{"id":4056,"date":"2015-04-12T19:17:25","date_gmt":"2015-04-12T17:17:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=4056"},"modified":"2018-04-12T08:42:34","modified_gmt":"2018-04-12T06:42:34","slug":"sest-najstrasnijih-zenskih-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/04\/sest-najstrasnijih-zenskih-bolesti\/","title":{"rendered":"\u0160est &#8216;najstra\u0161nijih&#8217; \u017eenskih bolesti"},"content":{"rendered":"<p>Bizarne dijagnoze, poput &#8216;biciklisti\u010dkog lica&#8217;, koje su lije\u010dnici neko\u0107 tako olako pripisivali \u017eenama, bile su samo jo\u0161 jedan na\u010din zauzdavanja njihove &#8216;hirovite prirode&#8217;. No imaginarne bolesti, koje danas promatramo s \u010du\u0111enjem i odre\u0111enom dozom humora, nisu bile nimalo bezazlene. Njihovo je &#8216;lije\u010denje&#8217; nerijetko ostavljalo stra\u0161ne posljedice na fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje \u017eena, pi\u0161e <a title=\"VoxFeminae\" href=\"http:\/\/www.voxfeminae.net\/feministyle\/item\/7500-6-bolesti-izmisljenih-samo-za-zene\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">VoxFeminae.net<\/a>.<\/p>\n<p>Medicina, polje u kojem tradicionalno dominiraju mu\u0161karci, bole\u0161\u0107u je prozvala svako \u017eensko pona\u0161anje koje je iskakalo iz \u010dvrsto zadanih dru\u0161tvenih okvira. Kako bi im se pokazalo gdje im je mjesto izmi\u0161ljene su brojne boljke \u010dija je epidemija, sre\u0107om, bila kratkog vijeka.<\/p>\n<h3>Biciklisti\u010dko lice<\/h3>\n<p>Predstavlja jednu od naj\u0161a\u0161avijih bolesti koja je poharala \u017eensku populaciju krajem 19. stolje\u0107a. Budu\u0107i da su \u017eene sve vi\u0161e koristile bicikl, lije\u010dnici su ih upozoravali da \u0107e zbog grimasa koje rade dok ga voze postati ru\u017ene. Kako bi zauzdali rastu\u0107u neovisnost \u017eena uzrokovanu novim oru\u0111em feminizma, bilo je nu\u017eno izmisliti boljku koja bi tome stala na kraj. Me\u0111utim to se nije dogodilo. Naprotiv, kori\u0161tenje bicikla, potaklo je sufra\u017eetkinje da unesu promjene u \u017eensku modu. Naime, odba\u010deni su neudobni korzeti\u00a0i metalni umeci za bokove.<\/p><div id=\"mojev-2132531810\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<div id=\"attachment_4058\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-4058\" class=\"size-medium wp-image-4058\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/biciklistica-636x352.jpg\" alt=\"Bolesti koje izaziva bicikl\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/biciklistica-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/biciklistica.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-4058\" class=\"wp-caption-text\">Bicikliranje na Novom Zelandu 1895. godine (foto: Wikimedia)<\/p><\/div>\n<p>Ne sakrivaju\u0107i netrpeljivost prema biciklu, lije\u010dnici su uporno govorili \u017eenama da \u0107e patiti od glavobolje, depresije, iscrpljenosti, nesanice, lupanja srca i, naravno, &#8216;biciklisti\u010dkog lica&#8217;. Ova teorija pala je u vodu nakon popularizacije bicikla kada su se napokon svi mogli uvjeriti da ne\u010dije ru\u017eno lice nije posljedica pedaliranja.<\/p>\n<h3>Lutaju\u0107a maternica<\/h3>\n<p>Jo\u0161 od vremena starih Grka, \u017eene su bolovale od sindroma lutaju\u0107e maternice. \u010cak je i<strong> Hipokrat<\/strong>, otac suvremene medicine, opisao maternicu kao &#8220;\u017eivotinju u \u017eivotinji&#8221; koja se giba kroz \u017eensko tijelo i utje\u010de na njeno raspolo\u017eenje i zdravlje.