{"id":3923,"date":"2015-04-06T08:20:33","date_gmt":"2015-04-06T06:20:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=3923"},"modified":"2015-04-06T09:32:37","modified_gmt":"2015-04-06T07:32:37","slug":"hrvatska-obrazovna-meka-za-ucenike-iz-nesvrstanih-zemalja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/04\/hrvatska-obrazovna-meka-za-ucenike-iz-nesvrstanih-zemalja\/","title":{"rendered":"Hrvatska – obrazovna meka za studente iz nesvrstanih zemalja"},"content":{"rendered":"

Dalekih sedamdesetih i osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a bilo je sasvim uobi\u010dajeno u \u0161kolama i fakultetima susresti studente iz dalekih afri\u010dkih zemalja. Bilo je to vrijeme prije razmjene studenata i \u201ebolonjskog procesa\u201c, a ti studenti su birali na\u0161e fakultete po politi\u010dkom \u201enesvrstanom klju\u010du\u201c. Kako je sve to izgledalo pro\u010ditajte u reporta\u017ei iz 1977. godine<\/strong> koju je objavila Arena<\/strong>.<\/em><\/p>\n

Na \u0161kolovanje u na\u0161u zemlju nedavno je do\u0161lo vi\u0161e od tisu\u0107u mladih iz prijateljske i nesvrstane Nigerije. Oni \u0107e u Splitu, Osijeku, Vr\u0161cu, Somboru i mnogim drugim mjestima u\u010diti za tekstilce, tehni\u010dare, pomorce, poljoprivredne stru\u010dnjake. Prije po\u010detka idu\u0107e \u0161kolske godine iz Nigerije \u0107e do\u0107i jo\u0161 tisu\u0107u novih u\u010denika, \u0161to je jo\u0161 jedan doprinos ve\u0107 razvijenoj nau\u010dno\u00adtehni\u010dkoj i kulturno\u00adprosvjetnoj suradnji Jugoslavije s nesvrstanima i zemljama u razvoju te oslobodila\u010dkim pokretima.<\/p>\n

\u201eMore topla… toplo. Prvi maj je praznik… rada\u201c, \u010duje se uglas na malo ote\u017ealom hrvatskosrpskom jeziku. Glasovi dolaze iz u\u010dionica u Vr\u0161cu, Osijeku, Vara\u017edinu, Kotoru, Splitu, Somboru. Nekoliko stotina mladih iz Nigerije do\u0161lo je da u na\u0161oj zemlji stekne vrhunska znanja iz poljoprivrede, pomorstva, tehnike.<\/p>\n

A sada, na samom po\u010detku, u\u010de na\u0161 jezik. Stalno se premje\u0161taju iz u\u010dionica u kabinete i obratno. Po cijeli dan slu\u0161aju i izgovaraju na\u0161e rije\u010di. Pomalo im se jezik zapli\u0107e, mu\u010de se sa “\u010d”, “\u0111” i drugim “te\u0161kim” slovima. Ali u\u010de marljivo i s nekima od njih smo ve\u0107 mogli razgovarati pone\u0161to i na na\u0161em jeziku.\u00a0Emanuel, Lorens, Mohamed i Tonie u Osijeku su tek dva mjeseca. U jesen \u0107e upisati se u poljoprivrednu \u0161kolu.<\/p>\n

\u201eNajte\u017ee nam je bilo zimi\u201c, obja\u0161njava Tonye Frederic<\/strong>. \u201eKad je ovdje u Osijeku bilo minus 10 stupnjeva, kod nas u Nigeriji bila je prava vru\u0107ina. Ali prilagodili smo se brzo. Pokupovali smo zimske kapute, malo se tresli od studeni i naravno izdr\u017eali. Sada je ve\u0107 bolje.\u201c<\/p>\n

\u201eU Hrvatskoj \u0107e se za sada \u0161kolovati 150 mladi\u0107a i djevojaka iz Nigerije\u201c, ka\u017ee direktor Republi\u010dkog zavoda za tehni\u010dku suradnju dr. Ivica Marini\u0107<\/strong>. \u201eDo rujna (septembra) ove godine poha\u0111at \u0107e te\u010dajeve da bi svladali na\u0161 jezik, kao i predavanja iz nekih predmeta koji \u0107e im biti osnova za njihovo daljnje obrazovanje.\u201c \u00a0Za pomorce \u0107e se u Splitu \u0161kolovati 35 u\u010denika, za poljoprivredne struke u Osijeku 60, a 55 mladih Nigerijaca u\u010dit \u0107e u Vara\u017edinu za tekstilce, strojare i petrokemi\u010dare.<\/p>\n

