{"id":39762,"date":"2020-08-12T17:45:41","date_gmt":"2020-08-12T15:45:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=39762"},"modified":"2020-08-12T17:48:40","modified_gmt":"2020-08-12T15:48:40","slug":"rusi-tvrde-da-imaju-cjepivo-no-o-njemu-se-ne-zna-gotovo-nista-a-gdje-su-ostali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/08\/rusi-tvrde-da-imaju-cjepivo-no-o-njemu-se-ne-zna-gotovo-nista-a-gdje-su-ostali\/","title":{"rendered":"Putin tvrdi da ima cjepivo, no o njemu se ne zna gotovo ni\u0161ta. A gdje su ostali?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rusija je objavila da ima cjepivo protiv koronavirusa. To bi bila dobra vijest kada ne bi postojale osnovane sumnje da se prije svega radi o \u017eelji za presti\u017eem, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/rusija-tvrdi-da-ima-cjepivo-a-%C5%A1to-je-s-ostalima\/a-54539284\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>. Trenutno ovako stoje stvari sa cjepivima, uklju\u010duju\u0107i i ovo rusko:<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tri vrste cjepiva<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U biti postoje tri razli\u010dite vrste cjepiva, ovisno o aktivnom sastojku koji sadr\u017ee: vektor cjepivo, inaktivirano ili mrtvo cjepivo i genetsko cjepivo \u2013 od kojih se trenutno koriste i proizvode samo prve dvije vrste.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Inaktivirano ili mrtvo cjepivo: sadr\u017ei neaktivne viruse ili njegove odabrane bjelan\u010devine. Ta metoda se koristi za mnoga cjepiva, na primjer protiv hepatitisa B ili gripe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vektor cjepivo: virus SARS-CoV-2 se ugra\u0111uje u poznate, bezopasne viruse. Na primjer: u cjepivo protiv ebole ili Denga groznice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Genetsko cjepivo: zasniva se na odabranim genima virusa koji navode organizam na proizvodnju bezopasnih virusnih bjelan\u010devina, koji potom pokrec\u0301u imunosnu reakciju. Taj genetski aktivni sastojak mo\u017ee se brzo proizvesti, ali ta vrsta cjepiva jo\u0161 ne postoji protiv bilo koje bolesti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160est kandidata<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), trenutno u svijetu postoji 26 potencijalnih kandidata za proizvodnju cjepiva koja se klini\u010dki testiraju. U pretklini\u010dkoj fazi ispitivanja i dalje se nalaze 139 aktivnih sastojaka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">SZO priznaje trenutno \u0161est kandidata koji se nalaze u zavr\u0161noj, tre\u0107oj fazi razvoja cjepiva. Dr\u017eave i firme koje su u to uklju\u010dene su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>AstraZeneca i Sveu\u010dili\u0161te Oxford \u2013 kandidat iz Velike Britanije, radi se o vektor cjepivu<\/li><li>Sinovac s jednim i Sinopharm s dva kandidata iz Kine, radi se o tri razli\u010dite varijante mrtvog cjepiva<\/li><li>BionTech iz Njema\u010dke, Fosun iz Kine i Pfizer iz SAD-a rade zajedni\u010dki na genetskoj varijanti.<\/li><li>Moderna i NIAID \u2013 kandidat iz SAD-ae, radi se o genetskom cjepivu<\/li><\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Put i pre\u010dice do cjepiva<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prije nego \u0161to se neko cjepivo odobri za masovnu proizvodnju, aktivna supstanca u njemu mora biti dovoljno ispitana. Cjepivo se prvo testira na \u017eivotinjama. Potom se u tri faze testira na ljudima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prvoj fazi se testira podno\u0161ljivost na malom broj ispitanika. U drugoj fazi se ispituje pojavljuje li se kod ljudi imunolo\u0161ki odgovor i kako treba dozirati aktivni sastojak. Tek u posljednjoj fazi razvoja cjepivo se testira na nekoliko tisu\u0107a ljudi da bi se provjerila pouzdanost za\u0161tite. Taj me\u0111unarodno utvr\u0111eni put do cjepiva obi\u010dno traje godinama, \u010dak i \u010ditavo desetlje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No postoji mogu\u0107nost da se proces ubrza i to na dva na\u010dina: tako \u0161to se koriste aktivni sastojci koji ve\u0107 postoje \u2013 koje dakle ne treba prvo istra\u017eivati. Drugi na\u010din je da se faze testiranja na ljudima ne vr\u0161e linearno jedna za drugom \u2013 ve\u0107 paralelno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U svakom slu\u010daju, me\u0111unarodna znanstvena zajednica o\u010dekuje da se rezultati istra\u017eivanja i testiranja na putu do novog cjepiva objave \u2013 kako bi se mogli provjeriti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ruski Sputnik-V<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rusija je 11. kolovoza odobrila prvo cjepivo protiv koronavirusa za \u0161iroku upotrebu. Nazvano je <strong>Sputnik-V<\/strong>, po pionirskom uspjehu SSSR-a u Svemiru 1957. Cjepivo je proizvod istra\u017eiva\u010dkog centra Gamaleja iz Moskve.