{"id":39591,"date":"2020-08-04T13:12:50","date_gmt":"2020-08-04T11:12:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=39591"},"modified":"2020-08-04T13:13:07","modified_gmt":"2020-08-04T11:13:07","slug":"moze-li-i-treba-li-hrvatska-postati-staracki-dom-za-bogate-europske-umirovljenike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/08\/moze-li-i-treba-li-hrvatska-postati-staracki-dom-za-bogate-europske-umirovljenike\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li i treba li Hrvatska postati &#8216;stara\u010dki dom&#8217; za bogate europske umirovljenike?"},"content":{"rendered":"\n<p>Svaki \u010detvrti stanovnik Njema\u010dke ima migrantsko porijeklo. 415.000 gra\u0111ana ove dr\u017eave korijene ima u Hrvatskoj. Nesumnjivo, oni su obogatili njema\u010dko dru\u0161tvo, no \u0161to je sa zemljama iz kojih dolaze? Pitanje je to koje je postavio <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/juri%C4%87-njema%C4%8Dka-treba-obe%C5%A1teti-hrvatsku-zbog-isisavanja-radne-snage\/a-54415695\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a> u pri\u010di iz Hrvatske pod nazivom &#8220;Juri\u0107: Njema\u010dka treba obe\u0161teti Hrvatsku zbog isisavanja radne snage&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je u 2018. godini imala negativan migracijski saldo od -13.486; odselilo se 39.515 osoba, a doselilo se njih 26.029. Najvi\u0161e doseljenih je iz BiH (7.932) dok je iz EU-a do\u0161lo znatno manje osoba (2.242).<\/p>\n\n\n\n<p>Dr. Tado Juri\u0107 s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeni\u0161tvo Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u razgovoru za Deutsche Welle upozorava da valja razlikovati povratnike od doseljenika koji prete\u017eno u Hrvatsku dolaze kao radna snaga. Trend dolaska radnika bi se, ka\u017ee, mogao promijeniti, jer je Njema\u010dka \u201eotvorila&#8221; svoje tr\u017ei\u0161te rada dr\u017eavljanima BiH pa im je Hrvatska sve manje zanimljiva.<\/p><div id=\"mojev-2708986144\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Hrvati stoje najlo\u0161ije<\/h3>\n\n\n\n<p>\u201eS druge strane, ono \u0161to je va\u017eno naglasiti je da povratnici, dakle hrvatski dr\u017eavljani koji se vra\u0107aju iz EU-a u domovinu, su po svim na\u0161im spoznajama mahom hrvatski umirovljenici iz Njema\u010dke i Austrije tzv. gastarbajteri koji sada odlaze u mirovinu. Ne radi se ni o kakvom povratku recentnih iseljenika, nego o umirovljeni\u010dkoj migraciji. Njema\u010dka nam uzima mlade a vra\u0107a stare\u201c, ka\u017ee Juri\u0107 i upozorava da se podaci hrvatskih i njema\u010dkih institucija bitno razlikuju. I sami smo uvjerili kako su hrvatske slu\u017ebene brojke optimisti\u010dnije od njema\u010dkih.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNjema\u010dki podaci (BAMF) jasno pokazuju da Hrvati u usporedbi s ostalim &#8216;useljeni\u010dkim nacijama&#8217; u Njema\u010dkoj stoje na\u017ealost najlo\u0161ije. Ono \u0161to je zabrinjavaju\u0107e je da Hrvati postotno uz Bugare imaju najvi\u0161i stupanj iseljavanja od svih \u010dlanica u EU-a&#8221;, navodi na\u0161 sugovornik pa ka\u017ee da Hrvatska, me\u0111u EU \u010dlanicama, ima najlo\u0161iji omjer povratka i novog doseljavanja u Njema\u010dku, tzv. demografsku bilancu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Migracije nisu slu\u010dajne<\/h3>\n\n\n\n<p>Prije nekoliko dana DZS je objavio ne\u0161to povoljniji migracijski saldo za 2019. godinu (-2.422) pri \u010demu se vidi pove\u0107avanje doseljavanja iz BiH, Srbije, Makedonije, Kosova, Albanije pa \u010dak i Ukrajine, ali i 3,5 vi\u0161e doseljenika iz Azije u odnosu na 2018.