{"id":41160,"date":"2020-10-18T11:58:18","date_gmt":"2020-10-18T09:58:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=41160"},"modified":"2020-10-18T11:58:34","modified_gmt":"2020-10-18T09:58:34","slug":"njemacka-povjesnicarka-tito-nije-bio-demokrat-no-jugoslavija-nije-bila-diktatura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/10\/njemacka-povjesnicarka-tito-nije-bio-demokrat-no-jugoslavija-nije-bila-diktatura\/","title":{"rendered":"Njema\u010dka povjesni\u010darka: &#8216;Tito nije bio demokrat, no Jugoslavija nije bila diktatura&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Tito je jedna od najzanimljivijih povijesnih osoba 20. stolje\u0107a&#8221;, ka\u017ee za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/ni-tito-ne-bi-sa%C4%8Duvao-jugoslaviju\/a-55311786\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a> njema\u010dka povjesni\u010darka <strong>Marie-Janine \u0106ali\u0107<\/strong> obrazla\u017eu\u0107i \u010demu danas, 40 godina nakon njegove smrti, jo\u0161 pisati o osniva\u010du socijalisti\u010dke Jugoslavije Josipu Brozu Titu. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;On je proizvod te epohe ekstrema, ekstremnih ideologija, ekstremnog nasilja, ali i ekstremnih predod\u017ebi o tome kako je mogu\u0107e oblikovati dru\u0161tvo u skladu s komunisti\u010dkim modelom. On je socijaliziran u epohi koja je bila opsjednuta revolucijom.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon Prvog svjetskog rata, koji je ko\u0161tao \u017eivota milijune ljudi, u kojem su \u010ditave zemlje bile opusto\u0161ene i koji je doveo do raspada carstava, Tito je spadao me\u0111u one koji su bili uvjereni u mogu\u0107nost izgradnje jednog novog svijeta i jednog novog, miroljubivog i pravednog dru\u0161tva &#8211; socijalizma. Kao primjer za to je vidio Sovjetski Savez.<\/p><div id=\"mojev-2066283398\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>No on je bio osoba koju se ne mo\u017ee strpati ni u kakve ladice i ne pa\u0161e u shemu velikih diktatora poput Hitlera ili Staljina. &#8220;U Jugoslaviji nije bilo masovnih \u010distki unutar komunisti\u010dke partije, nije bilo genocida, Jugoslavija nije vodila napada\u010dki rat. To nije bila diktatura&#8221;, napominje njema\u010dka povjesni\u010darka.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Iznad ideolo\u0161kih tabora<\/h3>\n\n\n\n<p>Naravno, Tito nije bio ni demokrat zapadnog kova. &#8220;Neposredno nakon rata je Tito htio uvesti u Jugoslaviji staljinisti\u010dki model. Postojala je samo jedna ideologija, stvoren je jednopartijski sustav, mediji su bili pod kontrolom, djelovala je teroristi\u010dka tajna policija, bilo je politi\u010dkih ubojstava. Ali ve\u0107 i tada je Partija poku\u0161avala ljude vi\u0161e uvjeriti u ispravnost svog uvjerenja, no \u0161to im je to silom nametano. Kolektivizacija nije bila provo\u0111ena brutalnom silom kao u Sovjetskom Savezu, a kasnije je i revidirana. Onda je do\u0161lo do liberalizacije, najprije partije, potom dr\u017eave. Postojala je izvjesna sloboda medija i pluralizam mi\u0161ljenja. I naravno sloboda putovanja kao nigdje drugdje u isto\u010dnom bloku. No svakako, jugoslavenski sustav nije bio demokratski u zapadnom smislu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ali kada se vidi koliki je ugled u\u017eivao kada je umro, vidi se da je on stajao iznad ideolo\u0161kih tabora. Na sprovod su mu do\u0161li brojni svjetski dr\u017eavnici, bilo je tu i demokratski izabranih predsjednika dr\u017eava i vlada i diktatora i kraljeva&#8221;, nagla\u0161ava \u0106ali\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/britanci-o-jovanki-740x444.jpg\" alt=\"Kako je Jovanka upoznala Tita?\" class=\"wp-image-26436\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/britanci-o-jovanki-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/britanci-o-jovanki-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/britanci-o-jovanki-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/britanci-o-jovanki-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/britanci-o-jovanki-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/britanci-o-jovanki-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/britanci-o-jovanki-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/britanci-o-jovanki.jpg 1200w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: The Sphere, 1952<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Politika i glamur<\/h3>\n\n\n\n<p>Za vrijeme \u017eivota Tito je bio vrlo popularan u zemlji. Po mi\u0161ljenju Marie-Janine \u0106ali\u0107 to se prije svega mo\u017ee objasniti time \u0161to je zadovoljavao sasvim razli\u010dite potrebe ljudi. