{"id":38750,"date":"2020-06-26T10:52:54","date_gmt":"2020-06-26T08:52:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=38750"},"modified":"2020-06-26T11:59:25","modified_gmt":"2020-06-26T09:59:25","slug":"od-koronavirusa-vise-umiru-muskarci-zasto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/06\/od-koronavirusa-vise-umiru-muskarci-zasto\/","title":{"rendered":"Od koronavirusa vi\u0161e umiru mu\u0161karci. Za\u0161to?"},"content":{"rendered":"\n<p>Podaci istra\u017eiva\u010dke inicijative Global Health 50\/50, iz preko dvadeset zemalja, potvr\u0111uju da se \u017eene podjednako \u010desto inficiraju kao mu\u0161karci. Ali mu\u0161karci naj\u010de\u0161\u0107e obolijevaju te\u017ee od COVID-19 i \u010de\u0161\u0107e umiru od zaraze. Kada je rije\u010d o stopi smrtnosti kod \u017eena ona iznosi jednu, a kod mu\u0161karaca dvije tre\u0107ine, javlja <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/za%C5%A1to-mu%C5%A1karci-vi%C5%A1e-umiru-od-koronavirusa\/a-53944791\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>To svakako ima veze s ranijim bolestima. Mu\u0161karci recimo imaju \u010de\u0161\u0107e problema s bolestima krvo\u017eilnog sustava, od kojih i \u010de\u0161\u0107e umiru od \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<p>Pritom je odlu\u010duju\u0107a starosna struktura: prema podacima njema\u010dkog instituta Robert Koch (RKI), mu\u0161karci izme\u0111u 70 i 79 godina starosti, najmanje dvostruko vi\u0161e umiru od \u017eena. Tek nakon tog starosnog doba, odnos se po\u010dinje izjedna\u010davati, a zatim se ponovo razilazi kod starosne grupe od 90 do 99 godina.<\/p><div id=\"mojev-1594937272\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Razlog za to je mo\u017eda znatno ve\u0107i broj starijih \u017eena nego mu\u0161karaca. RKI ne obja\u0161njava za\u0161to su tolike razlike kada su u pitanju spolovi.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">ACE2 receptor kao glavni prolaz?<\/h3>\n\n\n\n<p>Va\u017enu ulogu pritom bi mogao imati receptor ACE2, jer on je neka vrsta prolaza za bolesti COVID-19, SARS i MERS koje su posljedice koronavirusa. &#8220;Mu\u0161karci su vi\u0161e na udaru i kada je u pitanju MERS&#8221;, ka\u017ee <strong>Bernhard Zwi\u00dfler<\/strong>, direktor klinike za anesteziologiju na minhenskoj Sveu\u010dili\u0161noj klinici LMU.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima studije koju je objavio University Medical Centar iz Groningena, koncentracija receptora ACE2 je ve\u0107a kod mu\u0161karaca. Tu razliku vezanu uz spolove znanstvenici su uo\u010dili istra\u017euju\u0107i mogu\u0107u vezu izme\u0111u receptora ACE2 i kroni\u010dne sr\u010dane insuficijencije.<\/p>\n\n\n\n<p>Zwi\u00dfler ka\u017ee da se upravo ispituje da li unos ACE inhibitora, koji sni\u017eavaju krvni pritisak, dovodi do toga da stanice poja\u010dano grade receptore ACE2, \u0161to vodi k ve\u0107em riziku od zaraza. To je sasvim mogu\u0107e, ali jo\u0161 uvijek nije dokazano.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160tite li estrogen i ja\u010di imunolo\u0161ki sustav \u017eene?<\/h3>\n\n\n\n<p>\u017denski imunolo\u0161ki sustav je otporniji nego kod mu\u0161karaca. Za to je zaslu\u017ean prije svega \u017eenski spolni hormon estrogen, koji stimulira imunolo\u0161ki sustav i br\u017ee i efikasnije djeluje protiv patogena. Mu\u0161ki testosteron s druge strane ko\u010di sposobnost tjelesne samoobrane.<\/p>\n\n\n\n<p>Da imunolo\u0161ki sustav \u017eena generalno br\u017ee i bolje reagira na virusne zaraze, prema ocjeni virologa, vidi se i na primjeru drugih virusnih oboljenja, poput gripa ili obi\u010dnih prehlada.<\/p>\n\n\n\n<p>\u017dene me\u0111utim vi\u0161e pate od autoimunih bolesti, kod kojih imunolo\u0161ki sustav pretjerano reagira i napada vlastite stanice \u2013 \u0161to je mogu\u0107a komplikacija i kada je rije\u010d o COVID-19.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz to postoje i &#8220;genetski razlozi\u201c, koji ve\u0107i utjecaj imaju kod \u017eena, ka\u017ee u razgovoru za DW molekularni virolog <strong>Thomas Pietschmann<\/strong>. Razlog za to su &#8220;pojedini geni koji su relevantni za imunolo\u0161ki sustav. Geni odgovorni za prepoznavanje patogena, kodirani na X kromosomu&#8221;. Pritom su \u017eene u prednosti jer posjeduju dva X kromosoma, a mu\u0161karci samo jedan.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izdvojen slu\u010daj Indija<\/h3>\n\n\n\n<p>Iznena\u0111enje su istra\u017eivanja iz Indije, koja pokazuju da su \u017eene vi\u0161e izlo\u017eene riziku smrtnosti od covida 19 nego mu\u0161karci. Stopa smrtnosti kod zara\u017eenih \u017eena u toj zemlji iznosi 3,3, dok je kod mu\u0161karaca 2,9 posto. U starosnoj grupi od 40 do 49 godina, umrlo je 3,2 posto zara\u017eenih \u017eena, u odnosu na 2,1 posto mu\u0161karaca. U starosnoj grupi od 5 do 19 godina umiru isklju\u010divo djevoj\u010dice. Taj indijski fenomen trenutno se intenzivno istra\u017euje. Kao mogu\u0107i razlog se navodi to da je u Indiji mnogo vi\u0161e starijih \u017eena, nego mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, zdravlju \u017eena se u toj zemlji posve\u0107uje znatno manje pa\u017enje. \u017dene ne odlaze tako \u010desto kod lije\u010dnika i \u010de\u0161\u0107e se same poku\u0161avaju izlije\u010diti. Tek znatno kasnije se odlu\u010duju na testiranje ili preglede.