{"id":41195,"date":"2020-10-24T17:14:00","date_gmt":"2020-10-24T15:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=41195"},"modified":"2020-12-03T11:05:36","modified_gmt":"2020-12-03T10:05:36","slug":"slavenka-drakulic-starost-je-zarazna-i-smrtonosna-bolest-bas-kao-i-zivot-sam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/10\/slavenka-drakulic-starost-je-zarazna-i-smrtonosna-bolest-bas-kao-i-zivot-sam\/","title":{"rendered":"Slavenka Drakuli\u0107: Starost je zarazna i smrtonosna bolest, ba\u0161 kao i \u017eivot sam"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Moja je majka postala bezbojna. Starjeti, to zna\u010di izblijedjeti, postati proziran&#8221;. Ovim citatom francuske spisateljice Annie Ernaux zapo\u010dinje knjiga &#8220;Nevidljiva \u017eena&#8221; jedne od najpriznatijih hrvatskih knji\u017eevnica, publicistkinja i feministkinja, Slavenke Drakuli\u0107 (Fraktura, 2018.). <\/p>\n\n\n\n<p>Kritika je ovu knjigu odmah prozvala &#8220;romanom o starenju&#8221;, iako se zapravo ne radi o romanu, ve\u0107 o zbirki od \u0161esnaest pri\u010da kroz koje autorica progovara o me\u0111uljudskim te odnosima izme\u0111u roditelja i djece, o zaboravnosti, bolesti, sramu, boli te \u010ditavom nizu dubokih osje\u0107aja o kojima rijetko ili nikada ne govorimo. <\/p>\n\n\n\n<p><em>O knjizi, ali i o starenju razgovarali smo sa Slavenkom Drakuli\u0107 te smo je prije svega pitali kako je odlu\u010dila uhvatiti se u ko\u0161tac s ovom temom koja je, \u010dini se, svojevrsni &#8220;vru\u0107i krumpir&#8221; kojim se nitko od doma\u0107ih autora ne \u017eeli baviti.<\/em><\/p><div id=\"mojev-3460560787\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Te\u0161ko mi je re\u0107i za\u0161to, razlog sigurno nije jedan. Nisu to samo moje godine, ina\u010de bi valjda pisci pod starost pisali o &#8211; starosti! Ali \u010dinjenica je da sam u neko doba po\u010dela obra\u0107ati pa\u017enju na starije ljude oko sebe, mo\u017eda zbog mame koja je u osamdesetima do\u0161la u situaciju da joj treba pomo\u0107i. Tako kroz osobno iskustvo nekako postajete otvoreniji za situacije starijih ljudi i njihove pri\u010de.&nbsp;Pri\u010da je puno ali kao ih nema tko poslu\u0161ati, ljude to ne zanima, valjda misle da sami nikada ne\u0107e ostarjeti. <\/p>\n\n\n\n<p>\u010cesto vidim starije u malom du\u0107anu u susjedstvu kako pri\u010daju s prodava\u010dicom koja ih sve poznaje. Ili u po\u0161ti ili \u010dekaonici kod doktora. Sva\u0161ta mo\u017eete \u010duti ako \u017eelite, ako obratite pa\u017enju. Mene je me\u0111utim zanimao \u017eenski do\u017eivljaj starenja, pogotovo do\u017eivljaj starenja vlastitog tijela. <\/p>\n\n\n\n<p>Moram re\u0107i da su me na pisanje o tome motivirali mu\u0161ki pisci, bolje re\u010deno mu\u0161ki opisi starenja u romanima&nbsp;Philipa Rotha i J. M. Coetzeea, koji o tome pi\u0161u sasvim bez zadr\u0161ke. Me\u0111utim, spisateljice nekako kao da ovu temu izbjegavaju, \u010dak i u dnevnicima i autobiografijama. Mo\u017eda im je lak\u0161e kad probleme starosti okre\u0107u na \u0161alu, kao Nora Ephron u knjizi &#8220;Vrat je prava tu\u017eibaba&#8221;?&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>U knjizi je opisano starenje \u017eene, njezinog tijela, ali i ostale promjene koje se \u017eenama doga\u0111aju s godinama. Ima li razlike izme\u0111u mu\u0161kog i \u017eenskog starenja? Imamo li i zajedni\u010dkih elemenata ili se (i) tu posve razlikujemo?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Do\u017eivljaj starosti \u017eenama je ipak druga\u010diji nego mu\u0161karcima. Odgovor na pitanje za\u0161to je to tako je jednostavan i svi smo ga znamo, iako o tome rijetko govorimo.&nbsp;\u010cak i u emancipiranim dru\u0161tvima ipak se vrednuje i prema izgledu. Na primjer, ve\u0107a je \u0161ansa da \u0107e dobiti posao \u017eena koja dobro izgleda. Naime, dru\u0161tveni polo\u017eaj \u017eena ne ide nu\u017eno u korak zajedno s predrasudama, obi\u010dajima, ili tradicijom. <\/p>\n\n\n\n<p>U biv\u0161im komunisti\u010dkim zemljama \u017eene su zakonski bile emancipirane, ali ipak su i u dru\u0161tvu i u privatnom \u017eivotu dominirali mu\u0161karci &#8211; da ne spominjem rije\u010d patrijarhalna kultura. U dru\u0161tvu, odnosno kulturi u kojoj je za \u017eene jo\u0161 uvijek najva\u017enija mladost i izgled, razumljivo je da s godinama postaju sve vi\u0161e &#8220;nevidljive&#8221; &#8211; nitko ih naime ni ne gleda, ljudi gledaju kroz njih. Tu se nevidljivost mo\u017ee odga\u0111ati uz pomo\u0107 industrije ljepote, od kozmetike do mode, vje\u017ebanja prehrane.