{"id":40860,"date":"2020-10-07T14:17:20","date_gmt":"2020-10-07T12:17:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=40860"},"modified":"2020-10-07T14:18:31","modified_gmt":"2020-10-07T12:18:31","slug":"biografija-ocinski-dobar-tito-je-volio-glamur-i-skupe-stvari-pregazilo-ga-je-vrijeme-jos-za-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/10\/biografija-ocinski-dobar-tito-je-volio-glamur-i-skupe-stvari-pregazilo-ga-je-vrijeme-jos-za-zivota\/","title":{"rendered":"Biografija: O\u010dinski dobar Tito volio je glamur i skupe stvari, pregazilo ga je vrijeme jo\u0161 za \u017eivota"},"content":{"rendered":"\n

Bio je komunist i borac protiv fa\u0161izma. I bio je tvorac socijalisti\u010dke Jugoslavije. Njema\u010dka povjesni\u010darka opisuje Tita kao karizmati\u010dnog vo\u0111u i autokrata s ljudskim slabostima, pi\u0161e Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Kada je Josip Broz Tito<\/strong>, do\u017eivotni predsjednik Jugoslavije, 4. svibnja 1980. umro u Sveu\u010dili\u0161noj klinici u Ljubljani u 88. godini \u017eivota, \u010ditava je zemlja stala. Ljudi su bili pogo\u0111eni, zaprepa\u0161teni, tu\u017eni. Umro je otac socijalisti\u010dke vi\u0161enacionalne Jugoslavije. I s njim je okon\u010dana \u010ditava era.<\/p>\n\n\n\n

S distance od 40 godina je njema\u010dka povjesni\u010darka Marie-Janine Calic<\/strong> napisala zanimljivu biografiju ovog neobi\u010dnog vladara – “Tito. Vje\u010dni partizan”. Na oko 400 stranica ona opisuje vrlo kompleksnu i vrlo fleksibilnu politi\u010dku li\u010dnost. Tito je bio “tipi\u010dan proizvod jednog vremena u kojem su vladali ekstremi, koje je on osobno do\u017eivio i u \u010dijem je oblikovanju sudjelovao”.<\/p>\n\n\n\n

Heroj u ratu<\/h3>\n\n\n\n

Ni u svojim “najliberalnijim” fazama Tito nije bio demokrat u zapadnom smislu. Nakon kraja Drugog svjetskog rata je dopustio svojim partizanima da se okrutno osvete nad desecima tisu\u0107a nedu\u017enih.<\/p>\n\n\n\n

Nesporna je Titova zasluga da je nakon Hitlerovog napada na Jugoslaviju u travnju 1941. izgradio partizansku vojsku koju je na kraju vodio do pobjede u ratu s protivnikom koji se \u010dinio gotovo nesavladivim.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e puta su partizani bili gotovo pora\u017eeni, sam Tito je bio ranjen, za dlaku je izbjegao smrt na boji\u0161nici. “Tito je bio jedini vrhovni komandant anti-hitlerovske koalicije koji se cijelo vrijeme rata nalazio na ratnom podru\u010dju”, konstatira Calic. Njegovo “nepokolebljivo uvjerenje u snagu vlastitog djelovanja”, jednako kao i njegove organizacijske sposobnosti, utjecali su na partizane i motivirali ih.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 usred narodnooslobodila\u010dke borbe su Tito i njegovi suradnici formulirali na\u010dela nove Jugoslavije: kao federacije ravnopravnih naroda.<\/p>\n\n\n\n

Sujetan, ta\u0161t, dalekovidan<\/h3>\n\n\n\n

Tito je bio \u0161armantan, pi\u0161e Calic, “svojom neposredno\u0161\u0107u je osvajao ljude sasvim razli\u010ditog socijalnog porijekla i dru\u0161tvenog polo\u017eaja”.<\/p>\n\n\n\n

Kao komunist se razi\u0161ao sa sovjetskim diktatorom Staljinom kojem se nije htio povinovati. Osnovao je Pokret nesvrstanih zemalja koji je u vrijeme Hladnog rata tra\u017eio “tre\u0107i put” izme\u0111u atomskih supersila Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Sovjetskog Saveza. A zapadna Savezna Republika Njema\u010dka (BRD) mu je bila bli\u017ea no isto\u010dna Njema\u010dka Demokratska Republika (DDR).<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dki kancelari Willy Brandt<\/strong> i Helmut Schmidt<\/strong> su stekli povjerenje u njega – oni su u Titu vidjeli va\u017enog partnera za njihovu novu politiku popu\u0161tanja napetosti u odnosima s Istokom. Kako bi podrobnije razjasnila te odnose, autorica je vrlo detaljno istra\u017eila dokumente u politi\u010dkom arhivu njema\u010dkog Ministarstva vanjskih poslova.<\/p>\n\n\n\n

U knjizi se dosta prostora posve\u0107uje i Titovoj osobnoj sujeti, bombasti\u010dnim inscenacijama koje je volio, njegovoj sklonosti luksuzu i glamuru te kultu li\u010dnosti koji je izgradio.<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme ga je pregazilo<\/h3>\n\n\n\n

Kada je Tito umro i pogo\u0111enost i tuga ljudi nakon njegove smrti bili su stvarni i iskeni. No ono do \u010dega mu je najvi\u0161e bilo stalo, Jugoslavija, nad\u017eivjelo ga je samo deset godina. Tu Calic ipak ostaje na povr\u0161ini kada kratko zaklju\u010duje: “Kada su Slovenija i Hrvatska 25. lipnja 1991. unilateralno proglasile neovisnost, Jugoslavija je potonula u krvavi gra\u0111anski rat. Time je Titovo \u017eivotno djelo propalo.”<\/p>\n\n\n\n

Jer nisu progla\u0161enja neovisnosti jugoslavenskih sjevernih republika bila kriva za kraj Jugoslavije nakon Tita. Kako na jednom drugom mjestu autorica to\u010dno konstatira, Tito je bio prosvje\u0107eni, o\u010dinski dobar, takore\u0107i monarhisti\u010dki komunist, i kao takav je jo\u0161 za \u017eivota bio zastario, nije vi\u0161e bio u duhu vremena. Demokratizacija koja bi nadilazila sustav federalizirane jednopartijske represivne tolerancije njemu je naprosto bila nezamisliva.<\/p>\n\n\n\n

U Srbiji je tada u drugoj polovici 1980-ih na vlast do\u0161ao nacional-komunist Slobodan Milo\u0161evi\u0107, i po\u010deo raditi na realizaciji projekta “Velike Srbije” – priklju\u010denja onih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine Srbiji, gdje je ve\u0107inski \u017eivjelo srpsko stanovni\u0161tvo. Kao reakcija na to su oja\u010dali i nacionalisti u drugim republikama. Na prvim slobodnim izborima 1989.\/90. su posvuda prevlast preuzeli nacionalisti. Titovo naslije\u0111e je propalo, zaklju\u010duje DW.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tito je bio \u0161armantan, pi\u0161e Calic. Svojom neposredno\u0161\u0107u je osvajao ljude sasvim razli\u010ditog socijalnog porijekla i dru\u0161tvenog polo\u017eaja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":25757,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,2311,110],"class_list":["post-40860","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-knjiga","tag-tito"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40860","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=40860"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/40860\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25757"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=40860"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=40860"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=40860"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}