<\/p>\n<p>\u017divotinju (maternicu) koja &#8216;luta&#8217; po utrobi iz \u010diste dosade mogle su obuzdati \u010deste trudno\u0107e. Osim toga, da bi je se zadr\u017ealo na mjestu trebalo je, prema savjetu jednog bizantskog lije\u010dnika, natjerati \u017eenu da ki\u0161e ili se dobro izvikati na nju. Do 17. stolje\u0107a, &#8220;stru\u010dnjaci&#8221; su smatrali da se gibanje maternice moglo sprije\u010diti <strong>nano\u0161enjem ugodnih mirisa na genitalije<\/strong>. Iako je naposljetku ova bolest zastarjela, ubrzo se pojavila histerija koja je evoluirala iz teorije o lutaju\u0107oj maternici.<\/p>\n<h3>Histerija<\/h3>\n<p>Histerija ili bolest maternice uklju\u010divala je niz simptoma poput anksioznosti, nesanice, razdra\u017eljivosti, nervoze, erotskih fantazija, osje\u0107aja te\u017eine u trbuhu, donjeg prsnog edema i vla\u017enosti vagine. Bolest su lije\u010dili lije\u010dnici ili primalje tako da bi <strong>masa\u017eom spolovila &#8216;bolesnicu&#8217; doveli do orgazma<\/strong>.<\/p>\n<div id=\"attachment_4059\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-4059\" class=\"size-medium wp-image-4059\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/histerija-636x352.jpg\" alt=\"Lije\u010dnici i babice su masiranjem spolovila lije\u010dili 'histeriju'\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/histerija-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/histerija.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-4059\" class=\"wp-caption-text\">Lije\u010dnici i babice su masiranjem spolovila lije\u010dili &#8216;histeriju&#8217;<\/p><\/div>\n<p>Zanimljivo je da je bolest uglavnom poga\u0111ala \u017eene odre\u0111ene klase. Bjelkinje koje su patile od vrste histerije koja bi se danas klasificirala kao prolaps maternice ili bolest jajnika, optu\u017eivane su da ugro\u017eavaju rasu zbog problema s plodno\u0161\u0107u.\u00a0Histeriji se mo\u017ee zahvaliti nastanak vibratora koji su krajem 19. stolje\u0107a postali sastavni dio lije\u010dni\u010dke torbe, da bi naposljetku prona\u0161li put do\u00a0ranih erotskih filmova.<\/p>\n<h3>Emocionalna iscrpljenost<\/h3>\n<p>Prva <strong>lobotomija<\/strong> izvr\u0161ena je 1936. na ku\u0107anici iz Kansasa.\u00a0<strong>Walter Freeman<\/strong>, psihijatar koji ju je propisao, navodno je vjerovao da je \u201epreoptere\u0107enost emocijama dovela do mentalne bolesti\u201c koju se moglo izlije\u010diti jedino operativnim zahvatom, odnosno rezanjem odre\u0111enih \u017eivaca u mozgu. Naravno, pacijenti su uglavnom bile \u017eene \u010dije je emocije trebalo dovesti u red.<\/p>\n<p>Britanka <strong>Eileen Davie<\/strong> bolovala je od postporo\u0111ajne depresije nakon ro\u0111enja drugog djeteta 1946. U\u00a0BBC-jevom dokumentarcu iz 1976. suprug <strong>Sid<\/strong> je izjavio kako mu je re\u010deno da \u0107e postupak biti posve bezopasan. Me\u0111utim, njegova supruga je ostala &#8220;nepovratno o\u0161te\u0107ena&#8221;.\u00a0Freeman je izveo na tisu\u0107e takvih operacija prije nego \u0161to mu je zabranjen rad. Procjenjuje se da je u SAD-u ranih 1950-ih izvr\u0161eno \u010dak 50.000 lobotomija. U me\u0111uvremenu je zahvat postao uobi\u010dajena praksa u \u0160vedskoj u kojoj je\u00a063% takvih operacija provedeno na \u017eenama.<\/p>\n<div id=\"attachment_4062\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-4062\" class=\"wp-image-4062 size-medium\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/vaginalni-tus-636x352.jpg\" alt=\"Moraju li \u017eene imati seks?