<\/p>\n\n\n\n<p>Juri\u0107 ka\u017ee da je to posljedica ukidanja kvota i selekcijskih kriterija za zapo\u0161ljavanje stranih radnika u uvjetima nestanka tre\u0107ine radne populacije u samo jednom desetlje\u0107u. \u201eHrvatska tako danas ima ve\u0107e useljavanje strane radne snage nego Njema\u010dka. Naime, kada se u Njema\u010dku godi\u0161nje doseli pola milijuna radnika, to je u postocima manje nego kad se u Hrvatsku doseli 40.000 koliko je do\u0161lo tijekom 2019. god. HUP je (prije koronakrize) za 2020. predlo\u017eio useljavanje \u010dak 81.600 radnika jer se pla\u0161e da \u0107e zbog otvaranja austrijskog tr\u017ei\u0161ta biti jo\u0161 te\u017ee zadr\u017eati doma\u0107e radnike, ali i strane sezonce&#8221;, ka\u017ee Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>U takvi omjerima, navodi, postavljaju se pitanja cijene rade, cijene integracije (koja je ve\u0107a kada se radi o radnicima iz neeuropskog kulturnog kruga) i identitetskog koncepta naroda. Juri\u0107 tako navodi da migracije nisu interesno neutralne i da nisu rezultat slu\u010daja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bez dijaspore nema obnove hrvatskog dru\u0161tva<\/h3>\n\n\n\n<p>\u201eSupstitucija stanovni\u0161tva je svakako najgora stvar za svaki malobrojni narod. Naime, stanovni\u0161tvo koje u jednom prostoru nestaje po\u010dinje se popunjavati nekim novim stanovni\u0161tvom, htjeli mi to ili ne&#8221;, analizira Juri\u0107 pa dodaje da je pandemija novog koronavirusa pokazala va\u017enost koncepta nacionalne dr\u017eave koja strate\u0161ke odluke donosi unutar svojih granica. \u201eDa bi se Hrvatska razvijala, ona se mora oslanjati na svoje ukupno stanovni\u0161tvo, kako u zemlji tako i izvan nje. Bez dijaspore i recentnih iseljenika ne\u0107e biti mogu\u0107a obnova hrvatskog dru\u0161tva. Hrvatska bi stoga umjesto koncepta useljavanja inozemne radne snage trebala razmisliti o privla\u010denju iseljenih dr\u017eavljana Hrvatske\u201c, navodi Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki ekonomisti pak misle da povratak umirovljenih gastarbajtera i doseljavanje europskih umirovljenika, prvenstveno njema\u010dkih, prilika za takozvanu silver-ekonomiju. \u201e Sve je vi\u0161e onih koji situaciju promatraju kroz tezu da Njema\u010dka Hrvatsku pretvara u svoju vikendicu u mirnodopskim prilikama i svoj \u0161tit u slu\u010daju pokretanja masovnih ilegalnih migracija iz Azije i Afrike. Mo\u017ee li se raditi i o tome da se Hrvatsku pretvara u svojevrsni \u201estara\u010dki dom Europe&#8221; je svakako teza o kojoj treba razmisliti i u pozitivnom ali i u negativnom svjetlu&#8221;, odgovara Juri\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Politi\u010dari su zadovoljni<\/h3>\n\n\n\n<p>Navodi da EU nedvojbeno isu\u0161uje periferiju te da velik dio bogatstva prelazi iz siroma\u0161nijih u bogatije dr\u017eave: \u201eKako to kod nas izgleda, vidi se po \u010dinjenici da je Hrvatska \u201edarovala&#8221; Njema\u010dkoj svoj cijeli dr\u017eavni prora\u010dun, vi\u0161e od 18 milijardi eura. Naime, po svakom punoljetnom gra\u0111aninu koji napusti zemlju, Hrvatska gubi izme\u0111u 50 i 150 tisu\u0107a eura, ovisno radi li se o kvalificiranom ili visoko kvalificiranom radniku. Dakle, Hrvatska je ve\u0107 dala EU-u vi\u0161e sredstava nego \u0161to je dobila odobrenog kredita u svrhu borbe protiv koronakrize.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Zato ovaj znanstvenik podr\u017eava tezu povjesni\u010dara Ive Banca da politi\u010dkim elitama odgovara iseljavanje mladih. Oni koji su htjeli promjene, navodi Juri\u0107, promijenili su dr\u017eavu. Politi\u010darima zato, smatra, iseljavanje pogoduje. Oni koji su bili najsposobniji pokrenuti promjene odlaze, a smanjuje se i broj nezaposlenih. \u201eAko ta teza stoji, onda bi to bilo u najmanju ruku pora\u017eavaju\u0107e za hrvatsko dru\u0161tvo, jer bi dana\u0161nja Hrvatska zapravo bila u istoj situaciji kao onda\u0161nja Jugoslavija. Jer i jedna i druga nisu u\u010dinili puno da se iseljavanje sprije\u010di. \u010cini se da je politi\u010darima na &#8216;ovim prostorima&#8217; uvijek odgovaralo &#8216;otvoriti zemlju&#8217; i pustiti nezaposlene i nezadovoljne da naprosto odu. Takva mjera kupuje socijalni mir u zemlji i smanjuje rizik unutarnjih politi\u010dkih promjena zbog odlaska nezadovoljnih.