{"id":39447,"date":"2020-07-28T09:13:36","date_gmt":"2020-07-28T07:13:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=39447"},"modified":"2020-07-28T09:13:37","modified_gmt":"2020-07-28T07:13:37","slug":"dolaze-nove-vrste-cjepiva-koje-su-njihove-prednosti-i-mane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/07\/dolaze-nove-vrste-cjepiva-koje-su-njihove-prednosti-i-mane\/","title":{"rendered":"Dolaze nove vrste cjepiva. Koje su njihove prednosti i mane?"},"content":{"rendered":"\n

Virusi su prodrli u organizam i u stanju su razmno\u017eavati se u stanicama. U nekima oni ponekad, ali ne uvijek, izazovu bolest. Imunosistem mo\u017ee prepoznati virus i napadnute stanice i odstraniti ih obrambenom reakcijom. To imunosistemu uspijeva kod najve\u0107eg broja virusa, ali ne kod svih \u2013 izuzetak je, recimo, HIV, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je obi\u010dno cjepivo?<\/h3>\n\n\n\n

Uobi\u010dajena cjepiva podrazumijevaju uno\u0161enje oslabljenih ili umrtvljenih izaziva\u010da bolesti, ili njihovih dijelova, u organizam. Prema va\u017ee\u0107em medicinskom u\u010denju, imunosistem reagira na strana tijela antitijelima i pamti taj odgovor u “memorijske stanice”. Tako organizam u sljede\u0107em susretu s virusom reagira bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprje\u010dava ili u najmanju ruku bivaju sprije\u010deni te\u017ei oblici bolesti. To zna\u010di da tijelo postaje imuno. U kojoj mjeri i koliko to traje \u2013 to zavisi od vi\u0161e faktora.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to su cjepiva zasnovana na DNK i RNK?<\/h3>\n\n\n\n

Ovakva cjepiva sadr\u017ee genetske informacije izaziva\u010da bolesti. Stanice organizma u koje se unese cjepivo prevode te informacije u proteine. Bezazleni dijelovi virusa tako\u0111er izazivaju obrambeni odgovor imunosistema. Tako organizam i poslije ovog cjepiva mo\u017ee br\u017ee reagirati na pravi virus.<\/p>\n\n\n\n

Cjepivo na bazi RNK \u2013 ribonukleinske kiseline \u2013 se unosi u organizam u obliku takozvane “informacijske RNK”, koja sadr\u017ei neku vrstu uputstva za izgradnju antigena, proteina koji provociraju odgovor imunosistema.<\/p>\n\n\n\n

Cjepiva na bazi DNK \u2013 dezoksiribonukleinske kiseline \u2013 funkcioniraju sli\u010dno, ali molekule DNK moraju najprije prodrijeti u jezgro stanice da bi ih “informacijska RNK” prepoznala i potom tu poruku iznijela iz stani\u010dne jezgre.<\/p>\n\n\n\n

Prednosti ovih cjepiva su mogu\u0107nost proizvodnje ve\u0107e koli\u010dine u kratkom vremenu i uz manje mjere sigurnosti \u2013 za proizvodnju nije potreban uzro\u010dnik ili njegovi dijelovi. I cijepljenje je jednostavnije, obavlja se takozvanim “pi\u0161toljima za cijepljenje”.<\/p>\n\n\n\n

Rizici koje donose ovakva cjepiva<\/h3>\n\n\n\n

Cjepiva zasnovana na DNK sa sobom nose teoretski mogu\u0107nost da uno\u0161enjem stranog genetskog materijala u stanicu on prodre u genetski materijal, genom, same stanice. Mogu\u0107e posljedice su poja\u010dano formiranje tumora ili autoimunih bolesti. No dosada obimna ispitivanja na \u017eivotinjama nisu potvrdila ovu mogu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

Nasuprot tome, cjepivo bazirano na RNK ne prodire u stani\u010dnu jezgru pa ne postoji ni teorijska opasnost da bude integrirana u genom stanice doma\u0107ina. Teoretski je ipak mogu\u0107e da virusi koji su prisutni u stanici “prepi\u0161u” RNK u DNK i tako ipak dospiju u genetsku strukturu doma\u0107ina. Do sada takav proces nije zabilje\u017een.<\/p>\n\n\n\n

Svi ovi teoretski rizici, koji dosada nisu zabilje\u017eeni u praksi, odnose se na manji broj stanica u organizmu, a ne na genom \u010dovjeka koji je cijepljen. Tvrdnja da ovakva cjepiva uti\u010du na \u010dovjekov genom je neto\u010dna.<\/p>\n\n\n\n

Ovakva cjepiva su relativno nestabilna i moraju se stabilizirati, a osim toga, potrebne su im transportne tvari, primjerice nano\u010destice. Ne\u017eeljeni u\u010dinci nisu dovoljno ispitani, ali prije izdavanja dozvole za proizvodnju i ovi aspekti se moraju istra\u017eiti u velikim klini\u010dkim ispitivanjima.<\/p>\n\n\n\n

Kakva su iskustva?<\/h3>\n\n\n\n

Do sada ni jedno cjepivo, bazirana na DNK i RNK, nije dobilo dozvolu za primjenu na ljudima. Vi\u0161e njih se nalazi na klini\u010dkom ispitivanju \u2013 tu se cjepivo daje dobrovoljcima. Za cijepljenje \u017eivotinja nekoliko ovakvih preparata je ve\u0107 dobilo dozvolu.<\/p>\n\n\n\n

U Europskoj uniji je mogu\u0107e da se dozvola dobije za cijeli prostor Unije, ako se tra\u017ei dozvola za primjenu cjepiva od Europske agencije za lijekove (EMA). Dvije dr\u017eave \u010dlanice preuzimaju u ime svih ocjenu cjepiva. U Njema\u010dkoj je nadle\u017ean Institut Paul Erlih (PEI) pri Saveznom institutu za cjepiva i biomedicinske lijekove.<\/p>\n\n\n\n

Trenutno se radi i na drugim vrstama cjepiva. Tako se primjerice bjelan\u010devine uzro\u010dnika upotrebljavaju kao antigen. Postoje i takozvana vektorska cjepiva. Ona koriste bezopasne viruse da bi izazvale odgovor imunolo\u0161kog sustava u \u010dovjeku, pi\u0161e DW<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I prije pandemije COVID-19 znanstvena zajednica raspravljala je o genetski baziranom cjepivu. No s njim i dolaze rizici koje znanstvenici poku\u0161avaju poni\u0161titi prije nego takav lijek u\u0111e u primjenu. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":39451,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[331,2046,215],"class_list":["post-39447","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-cijepljenje","tag-korona-virus","tag-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39447","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39447"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39447\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}