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/vaginalni-tus-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/vaginalni-tus.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-4062\" class=\"wp-caption-text\">&#8220;Tu\u0161 za zdjelicu&#8221; (1860.), naprava kojim se u europskim lje\u010dili\u0161tima lije\u010dila histerija<\/p><\/div>\n<h3>Ispravanja<\/h3>\n<p>Premda ovu bolest danas ve\u017eemo za nesvjestice koje su hvatale \u017eene u viktorijansko doba,u vrijeme kada je skovan termin, ona je mogla zna\u010diti bilo \u0161to, od PMS-a, preko klini\u010dke depresije do hipohondrije. No, op\u0107enito gledaju\u0107i, pod tim se pojmom podrazumijevao osje\u0107aj tjeskobe.<\/p>\n<p>Termin isparavanjeneko\u0107 je ozna\u010davao \u201e\u017eiv\u010danu onemo\u0107alost tijekom koje bi bolesnica imala privi\u0111enja\u201c. U viktorijanskom razdoblju, pa sve do 1920-ih na \u017eene se gledalo kao na slaba i bespomo\u0107na bi\u0107a, stoga ne \u010dudi da je bolest koja se lije\u010dila odmorom i <strong>udisanjem mirisnih soli<\/strong> naro\u010dito poga\u0111ala upravo &#8216;nje\u017eniji spol&#8217;.<\/p>\n<h3>Ludilo<\/h3>\n<p>Do 1872. u Engleskoj i Walesu, \u017eene su \u010dinile ve\u0107inu &#8220;<strong>certificiranih lu\u0111aka\/inja<\/strong>&#8221; (\u0161to je tada bio medicinski termin) zato\u010denih u ludnicama. \u201eU dru\u0161tvu koje je \u017eene smatralo djetinjastima, iracionalnima te seksualno nestabilnima, i u kojem su bile li\u0161ene svake pravne i ekonomske mo\u0107i, ne \u010dudi da su lije\u010dnici po brzom postupku \u017eene progla\u0161avali lu\u0111akinjama\u201c, pi\u0161e <strong>Elaine Showalter<\/strong> u knjizi <a title=\"Amazon.com\" href=\"http:\/\/www.amazon.com\/The-Female-Malady-Madness-1830-1980\/dp\/0860688690\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><em>The Female Malady<\/em><\/a>.<\/p>\n<p><strong>Gary Nunn<\/strong>, novinar <em>The Guardiana<\/em>, obja\u0161njava da rije\u010d &#8220;ludilo&#8221; (lunati\u010dnost) potje\u010de od \u201emjese\u010dnog razdoblja ludila koje uzrokuju mjese\u010deve mijene\u201c. Dakle, nije te\u0161ko zaklju\u010diti koje je porijeklo svega toga.<\/p>\n<p><a title=\"VoxFeminae.net\" href=\"Gary%20Nunn, novinar The Guardiana, obja\u0161njava da rije\u010d &quot;ludilo&quot; (lunati\u010dnost) potje\u010de od \u201emjese\u010dnog razdoblja ludila koje uzrokuju mjese\u010deve mijene\u201c. Dakle, nije te\u0161ko zaklju\u010diti koje je porijeklo svega toga. Mic...\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">\/autorica: Andrea Vujnovi\u0107, VoxFeminae.net\/<\/a><\/p>\n<div id=\"mojev-3805211351\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jo\u0161 od vremena starih Grka, \u017eene su bolovale od sindroma lutaju\u0107e maternice. \u010cak je i Hipokrat, otac suvremene medicine, opisao maternicu kao &#8220;\u017eivotinju u \u017eivotinji&#8221; koja se giba kroz \u017eensko tijelo i utje\u010de na njeno raspolo\u017eenje i zdravlje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4060,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[518,519,122],"class_list":["post-4056","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-maternica","tag-medicina","tag-zene"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4056\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4060"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}