\"Kako

foto: Arena, 1977.<\/p><\/div>\n

Izabrao sam Jugoslaviju, Titovu zemlju<\/h3>\n

Valja napomenuti da sporazum izme\u0111u Jugoslavije i Nigerije predvi\u0111a dugoro\u010dnu suradnju u \u0161kolovanju u\u010denika i studenata iz te prijateljske zemlje. Tako se planira da u \u0161kolskoj godini 1978\/79. doputuje u Jugoslaviju na usmjereno obrazovanje oko 200 mladih Nigerijaca. O tome prvi sekretar ambasade NR Nigerije u Jugoslaviji Abubakar Udu<\/strong> ka\u017ee: \u201e\u0160kolovanje na\u0161ih djevojaka i mladi\u0107a u Jugoslaviji samo je jedan od vidova dosada\u0161nje vrlo uspje\u0161ne suradnje izme\u0111u na\u0161e dvije zemlje na politi\u010dkom, tehni\u010dkom, ekonomskom i kulturnom planu.\u201c<\/p>\n

Mladi iz Nigerije u Jugoslaviji su izuzetno toplo primljeni i na svakom koraku nailaze na razumijevanje i pomo\u0107. Opet smo s mladi\u0107ima i djevojkama iz Nigerije. Oni u zgradi Pedago\u0161ke akademije u Osijeku sjede i po osam sati na dan da bi \u0161to prije i \u0161to bolje svladali hrvatskosrpski jezik.<\/p>\n

\u201eMogao sam birati nekoliko socijalisti\u010dkih zemalja u kojima nam je ponu\u0111eno da se \u0161kolujemo\u201c, isti\u010de Mohammed Umar<\/strong>. \u201eIzabrao sam Jugoslaviju, Titovu zemlju, o kojoj sam mnogo slu\u0161ao i pone\u0161to nau\u010dio. Kad sam do\u0161ao u Osijek i po\u010deo slu\u0161ati va\u0161e ljude, rekao sam sam sebi da nikada ne\u0107u nau\u010diti va\u0161 jezik. Bilo je vrlo zanimljivo kad sam utr\u010dao u prvu prodavaonicu i nakupovao si najtoplije stvari za odje\u0107u. Sve sam odmah i odjenuo. Bio sam debeo kao najve\u0107i medvjed. Ovdje smo smje\u0161teni u \u0111a\u010dkom domu, privikavamo se na hranu, odlazimo u kino, na ples. Iako jo\u0161 ne vladamo najbolje jezikom, ve\u0107 smo na\u0161li i prijatelje.\u201c<\/p>\n

U Kotoru \u017eivi tridesetak mladih Nigerijaca. Oni \u0107e zajedno s doma\u0107im mladi\u0107ima i djevojkama izu\u010davati pomorske nauke. Da bi \u0161to bolje svladali na\u0161 jezik, ovog ljeta uop\u0107e ne\u0107e imati \u0161kolske praznike.<\/p>\n

\u201ePoduzeli smo sve \u0161to je potrebno da se u\u010denici iz te daleke i prijateljske zemlje kod nas \u0161to ljep\u0161e osje\u0107aju\u201c, ka\u017ee Milan Begovi\u0107<\/strong>, pomo\u0107nik direktora \u0160kolskog centra i rukovodilac Pomorske \u0161kole. \u201eMladi Kotorani ve\u0107 su svojim novim sugra\u0111anima otvorili \u0161irom vrata sportskih, kulturnih i drugih dru\u0161tava.\u00a0Svi su smje\u0161teni u hotelu “Slavija”. \u0160kola se tako\u0111er pobrinula da dobiju staratelja, stru\u010dnjaka iz oblasti poznavanja brodskog stroja i dobrog poznavaoca engleskog jezika.<\/p>\n

Njihova \u017eelja, a i potreba njihove zemlje<\/h3>\n

Bilje\u017eimo i rije\u010di \u017deljka Poljaka<\/strong>, koji mladim Nigerijcima dr\u017ei kabinetsku nastavu na\u0161eg jezika: \u201e\u0160to da vam ka\u017eem? Vrlo sam zadovoljan tim djevojkama i mladi\u0107ima. Marljivi su i uporni. Naravno, izgovor im je pomalo te\u017eak i tvrd, ali mnogi od njih ve\u0107 su sa znanjem daleko odmakli.Za one kojima ide te\u017ee imamo dopunske satove. Uz to tu su i kabineti u kojima oni mogu sami u slobodno vrijeme raditi, slu\u0161ati razne snimke s na\u0161im jezikom. Trudimo se da na satovima govorimo \u0161to manje engleskim jezikom, da im na\u0161 jezik u\u0111e \u0161to vi\u0161e u u\u0161i. Nakon zavr\u0161enog srednjeg obrazovanja mnogi od tih mladi\u0107a i djevojaka nastavit \u0107e \u0161kolovanje na na\u0161im visoko\u0161kolskim ustanovama. To je njihova \u017eelja, a i potreba njihove zemlje.\u201c<\/p>\n

