{"id":4067,"date":"2015-04-13T10:25:34","date_gmt":"2015-04-13T08:25:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=4067"},"modified":"2015-07-02T07:28:53","modified_gmt":"2015-07-02T05:28:53","slug":"zasto-ste-rekli-da-ste-u-sfrj-zivjeli-bolje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/04\/zasto-ste-rekli-da-ste-u-sfrj-zivjeli-bolje\/","title":{"rendered":"Za\u0161to ste rekli da ste u SFRJ \u017eivjeli bolje?"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatski gra\u0111ani sve otvorenije iskazuju takozvanu jugonostalgiju. U korijenu toga ne le\u017ei \u017eelja za povratkom sru\u0161ene komunisti\u010dke ideologije, ve\u0107 egzistencijalna neizvjesnost i galopiraju\u0107e siroma\u0161tvo, pi\u0161e u svojoj analizi <a title=\"Deutsche Welle\" href=\"http:\/\/www.dw.de\/bujanje-jugonostalgije-na-strahu-i-manjku-perspektive\/a-18374213\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a>\u00a0pozivaju\u0107i se na <strong><a title=\"Hrvatska i BiH slo\u017ene: U SFRJ se \u017eivjelo bolje\" href=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/04\/hrvatska-i-bih-slozne-u-sfrj-se-zivjelo-bolje\/\" target=\"_blank\">istra\u017eivanje portala MojeVrijeme.hr<\/a><\/strong>.<\/p>\n<p>Iako se propitkivanje dobrih strana propale Jugoslavije u javnom diskursu Hrvatske tabuizira, a jugonostalgija je etiketa koju politi\u010dka desnica u najlju\u0107im okr\u0161ajima lijepi suparnicima, gra\u0111ani se sve radije prisje\u0107aju \u017eivota prije Domovinskog rata. Pokazuje to i istra\u017eivanje portala MojeVrijeme.hr, a kojega su prenijeli gotovo svi mediji na podru\u010dju biv\u0161e SFRJ, prema kojem \u010dak 86% gra\u0111ana starijih od 45 godina misli kako se nekada \u017eivjelo bolje. Rije\u010d je, dakle, o onima koji imaju stvarno iskustvo \u017eivota u biv\u0161em re\u017eimu, no pri tome ne treba zanemariti ni ljudsku sklonost romanti\u010dnom sagledavanju vlastite mladosti.\u00a0\u201eTi su ljudi 91. godine kada su referendumom tra\u017eili odcjepljenje Hrvatske od Jugoslavije imali drugu predod\u017ebu o demokraciji. Vjerujem da je to stvar razo\u010daranja trenutnom situacijom\u201c, obja\u0161njava u razgovoru za <a title=\"Deutsche Welle\" href=\"\u201eTi%20su ljudi 91. godine kada su referendumom tra\u017eili odcjepljenje Hrvatske od Jugoslavije imali drugu predod\u017ebu o demokraciji. Vjerujem da je to stvar razo\u010daranja trenutnom situacijom\u201c, obja\u0161njava u razgovoru za Deutsche Welle novinarka Melisa Skender koja je nedavno za potrebe snimanja televizijske serije Crno-bijeli svijet pretra\u017eivala novinske arhive iz osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Moraju li ba\u0161 svi razumjeti politiku? No, prvi puta je jasno re\u010deno i kako bi 74% ispitanika iz skupine gra\u0111ana starijih od 45 godina, pod odre\u0111enim uvjetima, pristalo na povratak u jednopartijski sustav, popularno zvan \u201ejednoumlje\u201c. To pak ne \u010dudi knji\u017eevnika i uglednog novinskog urednika Peru Kvesi\u0107a koji je, izme\u0111u ostalog, 1977. ponovno pokrenuo i ure\u0111ivao utjecajan omladinski list Polet. \u201eKad se ka\u017ee jednopartijski sistem, to je ne\u0161to vrlo oga\u0111eno i odbija se bez razmi\u0161ljanja. Vjerujem da su ljudi to izjavili vi\u0161e iz nostalgije, a s druge strana iskustva. Vidjeli su da se u takvom sustavu mo\u017ee ugodno \u017eivjeti\u201c, pri\u010da nam Kvesi\u0107 i isti\u010de prednosti jednopartijskog sustava koje se ne propituju. On je, ka\u017ee, naprosto jeftiniji. \u201eDruga stvar jest da jednopartijski sistem ne zna\u010di i jednu politi\u010dku opciju. Dapa\u010de. Pri kraju partije koja je ovdje vladala 45 godina, vrlo se ozbiljno razmi\u0161ljalo o ozakonjenju frakcija unutar partije\u201c, dodaje i nudi obja\u0161njenje za visok broj onih koji bi \u017eivjeli u jednoumlju, ukoliko bi ono pru\u017eilo blagostanje.