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nejasno je koliko na sve to uti\u010du biolo\u0161ki faktori, a koliko dru\u0161tveni. U indijskom okru\u017eenju spol mo\u017ee biti kriti\u010dan faktor&#8221;, ka\u017ee za BBC, <strong>S. V. Subramanian<\/strong>, profesor za zdravlje stanovni\u0161tva sa sveu\u010dili\u0161ta Harvard.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 za vrijeme epidemije \u0160panjolske gripe, u Indiji je 1918. godine umrlo znatno vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca. \u017dene su bile podlo\u017enije infekcijama, jer mnoge od njih nisu bile dovoljno uhranjene, vi\u0161e vremena su provodile u nedovoljno provjetrenim stanovima s lo\u0161om higijenom i vi\u0161e su se brinule o bolesnima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to su djeca manje ugro\u017eena?<\/h3>\n\n\n\n<p>Kada je rije\u010d o novom koronavirusu, iznena\u0111uju\u0107e je da djeca nisu me\u0111u najugro\u017eenijima u dru\u0161tvu. Kod ve\u0107ine djece simptomi bolesti su blagi, a \u010desto ih ni nema. Od po\u010detka pandemije, u Njema\u010dkoj je umrlo 8.882 ljudi, od kojih su samo troje bili mla\u0111i od osamnaest godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 uvijek nema pravog obja\u0161njenja za to. Medicinari pretpostavljaju da kod male djece djeluje uro\u0111eni &#8220;nespecifi\u010dni sustav&#8221;. Kao za\u0161titu od prvih patogena, majka ve\u0107 predaje fetusu svoju specifi\u010dnu imunolo\u0161ku za\u0161titu, a kasnije i novoro\u0111en\u010detu, preko maj\u010dinog mlijeka.<\/p>\n\n\n\n<p>U tu uro\u0111enu imunolo\u0161ku za\u0161titu spadaju i stanice-ubojice \u2013 to su bijela krvna zrnca, koja napadaju sve patogene koje preko sluznice ili ko\u017ee prodiru u tijelo.<\/p>\n\n\n\n<p>Ta &#8220;pasivna imunizacija&#8221; je \u010desto dovoljna sve dok djeca ne razviju svoj obrambeni sustav. Do desete godine \u017eivota djeca razvijaju svoj specifi\u010dan imunolo\u0161ki sustav, koji i nakon toga \u010ditav \u017eivot ostaje spreman za u\u010denje, kada se pojave novi patogeni.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Djeca nisu \u0161iritelji zaraze<\/h3>\n\n\n\n<p>U svakom slu\u010daju starosne podjele kod COVID-19 se znatno razlikuju u odnosu na druge infektivne bolesti, kod kojih djeca \u010desto slove za &#8220;raznosa\u010de zaraze&#8221;, zato \u0161to virus prenose brzo na \u010ditavo stanovni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n<p>To nije slu\u010daj kada je rije\u010d o koronavirusu, pokazuje istra\u017eivanje koje je provedeno na zahtjev vlade savezne pokrajine Baden-W\u00fcrttemberg. Ono slu\u017ei kao osnova za \u0161to br\u017ei povratak normalnog rada vrti\u0107a i \u0161kola, uz po\u0161tovanje higijenskih standarda i pravila o razmaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Nejasno me\u0111utim ostaje prenose li zara\u017eena djeca u istoj mjeri&nbsp; zarazu kao i odrasli. U studiji o kojoj se mnogo raspravljalo, virolog berlinskog klini\u010dkog centra Charit\u00e9 <strong>Christian Drosten<\/strong> je pokazao da se kod djece u grlu mo\u017ee prona\u0107i jednako veliki broj virusa kao kod odraslih. Do tog rezultata se do\u0161lo i u drugim, me\u0111unarodnim studijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, sama prisutnost virusa u di\u0161nim putevima jo\u0161 uvijek nije dokaz da se ti virusi i jednako brzo prenose. S obzirom na to da djeca imaju manje simptoma, dakle, recimo manje ka\u0161lju, to mo\u017ee zna\u010diti da su zara\u017eena, ali da manje ljudi zaraze, navode u priop\u0107enju pedijatri i specijalisti za higijenu iz \u010detiri lije\u010dni\u010dke udruge.<\/p>\n<div id=\"mojev-2339193333\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mu\u0161karci izme\u0111u 70 i 79 godina starosti, najmanje dvostruko vi\u0161e umiru od \u017eena. Tek nakon tog starosnog doba, odnos se po\u010dinje izjedna\u010davati, a zatim se ponovo razilazi kod starosne grupe od 90 do 99 godina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":36234,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2046,123,1018],"class_list":["post-38750","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-korona-virus","tag-muskarci","tag-smrtnost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=38750"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/38750\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/36234"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=38750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=38750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=38750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}