desetlje\u0107ima \u017eivjeli u Velikoj Britaniji – samo zato \u0161to su prona\u0111ene neke formalne gre\u0161ke u njihovim dokumentima.<\/p>\n\n\n\n

Manjine \u201eidentificirane kao problem”<\/h3>\n\n\n\n

“U Europi ima mnogo primjera pojedina\u010dnog i institucijskog rasizma u policiji”, ka\u017ee britanski kriminolog Ben Bowling<\/strong>. Me\u0111utim, u Sjedinjenim Dr\u017eavama, gdje policija godi\u0161nje ubije 1.000 ljudi, opseg policijskog nasilja je ekstremniji.<\/p>\n\n\n\n

Prema Bowlingu, problem “je kako organizacija generalno postupa s manjinama i marginaliziranim skupinama”. On poja\u0161njava: “U Velikoj Britaniji mo\u017eete vidjeti kako se policija pona\u0161a prema ljudima crne boje ko\u017ee i onima azijskog porekla. To se jasno vidi u Njema\u010dkoj, Francuskoj i svuda u Europi gdje su manjine marginalizirane i koje policija identificira kao problem.”<\/p>\n\n\n\n

Ali problem je ve\u0107i: “Diskriminacija ide i izvan policije, ima veze s gospodarstvom, obrazovanjem i obitelji.” Zemlje u Europi trebaju priznati da je njihova budu\u0107nost multikulturna i raznolika i da svaki gra\u0111anin mora imati iste \u017eivotne \u0161anse.<\/p>\n\n\n\n

“Stidim se”<\/h3>\n\n\n\n

Europa je jo\u0161 daleko od ovog priznanja. Samo 24 od 705 zastupnika u Europskom parlamentu je afro-azijskog porijekla, iako osobe s afri\u010dkim ili azijskim korijenima \u010dine oko deset posto europskog stanovni\u0161tva. Jedna od njih je \u0160ve\u0111anka Alice Kuhnke<\/strong> iz stranke Zeleni: “Stidim se jer zapravo ne predstavljamo ljude u Europi. Zato moramo osigurati da u buduc\u0107e bude vi\u0161e zastupnika koji c\u0301e izgledati druga\u010dije i imati razli\u010dito porijeklo.”<\/p>\n\n\n\n

Kuhnke je izvjestiteljica za antidiskriminacijsku smjernicu EU-a koja je na \u010dekanju od 2008. Prijedlog smjernice, kojom se propisuje jednak tretman svih gra\u0111ana u socijalnim pitanjima, blokiraju mnoge zemlje \u010dlanice. Polovica europskih zemalja nema \u010dak ni akcijski plan za borbu protiv rasizma.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ve\u0111anka se nada da c\u0301e demonstracije u EU-u pogurati dono\u0161enje tog propisa: “Uvjerena sam da sada mo\u017eemo iskoristiti uzbu\u0111enje i svijest mnogih. Ali to se ne smije zavr\u0161iti lijepim rije\u010dima o jednakosti. To se kona\u010dno mora odraziti u zakonodavstvu Europske unije”, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europa ne mo\u017ee upirati prstom u SAD, jer i u mnogim europskim zemljama postoji rasna diskriminacija. Poziv na promjene je sve glasniji. Prosvjedi se nastavljaju. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38301,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[417,238,2295],"class_list":["post-38501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-drustvo","tag-politika","tag-rasizam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38501"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38501\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/38301"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}