U proteklih \u0161est mjeseci informacije o koronavirusu sve su preciznije i dostupnije, no ipak \u010dini se da imamo sve vi\u0161e ljudi koji tvrde kako je rije\u010d o prevari. Od popularnih televizijskih voditelja pa do organizatora navodnog Festivala slobode na glavnom zagreba\u010dkom trgu, svi misle kako su protuepidemijske mjere pretjerane.<\/p>\n\n\n\n
U op\u0107oj eksploziji neracionalnog \u010dujemo i pobunu protiv cijepljenja, iako cjepivo protiv COVID-a nije ni dostupno, a kamoli obavezno. Ili protiv lockdowna<\/em> za kojeg vladaju\u0107i politi\u010dari ve\u0107 mjesecima tvrde da ga ne\u0107e proglasiti. Poricanje opasnosti zajedni\u010dki je nazivnik svih ovih pojava, a psiholozi su ve\u0107 davno objasnili kako i za\u0161to do njega dolazi.<\/p>\n\n\n\n Poricanje kao mehanizam obrane nije uvijek lo\u0161 izbor, pi\u0161e CNN. Kratkoro\u010dno, on osobi daje vrijeme za prilagodbu. No kada ono postane trajna “psiholo\u0161ka \u0161taka” i pri tome ugro\u017eava druge, rije\u010d je o opasnosti. <\/p>\n\n\n\n Eve i Mark Whitmore<\/strong>, psiholozi s vi\u0161e od 30 godina radnog iskustva, objasnili su kako je poricanje na\u010din na koji se neki ljudi suo\u010davaju sa stvarno\u0161\u0107u i brane od tjeskobe. <\/p>\n\n\n\n “U periodima s puno tjeskobe i ugroza, ljudi razviju strategije kako bi se za\u0161titili, kako bi se osje\u0107ali sigurno. Najlak\u0161e je pore\u0107i postojanje izvora ugroze. U tom slu\u010daju jednostavno ka\u017eu da je epidemija prevara i da ne postoji”, izjavio je Mark Whitmore.<\/p>\n\n\n\n Pri tome ne treba mije\u0161ati poricanje sa racionalizacijom koja je na\u010din na koji ljudi umanjuju izvor ugroze. Kada, primjerice, ka\u017eu daje COVID-19 samo gripa, oni priznaju da COVID-19 postoji, ali ga umanjuju i ka\u017eu da nije tako opasan kako se u javnosti tvrdi. I poricanje i racionalizacija su znak lo\u0161e prilagodbe na novu situaciju.<\/p>\n\n\n\n Ove reakcije su, ka\u017ee Mark Whitmore, povezane s osje\u0107ajem vladanja situacijom. Kada je pandemija objavljena, bilo je malo informacija. S njenim napredovanjem sve vi\u0161e znamo kako se za\u0161titi i imamo sve vi\u0161e osje\u0107aja kontrole. No na po\u010detku su informacije bile oskudne i kontradiktorne \u0161to je izazvalo stres i tjeskobu kod dijela ljudi koji su morali izna\u0107i na\u010din da se nose sa situacijom s kakvom se ranije nisu nikada sreli i koja je zna\u010dajno izmijenila njihov \u017eivot. Neki su stvorili mitove i teorije o pandemiji, drugi su potra\u017eili informacije koje \u0107e potvrditi njihovo stajali\u0161te da velike opasnosti zapravo i nema.<\/p>\n\n\n\n Psiholozi pak korijen ovakvom pona\u0161anju vide u djetinjstvu. “U dobi od 6 ili 7 godina dijete ve\u0107 mo\u017ee razlikovati fikciju od stvarnosti, no u na\u0161oj kulturi poti\u010de ih se da vjeruju u nestvarno, bilo da se radi o Djedu Bo\u017ei\u0107njaku ili drugim stvarima. Kada ljudi odrastu u okru\u017eenju koje im nudi neutemeljena vjerovanja, vjerojatnije je da \u0107e vjerovati u razne dezinformacije i teorije urote”, ka\u017ee psihologinja Eve Whitmore.<\/p>\n\n\n\n Uz to, ne treba zaboraviti da se ljudi \u010desto okru\u017euju s istomi\u0161ljenicima te da su skloni prihva\u0107ati samo one dokaze i argumente koji potvr\u0111uju njihovo vjerovanje. No to ne zna\u010di da im se ne mo\u017ee pomo\u0107i. <\/p>\n\n\n\n “Ljudima treba pomo\u0107i da prime i druga\u010diju informaciju. Treba ih natjerati da se suo\u010de s njom i to treba \u010diniti u fazama. Kada se radi o prijateljima ili \u010dlanovima obitelji, valja po\u010deti s informacijama koje ne\u0107e do\u017eivjeti kao napad ili ugro\u017eavanje. Kada po\u010dnu prihva\u0107ati, u fazama treba poja\u010dati dostavu realisti\u010dnih informacija sve dok ih ne prihvate i steknu ja\u010di osje\u0107aj kontrole”, savjetuje Mark Whitmore.<\/p>\n\n\n\n “Tako\u0111er, mo\u017eete pokazati vlastitim primjerom. Neka vas vide da nosite masku, perete ruke i odr\u017eavate fizi\u010dku distancu. Neka vas vide da pratite pravila koja su donijele zdravstvene vlasti”, zaklju\u010duje Eve Whitmore.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ne treba zaboraviti da se ljudi \u010desto okru\u017euju s istomi\u0161ljenicima te da su skloni prihva\u0107ati samo one dokaze i argumente koji potvr\u0111uju njihovo vjerovanje. No to ne zna\u010di da im se ne mo\u017ee pomo\u0107i. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":38730,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[2253,345,249],"class_list":["post-40628","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-koronaskeptici","tag-psihologija","tag-teorije-urote"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40628","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=40628"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40628\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/38730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=40628"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=40628"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=40628"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}