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rusija je u me\u0111unarodnoj bazi podataka u proljec\u0301e registrirala klini\u010dku studiju sa cjepivom Gam-Covid-Vac Lio. Zato se zna da se radi o vektor cjepivu zasnovanom na adenovirusu. Za razliku od vektorskih projekata drugih zemalja, ovo cjepivo djeluje s dva vektora, tako da ga je potrebno primiti dva puta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ruski znanstvenici opravdavaju kratko vrijeme razvoja cjepiva \u010dinjenicom da je aktivni sastojak vec\u0301 razvijen za upotrebu protiv drugih koronavirusa i da su prva ispitivanja izvedena br\u017ee nego kod zapadnih firmi, koje prvo moraju prona\u0107i osobe za testiranje. Rusko cjepivo je prethodno testirano na vojnicima, \u0161to je potvrdilo i rusko Ministarstvo obrane, javlja <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/rusija-tvrdi-da-ima-cjepivo-a-%C5%A1to-je-s-ostalima\/a-54539284\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, nadle\u017ene ruske vlasti jo\u0161 uvijek nisu objavile ni\u0161ta o konkretnom na\u010dinu djelovanja cjepiva, zbog \u010dega je vijest o odobravanju cjepiva nai\u0161la na skepsu i kritike dobrog dijela me\u0111unarodne znanstvene zajednice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nadle\u017ene institucije za cjepiva i lijekove u EU-u i SAD-u smatraju da Rusija nije zavr\u0161ila tre\u0107u fazu testiranja, ve\u0107 da je ona zapravo tek po\u010dela time \u0161to je odobrena i zbog toga cjepivo ne smatraju gotovim proizvodom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Njema\u010dka i SAD suzdr\u017eani, Izrael otvoren za rusko cjepivo<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako je <strong>Klaus Cichutek<\/strong>, predsjednik u Njema\u010dkoj nadle\u017enog instituta &#8220;Paul Ehrlich&#8221; (PEI), rekao da ruski razvoj cjepiva ima nedostataka: &#8220;Moraju se prikupiti statisti\u010dki zna\u010dajni podaci o sigurnosti i efikasnosti. \u010cini se da se to nije bio slu\u010daj s ovim cjepivom.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cichutek je tako\u0111er rekao da, unato\u010d suradnji s ruskim vlastima, PEI nije prije ju\u010dera\u0161njeg odobrenja \u010duo da se s razvojem cjepiva tako daleko odmaklo. To iznenadno odobrenje &#8220;ne povec\u0301ava povjerenje u nadle\u017ene ruske vlasti2, rekao je predsjednik instituta PEI.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upozorenja o ruskom cjepivu stigla su i iz Sjedinjenih Dr\u017eava. &#8220;Tvrdnja da se ima cjepivo koje se mo\u017ee \u0161iroko koristiti \u2013 prije masovnog testiranja \u2013 u najboljem slu\u010daju je problemati\u010dna&#8221;, rekao je <strong>Anthony Fauci<\/strong>, poznati vrhunski stru\u010dnjak za zarazne bolesti u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izrael je, me\u0111utim, pokazao zanimanje za rusko cjepivo. Izraelski ministar zdravstva <strong>Juli Edelstein<\/strong> rekao je da je vec\u0107 bilo razgovora s Rusima oko eventualne nabavke. &#8220;Ako budemo uvjereni da je to ozbiljan proizvod, poku\u0161at c\u0301emo zapo\u010deti pregovore&#8221;, rekao je Edelstein, ali je dodao da nikome ne \u017eeli stvarati iluzije: &#8220;Cjepivo nec\u0301e sti\u0107i sutra.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Covaxin \u2013 made in India<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rusija nije jedina zemlja koja koristi pre\u010dice kako bi \u0161to prije do\u0161la do cjepiva i mo\u017eda je ba\u0161 zbog najave Indije da \u0107e 15. kolovoza pustiti na tr\u017ei\u0161te svoje cjepivo ubrzala proces odobrenja. Indija naime ima namjeru odobriti svoje cjepivo na dr\u017eavni praznik kojim obilje\u017eava 73 godine neovisnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mrtvo cjepivo Covaxin razvio je poznati proizvo\u0111a\u010d Bharat Biotech, Hiderabad, zajedno s Indijskim vije\u0107em za medicinska istra\u017eivanja (ICMR) i Nacionalnim institutom za virusologiju (NIV) u Puni. ICMR je vodec\u0301a organizacija u Indiji za biomedicinska istra\u017eivanja. Financira je indijska vlada. Deaktivirane \u010destice virusa SARS-CoV-2, na kojem se zasniva cjepivo, izolirane su na Nacionalnom institutu za virusologiju \u2013 dakle sve u vezi s tim cjepivom proizvedeno je i obavljeno u Indiji.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Brazil \u2013 tamo se testiraju zapadne i kineske vakcine<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za razliku od ruskog i indijskog cjepiva, ostali kandidati se, prema slu\u017ebeno utvr\u0111enim standardima, nalaze u tre\u0107oj fazi testiranja \u2013 koja se obavlja u Brazilu. Masovna testiranja se, osim toga, rade i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u Banglade\u0161u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored firme BionTech, druga njema\u010dka firma koja je u utrci za cjepivo je CureVac. Ta firma se sprema iza\u0107i na burzu, tako prikupiti novac za tre\u0107u fazu testiranja, pa efikasnost svog genetskog cjepiva tako\u0111er prvo testirati u Brazilu. S tim bi se trebalo po\u010deti u rujnu ili listopadu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nitko od kandidata po me\u0111unarodnim standardima nije priop\u0107io kada o\u010dekuje odobrenje svog proizvoda za masovnu upotrebu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), trenutno u svijetu postoji 26 potencijalnih kandidata za proizvodnju cjepiva koja se klini\u010dki testiraju. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":39765,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2056,2046,1328],"class_list":["post-39762","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-cjepivo","tag-korona-virus","tag-rusija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39762","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39762"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/39762\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/39765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=39762"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=39762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}