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Mo\u017ee li se \u0161to u\u010diniti?<\/h3>\n\n\n\n<p>Sva ova pitanja, ka\u017ee Juri\u0107, treba nametnuti na razini EU-a, \u0161to je Hrvatska propustila u\u010diniti za svog predsjedanja: \u201eNjema\u010dka je preuzela predsjedanje EU-om i propu\u0161tena se prilika mo\u017ee nadoknaditi, u tom smislu potrebno je upozoriti Njema\u010dku da \u0107e isu\u0161ivanje periferije EU-a u kona\u010dnici do\u0107i i do jezgre EU-a, tj. pustinja koja se stvara na periferiji \u0107e zagrliti i Njema\u010dku ubrzo.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Juri\u0107 tako, kao konkretne potencijalne mjere, navodi i zajedni\u010dki zdravstveni i mirovinski sustav na razini EU-a i promjenu paradigme prema kojoj su politi\u010dke stranke u Hrvatskoj glavni spremnici mo\u0107i, umjesto institucija. Upozorava i da su stranke glavni generator korupcije i klijentelizma, koji su dokazani pokreta\u010di iseljavanja iz zemlje. Smatra da je nu\u017eno stvaranje novih elita koje su obrazovane izvan okova \u201ekomunisti\u010dko-ro\u0111a\u010dko-orta\u010dkog okvira, a koje ne\u0107e biti kompradori i raditi za tu\u0111e interese&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Za hrvatsku demografiju, tvrdi na\u0161 sugovornik, blagotvorno bi bilo okretanje paradigme srama prema kojoj bi se povratnici smatrali neuspje\u0161nima, ali i financijske povlastice za udane \u017eene koje se odlu\u010de na ra\u0111anje vi\u0161e djece u smislu otpu\u0161tanja kredita. \u201e Svaka \u017eena koja sklopi brak treba imati pravo na zajam od 30.000 eura, \u010diji se iznos otplate smanjuje za tre\u0107inu rodi li dvoje djece, odnosno zajam ne mora vratiti rodi li troje djece i vi\u0161e. Izra\u010dunali smo da je Hrvatska mogla svakom djetetu ro\u0111enom od 2000. godine nadalje darovati 100.000 kuna. Jer toliko je novca dano za brodogradnju, a ona je na kraju propala&#8221;, navodi za DW.<\/p>\n\n\n\n<p>I na kraju, dodaje, Njema\u010dka bi trebala pomo\u0107i dr\u017eavama iz koje crpi radnu snagu. \u201ePrema slu\u017ebenim brojkama iz Hrvatske je u zadnjih 10 godina iselila svaka \u010detvrta medicinska sestra &#8211; i to u Njema\u010dku. Kako se prijedlog &#8216;napla\u0107ivanja&#8217; od\u0161tete od Njema\u010dke pokazao nerealnim, alternativna mogu\u0107nost je da Njema\u010dka financira Hrvatskoj barem obrazovnu infrastrukturu od koje ima toliku korist za svoju zemlju \u2013 konkretno, gradnju novih \u0161kola i centara izvrsnosti u kojima se \u0161koluju deficitarna zanimanja uz uvjet da dio kadra ostaje u Hrvatskoj\u201c, zaklju\u010duje Tado Juri\u0107 za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/juri%C4%87-njema%C4%8Dka-treba-obe%C5%A1teti-hrvatsku-zbog-isisavanja-radne-snage\/a-54415695\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n<div id=\"mojev-2476425006\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neki ekonomisti misle da povratak umirovljenih gastarbajtera i doseljavanje europskih umirovljenika, prvenstveno njema\u010dkih, prilika za takozvanu silver-ekonomiju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":39593,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[212,211,2385,77],"class_list":["post-39591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-gastarbajteri","tag-iseljenici","tag-silver-ekonomija","tag-umirovljenici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39591"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39591\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}