Jugoslavija je ve\u0107 godinama zemlja koja s mnogo ljubavi poma\u017ee drugim nesvrstanim zemljama da njihovi mladi ljudi steknu odre\u0111ena znanja koja \u0107e mo\u0107i primijeniti za bolju budu\u0107nost i razvitak svoje zemlje. Pro\u0161lo je 26 godina otkako se u na\u0161oj zemlji na fakultet upisao prvi strani student. A od te 1952. godine do danas diplome na\u0161ih srednjih i visoko\u0161kolskih ustanova dobilo je nekoliko tisu\u0107a mladi\u0107a i djevojaka iz prijateljskog Burundija, Gvineje, Haitija, Somalije, Sudana, Ugande i drugih zemalja. Mnogi od tih mladih ljudi zauzeli su kasnije u svojim domovinama vrlo zna\u010dajna mjesta.<\/p>\n

S jugoslavenskom diplomom Ekonomskog fakulteta u Subotici i doktoratom iz Beograda, A\u0161agre Jigletu<\/strong> iz Etiopije zauzeo je u svojoj zemlji mjesto pomo\u0107nika ministra industrije i trgovine. Virgilio Brandford<\/strong> zavr\u0161io je Ekonomski fakultet u Zagrebu, a onda je do\u0161ao za ambasadora Paname u Jugoslaviji. Mohamed Gendus<\/strong> iz Al\u017eira zavr\u0161io je u na\u0161oj zemlji srednju \u0161kolu i fakultet, a onda je postao direktor Al\u017eirske nacionalne pomorske kompanije. Lima Gomez Antonio<\/strong> iz Gvineje Bisao diplomirao je na beogradskom Arhitektonskom fakultetu, a po dolasku u svoju zemlju postao je vrlo brzo ministar za javne radove. I da ne nabrajamo dalje.<\/p>\n

Za afirmaciju nesvrstane politike<\/h3>\n

Znanja ste\u010dena u na\u0161oj zemlji sigurno su im mnogo pomogla. Podaci govore da su se do sada na na\u0161im sveu\u010dili\u0161tima i u \u0161kolama \u0161kolovali mladi\u0107i i djevojke iz stotinjak zemalja, osobito nesvrstanih i onih u razvoju. U\u010denici i studenti iz tih zemalja najvi\u0161e su se zanimali za \u0161kolovanje na medicinskim, rudarskim, veterinarskim, ekonomskim i rudarskim \u0161kolama i fakultetima.<\/p>\n

Zanimljivo je i re\u0107i ne\u0161to o tome kako u\u010denici i studenti iz drugih zemalja dolaze na \u0161kolovanje u Jugoslaviju. Prije svega dolaze kao na\u0161i stipendisti ili stipendisti svojih vlada.\u00a0Dosta je onih koji u potragu za znanjem dolaze i s vlastitom \u017eeljom, o svom tro\u0161ku. Dolaze i preko mje\u0161ovitih poduze\u0107a, ili kao djeca na\u0161ih ekonomskih emigranata. U proteklih \u010detvrt stolje\u0107a na\u0161a je zemlja putem razmjene studenata, kao i omogu\u0107avanjem \u0161kolovanja velikom broju mladih ljudi, razvila vrlo dobru i jaku nau\u010dno\u00adtehni\u010dku i kulturno\u00adprosvjetnu suradnju s velikim brojem zemalja, osobito nesvrstanih i onih u razvoju, te oslobodila\u010dkih pokreta.<\/p>\n

Za proteklih 26 godina na osnovi programa o kulturnoj i prosvjetnoj suradnji dodijeljeno je vi\u0161e od 6000 stipendija za studij ili stru\u010dno usavr\u0161avanje kadrova iz vi\u0161e od 80 zemalja. Naravno, svemu tome valja dodati i vi\u0161e od 10.000 u\u010denika i studenata koji su kod nas zavr\u0161ili \u0161kole i fakultete o svom tro\u0161ku ili uz ne\u010diju drugu pomo\u0107.<\/p>\n

A sve to nisu samo koristi za Jugoslaviju i njen ugled u svijetu, ve\u0107 i za zemlje u razvoju, nesvrstane zemlje i oslobodila\u010dke pokrete s kojima sura\u0111ujemo. Zbog toga je i ova nova dugoro\u010dna suradnja s Nigerijom dobro do\u0161la \u00ad i na\u0161oj zemlji za daljnju afirmaciju nesvrstane politike i samoupravnog socijalizma, i prijateljskoj Nigeriji.<\/p>\n

\/autor: Milivoj Pa\u0161i\u010dek, Arena, o\u017eujak 1977.\/ Yugopapir<\/a>\/<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Kad sam do\u0161ao u Osijek i po\u010deo slu\u0161ati va\u0161e ljude, rekao sam sam sebi da nikada ne\u0107u nau\u010diti va\u0161 jezik. Bilo je vrlo zanimljivo kad sam utr\u010dao u prvu prodavaonicu i nakupovao si najtoplije stvari za odje\u0107u. Sve sam odmah i odjenuo.’<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3925,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,328,434],"class_list":["post-3923","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-retro","tag-skola"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3923"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3923\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3925"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}