\" target=\"_blank\">Deutsche Welle<\/a> novinarka <strong>Melisa Skender<\/strong> koja je nedavno za potrebe snimanja televizijske serije Crno-bijeli svijet pretra\u017eivala novinske arhive iz osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n<div id=\"attachment_3954\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-3954\" class=\"wp-image-3954 size-medium\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/zivot-u-jugoslaviji2-636x352.jpg\" alt=\"zivot-u-jugoslaviji\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/zivot-u-jugoslaviji2-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/zivot-u-jugoslaviji2-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/zivot-u-jugoslaviji2.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-3954\" class=\"wp-caption-text\">Mnogi koji su po\u0161tovali Josipa Broza ne skrivaju da to i danas \u010dine.<\/p><\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Moraju li ba\u0161 svi razumjeti politiku?<\/h3>\n<p>No, prvi puta je jasno re\u010deno i kako bi 74% ispitanika iz skupine gra\u0111ana starijih od 45 godina, pod odre\u0111enim uvjetima, pristalo na povratak u jednopartijski sustav, popularno zvan \u201ejednoumlje\u201c. To pak ne \u010dudi knji\u017eevnika i uglednog novinskog urednika <strong>Peru Kvesi\u0107a<\/strong> koji je, izme\u0111u ostalog, 1977. ponovno pokrenuo i ure\u0111ivao utjecajan omladinski list Polet. \u201eKad se ka\u017ee jednopartijski sistem, to je ne\u0161to vrlo oga\u0111eno i odbija se bez razmi\u0161ljanja. Vjerujem da su ljudi to izjavili vi\u0161e iz nostalgije, a s druge strana iskustva. Vidjeli su da se u takvom sustavu mo\u017ee ugodno \u017eivjeti\u201c, pri\u010da nam Kvesi\u0107 i isti\u010de prednosti jednopartijskog sustava koje se ne propituju. On je, ka\u017ee, naprosto jeftiniji. \u201eDruga stvar jest da jednopartijski sistem ne zna\u010di i jednu politi\u010dku opciju. Dapa\u010de. Pri kraju partije koja je ovdje vladala 45 godina, vrlo se ozbiljno razmi\u0161ljalo o ozakonjenju frakcija unutar partije\u201c, dodaje i nudi obja\u0161njenje za visok broj onih koji bi \u017eivjeli u jednoumlju, ukoliko bi ono pru\u017eilo blagostanje.<\/p><div id=\"mojev-1907722460\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>\u201eJedan velik dio ljudi u svakom dru\u0161tvu politika naprosto ne zanima. Njima treba osigurati dobar \u017eivot, a ne tjerati ih na ne\u0161to za \u0161to nemaju afiniteta, mogu\u0107nosti i znanja. Za\u0161to ih forsirati? To je tako\u0111er neka vrsta demokratskog nasilja. Dajmo im demokratski izbor da ne budu svjesni gra\u0111ani. Jednopartijski sistem to de facto dopu\u0161ta. Ne ka\u017eem da plediram za takav sistem, ve\u0107 da ga se ozbiljno ne promi\u0161lja. Odbija ga se kao stra\u0161ilo, a i stra\u0161ilo ima korisnu funkciju.\u201c<\/p>\n<h3>Nekad radnici, danas kopa\u010di po kontejnerima<\/h3>\n<p>I dok, zbog spomenute televizijske serije, u Hrvatskoj traju burne rasprave o osamdesetim godinama koje jedni pamte kao vrijeme procvata popularne kulture, a drugi kao doba ideolo\u0161kog mraka, gra\u0111ani artikuliraju kako su u\u010dinjeni koraci unatrag po pitanju dru\u0161tvenih vrijednosti kao \u0161to su ekonomska sigurnost, javno zdravstvo i solidarnost. Novinarka Skender pak problem vidi u mladosti hrvatske demokracije, ali i tr\u017ei\u0161ne ekonomije pa \u010dak i neprilago\u0111enosti obrazovnog sustava novoj realnosti. \u201eTako smo se na\u0161li u novom sustavu sa starim na\u010dinom razmi\u0161ljanja. Moja mama je radnica koja je u jednom trenutku ostala samohrana majka. U ovim okolnostima u kojima sada \u017eivimo, vjerojatno bi kopala po kontejneru. U biv\u0161oj dr\u017eavi je ipak dobila posao, zaradila mirovinu, dobila stan za kojeg je isto tako pla\u0107ala. Postojali su stambeni fondovi, kase uzajamne pomo\u0107i, dr\u017eava je tjerala ljude da \u0161tede i brinula o njima. Sada dr\u017eava gubi kompas. Previ\u0161e je prisutna tamo gdje ne bi trebala biti, a tamo gdje bi se trebala anga\u017eirati, ne anga\u017eira se dovoljno ili ne na dovoljno dobar na\u010din.