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Tu je gotovo za svakoga bilo ne\u0161to \u0161to ga je ili emocionalno doticalo, \u010demu se mogao diviti ili naprosto \u0161to je racionalno i intelektualno smatrao dobrim. Tito je imao ulogu partizanskog mar\u0161ala i osniva\u010da dr\u017eave, oca Jugoslavije. Kasnije, s modernizacijom zemlje, do\u0161le su i druge uloge, prije svega ona u cijelom svijetu po\u0161tovanog dr\u017eavnika koji nosi poruku mira, \u0161to je naravno propagandisti\u010dki bilo jako kori\u0161teno.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>No Tito se rado i okru\u017eivao luksuzom, glamurom, volio je skupe aute i rado se dru\u017eio s umjetnicima, knji\u017eevnicima, glumcima, \u010desto i iz inozemstva, poput Sofije Loren ili Richarda Burtona. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;To mu je davalo auru prominentne osobe, i mnogi su i sami rado bili tu u blizini, ili su se s time mogli identificirati&#8221;, ka\u017ee \u0106ali\u0107 za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/ni-tito-ne-bi-sa%C4%8Duvao-jugoslaviju\/a-55311786\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">DW<\/a>. &#8220;Tito je dakle imao te razli\u010dite uloge, nikada samo jednu, i one su se odli\u010dno nadopunjavale. To je sigurno doprinijelo njegovoj velikoj popularnosti koja je djelomi\u010dno bila inscenirana, ali svakako ne u potpunosti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nakon Tita &#8211; raspad<\/h3>\n\n\n\n<p>U socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji se sve vrtilo oko Tita. Ako i nije bio diktator, on je vladao autokratski i na kraju je donosio sve klju\u010dne odluke. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Tito je bio uvjereni protivnik vi\u0161estrana\u010dkog sustava. On je smatrao da Jugoslavija mo\u017ee kao vi\u0161enacionalna dr\u017eava pre\u017eivjeti samo uz pomo\u0107 jedne jedinstvene politi\u010dke snage, komunisti\u010dke partije. Njen je zadatak bio o\u010duvanje jedinstva zemlje. Zato se suprotstavljao svim drugim snagama koje su imale politi\u010dke ambicije, bilo da se radilo o studentskom pokretu 1968., o filozofima Praxis-grupe i drugim intelektualcima koji su zahtijevali vi\u0161e pluralizma, o Hrvatskom prolje\u0107u ili sukobu s liberalima u Srbiji. Tito je bio uvjeren da bi to vodilo do etabliranja nacionalisti\u010dkih snaga u pojedinim republikama te u kona\u010dnici do raspada Jugoslavije. Gledano iz dana\u0161nje perspektive, \u010dini se da ta njegova procjena i nije ba\u0161 bila pogre\u0161na&#8221;, ka\u017ee \u0106ali\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/titove-pudlice-740x410.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-18358\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/titove-pudlice.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/titove-pudlice-636x352.jpg 636w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Josip Broz Tito, pudli i mornari<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>No s druge strane se treba zapitati, je li se zemljom na duge staze moglo tako vladati? O\u010dito nije. &#8220;Jugoslavija se nakon Drugog svjetskog rata razvila u modernu dr\u017eavu. Nastali su novi slojevi, takore\u0107i socijalisti\u010dko gra\u0111anstvo, u dru\u0161tvu se etablirao veliki broj intelektualaca. Njih se nije vje\u010dno moglo pasivizirati uz pomo\u0107 ideologije o zemlji radnika i seljaka, jednostrana\u010dkog sustava i kontrole medija. Ve\u0107 1970-ih godina je taj model bio potro\u0161en&#8221;, nagla\u0161ava njema\u010dka povjesni\u010darka.<\/p>\n\n\n\n<p>Ona ka\u017ee kako je Tito to i sam uvidio, pa je uvo\u0111enjem kolektivnog predsjedni\u0161tva poku\u0161ao rije\u0161iti pitanje vodstva nakon svoje smrti. No pokazalo se, pogotovo nakon njegove smrti, da su problemi postali ve\u0107 toliko veliki, da uskla\u0111ivanje razli\u010ditih interesa, koji su i objektivno postojali, vi\u0161e nije mogu\u0107e \u2013 odnosno da ne postoji politi\u010dka volja za tim. &#8220;Tu se poklopilo vi\u0161e stvari i nije problem bio samo u nedostatku jake integracijske li\u010dnosti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nezaustavljiva dinamika rastakanja<\/h3>\n\n\n\n<p>Do\u0161lo je do duboke privredne krize koja je postala kriza sustava i cijele dr\u017eave. &#8220;Socioekonomske razlike u zemlji su postale ve\u0107e nakon Drugog svjetskog rata, a ne manje, kao \u0161to se \u017eeljelo. Na kraju rata su ljudi u Sloveniji bili po glavi stanovnika tri puta bogatiji od onih na Kosovu. A u 1980-im godinama je ta razlika porasla na devet puta. To zna\u010di da se i razlika u interesima pove\u0107ala. Recimo slovenska privreda, koja je funkcionirala gotovo kao privreda u Austriji, imala je druge potrebe i trebala druga\u010dije reforme od primjerice prvenstveno agrarno orijentirane privrede Kosova i velikom dijelu Bosne. Tu je dr\u017eava imala sasvim drugu ulogu. A potreba da se ne\u0161to mijenja, da se otvaraju nova radna mjesta, je realno postojala &#8211; i to je bilo sasvim neovisno o tome jesu li na vlasti komunisti ili neki zapadni demokratski liberalan sustav&#8221;, ka\u017ee njema\u010dka povjesni\u010darka.