\u201c Osobno, ka\u017ee, ne \u017eeli povratak u jednopartijski sustav, ali bi rado sada\u0161nji sustav natjerala da funkcionira na zami\u0161ljeni na\u010din. Iskustvo pretra\u017eivanja novinskih arhiva joj je ukazalo na jo\u0161 jednu stvar \u2013 degradaciju medija, unato\u010d popularnim tvrdnjama o re\u017eimskoj kontroli javno objavljene rije\u010di.<\/p>\n<div id=\"attachment_3895\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-3895\" class=\"size-medium wp-image-3895\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/jugoslavija-casopisi-636x352.jpg\" alt=\"Koji su se \u010dasopisi \u010ditali u Jugoslaviji?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/jugoslavija-casopisi-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/04\/jugoslavija-casopisi.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-3895\" class=\"wp-caption-text\">Popularni \u010dasopisi u biv\u0161oj SFRJ<\/p><\/div>\n<p>\u201e\u010cini mi se da su mediji tada bili puno pametniji, intelektualci su bili prisutniji u njima. To su bili pametni tekstovi koji bi se u dana\u0161njim medijima smatrali beskrajno dosadnima. Sigurno su postojali re\u017eimski mediji, ali vjerujem da je novinar u javnosti imao ve\u0107i ugled i imao ve\u0107u odgovornost prema tom ugledu kojega je u\u017eivao u javnosti. Uz re\u017eimske, postojali su i omladinski mediji koji su bili skroz kontra i nisam primijetila da je neki diktator govorio o \u010demu \u0107e i na koji na\u010din pisati. Danas postoji hrpa medija, ali sadr\u017eajno su isti\u201c, pri\u010da Skender, a potvr\u0111uje i kolega Kvesi\u0107. Upravo je on ure\u0111ivao takve \u201ekontra\u201c medije. \u201eKontrola &#8216;komiteta&#8217; se doga\u0111ala tu i tamo kada se radilo o nekom tekstu koji bi mogao izazvati nekakvu uzbunu. Glavni urednik bi oti\u0161ao na konzultacije. A nakon njih je mogao ne poslu\u0161ati sugestije, a postojala je i mogu\u0107nost sno\u0161enja posljedica, ako ne poslu\u0161a. Zapravo, moglo se objaviti sve, naro\u010dito ako ti je bilo jako stalo do ne\u010dega. Trebalo je malo lukavosti za prona\u0107i na\u010din kako to plasirati. Naravno, postojalo je i par svetinja u koje se nije smjelo dirati. Ne diraj Tita! Ali mi smo svako malo uvaljivali ne\u0161to na njegov ra\u010dun. Samo \u0161to to nije i\u0161lo na naslovnicu, ve\u0107 bi se provuklo kroz tekst\u201c, prisje\u0107a se Kvesi\u0107 i dodaje da novinarstvo vi\u0161e nije ugledna profesija, najvi\u0161e zbog nemogu\u0107ih uvjeta rada u kojem novinari ne mogu kvalitetno raditi. \u201eDanas su prvenstveno mediji u slu\u017ebi kapitala, osim ovih rijetki koji su dotirani. U slu\u017ebi su sistema, koji je ja\u010da kategorija od politike\u201c, ka\u017ee.<\/p>\n<h3>Potro\u0161a\u010dko dru\u0161tvo i povratak u pe\u0107inu<\/h3>\n<p>A dana\u0161nja sloboda govora se u velikoj mjeri svela na to da novinar mo\u017ee otvoreno kritizirati vladaju\u0107e, a gra\u0111anin im mo\u017ee neka\u017enjeno uputiti so\u010dne psovke putem dru\u0161tvenih mre\u017ea. \u201eNe znam je li to san svakog Hrvata\u201c, ka\u017ee Skender uz smijeh i tvrdnju da bira\u010di, kako ih ona naziva &#8216;ovce&#8217;, nisu ni prije, a nemaju ni sada utjecaja na ono \u0161to dr\u017eava radi i koliko je korisna. Ipak, smatra da je Jugoslavija s &#8216;elegantnim diktatorom Titom&#8217; bila suverenija nego \u0161to je to Hrvatska danas.<\/p>\n<p>Protivnici iznesenih teza rado kao protuargument iznose podatke o povremenim nesta\u0161icama benzina, kave pa \u010dak i nemogu\u0107nosti da se kupe &#8216;pristojne&#8217; jeans hla\u010de u Jugoslaviji, ali i tehnolo\u0161kom napretku u vidu mobitela i boljih automobila koji se danas voze, kao da se radi o istinskom mjerilu zadovoljstva nacije. Pri tome, naj\u010de\u0161\u0107e, izostavljaju stvarne mane biv\u0161eg sustava kao \u0161to su verbalni delikt, zabrane javnog djelovanja, politi\u010dke zatvore i progone. \u201e\u010cini mi se da nas je potro\u0161a\u010dko na neki na\u010din vratilo u pe\u0107inu, jer sada vrijedi zakon ja\u010dega, ve\u0107i automobil, bolji mobitel. Sje\u0107am se jednog arhitekta iz Berlina koji ne vozi automobil. Nije mu nikada trebao, nije ni nau\u010dio. Ovdje je radio na skupim projektima i nije se lijepo gledalo na to \u0161to je dolazio na biciklu na sastanke. Onda je kupio skupi automobil pa ga je \u017eena vozila ili je dolazio na posao taksijem, \u010disto zbog dojma. Nekad smo u \u0161kolu svi dolazili u kutama da se ne bi pravile razlike\u201c, obja\u0161njava Skender.