<\/p>\n\n\n\n<p>Njen zaklju\u010dak: &#8220;U povijesti na\u010delno ne postoje nu\u017enosti. Uvijek postoji neka alternativa, postoje razli\u010dite mogu\u0107nosti. No ja ipak mislim da su okolnosti za Jugoslaviju u sedamdesetim i osamdesetim godinama bile vrlo te\u0161ke i da je tu pre\u017eivljavanje takve dr\u017eave postalo malo vjerojatno. Socijalizam se raspadao u cijelom isto\u010dnom bloku. A vi\u0161e nije postojalo ni vezivno tkivo ideologije bratstva i jedinstva, jednako kao ni jedinstvo partije. Istovremeno politi\u010dka vodstva u republikama vi\u0161e ili nisu vjerovala u kompromis, ili ga nisu ni \u017eeljela. Mislim da je tih 1980-ih godina nastala jedna dinamika koju, da je bio \u017eiv, ni Tito vi\u0161e ne bi mogao samo tako zaustaviti ili joj promijeniti tok.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tito me\u0111u nama<\/h3>\n\n\n\n<p>Ni deset godina nakon njegove smrti Jugoslavija se raspala kao ku\u0107a od karata. No to nije moralo zavr\u0161iti u krvavom ratu, smatra \u0106ali\u0107: &#8220;Ja sam duboko uvjerena da je to moglo biti rije\u0161eno druga\u010dije, bez tog stra\u0161nog rata. Jugoslavija je jako dugo \u017eivjela u miru, a problemi koji su se javljali nisu bili u me\u0111uljudskim odnosima. To su pokazala i sociolo\u0161ka istra\u017eivanja jo\u0161 u 1980-im godinama. Ljudi nisu imali problema sa svojim susjedima, bez obzira koje nacionalnosti ili vjere oni bili. Ali bilo je politi\u010dkih sporova koji su proizlazili iz razli\u010ditih interesa, prije svega socijalnih i ekonomskih. A njih je bilo sve te\u017ee uskladiti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"410\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/tito-jovanka-740x410.jpg\" alt=\"Je li Josip Broz bio diktator?\" class=\"wp-image-6018\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/tito-jovanka.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/tito-jovanka-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/tito-jovanka-150x83.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Josip i Jovanka Broz<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Danas, 40 godina nakon njegove smrti, i dalje se lome koplja oko toga je li Tito bio diktator i oli\u010denje zla, ili heroj antifa\u0161isti\u010dke borbe, vizionar i najsvjetlija zvijezda cijele regije. Po mi\u0161ljenju Marie-Janine \u0106ali\u0107, razlog tomu je \u0161to je Tito je postao metafora za probleme dana\u0161njice. &#8220;Tu se manje radi o tome kakav je Tito doista bio, koje su bile njegove zasluge a \u0161to su bile gre\u0161ke ili za koje je zlo\u010dine odgovoran. U osnovi se uvijek radi o raspravama o sada\u0161njosti, o dana\u0161njem dru\u0161tvu. To je pitanje identiteta: Tko smo mi? Kako \u017eelimo \u017eivjeti?&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Idealiziranje pro\u0161losti<\/h3>\n\n\n\n<p>Povrh toga dolazi frustracija sada\u0161njom situacijom, smatra \u0106ali\u0107: &#8220;Mnogi ljudi imaju osje\u0107aj da danas slabije \u017eive nego su mogli \u017eivjeti. Tu se onda pro\u0161lost idealizira. &#8216;Zlatne \u0161ezdesete&#8217;, kada su ljudi bez problema mogli studirati, kada je bilo dovoljno radnih mjesta a Jugoslavija je u\u017eivala veliki ugled u svijetu, uspore\u0111uju se sa sada\u0161njom situacijom u kojoj sve ove zemlje nemaju ugled, gdje je prosje\u010dni prihod za dvije tre\u0107ine manji od prosjeka EU-a, gdje je nezaposlenost velika a mladi, kvalificirani ljudi napu\u0161taju zemlju. I onda se mnogo toga projicira na pro\u0161lost &#8211; na jedan ili drugi na\u010din&#8221;, ka\u017ee njema\u010dka povjesni\u010darka Marie-Janine \u0106ali\u0107 u razgovoru za <a href=\"https:\/\/www.dw.com\/hr\/ni-tito-ne-bi-sa%C4%8Duvao-jugoslaviju\/a-55311786\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Deutsche Welle<\/a>.<\/p>\n<div id=\"mojev-2791797550\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas, 40 godina nakon njegove smrti, i dalje se lome koplja oko toga je li Tito bio diktator i oli\u010denje zla, ili heroj antifa\u0161isti\u010dke borbe, vizionar i najsvjetlija zvijezda cijele regije. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":25757,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[188,110],"class_list":["post-41160","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-jugoslavija","tag-tito"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41160"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41160\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25757"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41160"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41160"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}