<\/p>\n<h3>Socijalizam s humanim licem?<\/h3>\n<p>A knji\u017eevnik Kvesi\u0107 ima razumijevanja i za one koji ovakve teme \u017eele protjerati iz javnog diskursa i potpuno sotonizirati biv\u0161e dru\u0161tveno ure\u0111enje. \u201eRealno gledaju\u0107i, oni zaista nisu bili slobodni u Jugoslaviji. Uvijek su postojali ljudi sa svakakvim stavovima. Pojednostavljeno re\u010deno, oni zapravo koriste jezik mr\u017enje i iskrivljuju realitet. Oni ne shva\u0107aju \u0161to je bilo kao \u0161to ni ne shva\u0107aju \u0161to se sada doga\u0111a. Htjeli bi da bude onakva kakvu oni \u017eele, ali stvarnost se opire i to ih jako iritira. Prva reakcija je bijes. Oni nisu bili slobodni, a sad su do\u010dekali svoj \u010das slobode.\u201c<\/p>\n<div id=\"attachment_3851\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-3851\" class=\"wp-image-3851 size-medium\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/osamdesete-636x352.jpg\" alt=\"osamdesete\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/osamdesete-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/osamdesete-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/osamdesete.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-3851\" class=\"wp-caption-text\">Sje\u0107anja iz Jugoslavije<\/p><\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kada se govori o tom kompleksu jugonostalgije, Kvesi\u0107 navodi da je to psiholo\u0161ki osje\u0107aj s jedne, a s druge strane prava povijest o kojoj jo\u0161 ne znamo dovoljno. Ka\u017ee, kompleksna Jugoslavija je u svakom svom svojem desetlje\u0107u bila druga dr\u017eava, a nije bilo ni svejedno \u017eivi li se u Sloveniji ili na Kosovu, u Zagrebu ili u malom Mu\u0107u. \u201eDa te netko pita gdje bi volio \u017eivjeti, bilo kojeg normalnog \u010dovjeka koji nije pasionirani sakuplja\u010d oru\u017eja, gdje bi volio \u017eivjeti u doba anti\u010dke Gr\u010dke, \u0161to bi odgovorio? Naravno da ne u Sparti, ve\u0107 u Ateni, pod pretpostavkom da nisi rob ve\u0107 slobodan \u010dovjek. Nakaradni karakteri bi odabrali Spartu. Mislim da za 100 godina pita\u0161 prosje\u010dnog \u010dovjeka gdje bi volio \u017eivjeti da se mora vratiti na kraj 20. stolje\u0107a, ipak bi odabrao Jugoslaviju. Daleko od toga da je to bila najure\u0111enija ili najbogatija zemlja, ali mo\u017eda je bila najhumanija. Tu je bila gomila svega lo\u0161ega i bio sam ve\u0107i kriti\u010dar od svih ovih koji sada vi\u010du da su rovarili protiv sistema. Ali postojala je perspektiva, sistem se razvijao na bolje i postojala je nada da \u0107e bolje biti barem tvojoj djeci. Danas smo izgubili tu perspektivu\u201c, zaklju\u010duje Kvesi\u0107.<\/p>\n<p><a title=\"Deutsche Welle\" href=\"http:\/\/www.dw.de\/bujanje-jugonostalgije-na-strahu-i-manjku-perspektive\/a-18374213\" target=\"_blank\">\/autor: Sini\u0161a Bogdani\u0107, Deutsche Welle\/<\/a><\/p>\n<div id=\"mojev-205289436\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iako se propitkivanje dobrih strana propale Jugoslavije u javnom diskursu Hrvatske tabuizira, a jugonostalgija je etiketa koju politi\u010dka desnica u najlju\u0107im okr\u0161ajima lijepi suparnicima, gra\u0111ani se sve radije prisje\u0107aju nekada\u0161njeg \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4069,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[188,238],"class_list":["post-4067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-jugoslavija","tag-politika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4067"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4067\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4069"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}