<\/p>\n\n\n\n<p>U nekim sredinama i profesijama nije pristojno pokazati sijedu kosu, to se do\u017eivljava kao nekulturno pona\u0161anje. Ali one su zato u prednosti pred mu\u0161karcima kad se radi o gubitku smisla jer se \u017eene i dalje osje\u0107aju korisnima, bave se obitelji i unucima, anga\u017eiraju se i poma\u017eu drugima, dru\u017ee se, odlaze na razne priredbe&#8230; Poznato je da su \u017eene najve\u0107i potro\u0161a\u010di kulture. Mu\u0161karcima se s odlaskom u penziju mijenja dru\u0161tveni status. Kao penzioner i mu\u0161karac postaje nevidljiv i suvi\u0161an, teret i dru\u0161tvu i obitelji pa mnogi imaju osje\u0107aj da su izgubili svoj \u017eivotni smisao. Dodu\u0161e, u knjizi nisam bavila socijalnim nego prvenstveno psiholo\u0161kim aspektima. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-41192\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/slavenka-drakulic-2.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>Slavenka Drakuli\u0107 (foto: Roko Crni\u0107\/ Fraktura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><em>Opisuju\u0107i starenje, koristite pojmove NEVIDLJIVOST i NESTAJANJE, \u017eena u knjizi osje\u0107a da postoji i ne postoji. Opisano je to gotovo slikarskom tehnikom &#8211; dok sam \u010ditala, pred o\u010dima sam imala skoro pa animaciju. Usporedili ste taj proces s pretvaranjem u staklo, isprva mutno, a potom posve transparentno. Mo\u017ee li nas starenje zate\u0107i ili nam se ono prikrada polako?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Nevidljivost u starosti proizlazi iz toga da je \u017eena u stvarnosti vidljiva, dapa\u010de previ\u0161e vidljiva &#8211; gotovo poput objekta koji i slu\u017ei za gledanje. S druge strane, kad se svakog dana gledate u ogledalu, ne vidite male promjene na sebi. Puno \u0107e vam \u017eena re\u0107i kako im se dogodilo da pogledaju svoj odraz u staklu nekog izloga i da se u prvi mah ne prepoznaju. Druga\u010dije vidimo sebe nego \u0161to nas drugi vide i to je normalno. Ipak,&nbsp;na\u0161 vlastiti pogled u odraz \u010dini nas neprepoznatljivima samo na tren, ali pogled drugih je taj koji nas \u010dini vidljivima ili nevidljivima.<\/p>\n\n\n\n<p><em>K\u0107i u knjizi izra\u017eava \u017ealjenje zbog toga \u0161to nas majke ne pripremaju na taj neizbje\u017ean proces, ne govore nam o obje\u0161enoj ko\u017ei, borama, oslabjeloj kosi i \u010ditavom nizu drugih promjena koje \u0107e nas, ako po\u017eivimo, sasvim sigurno susti\u0107i. Za\u0161to je to tako? Za\u0161to je ta tema svojevrstan tabu?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Taj je proces ne samo neizbje\u017ean, nego i o\u010devidan. Nije ugodno o tome govoriti, a i \u0161to bi mlade \u017eene dobile upozorenjima? Ono \u0161to je meni zanimljivo je da usprkos toj o\u010devidnosti, mlade \u017eene vjeruju da je starenje ne\u0161to daleko. Nije im za zamjeriti jer vlada idealizacija mladosti. No ku\u0107ni odgoj bi ih mogao podu\u010diti po\u0161tovanju prema starijima, kad to ve\u0107 ne u\u010de u \u0161koli. Kada ste zadnji puta vidjeli da netko mla\u0111i ustaje u tramvaju starijem \u010dovjeku? Ja se ne sje\u0107am kada<strong><em>.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Je li starost doista zarazna, kako to ka\u017ee k\u0107i koju pla\u0161i starost vlastite majke?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Da, to je zarazna, opasna i smrtonosna bolest. Kao i \u017eivot sam. Ali budu\u0107i da nas sve \u010deka, trebali bismo, i kao dru\u0161tvo i kao pojedinci, prona\u0107i na\u010dine da se uspje\u0161no nosimo s tim, \u0161to zna\u010di da se starost provede ugodno i sigurno. Za to treba imati dvije stvari, empatiju i novac. Odnosno, empatiju da se novac usmjeri ka ovom cilju. U korumpiranom, bezobzirnom dru\u0161tvu novac zavr\u0161ava negdje drugdje.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u017divimo u svijetu u kojem vlada kult mladosti i ljepote. Kada po\u010dnemo starjeti, vrlo brzo &#8216;ispadamo iz igre&#8217;. To smo mogli primijetiti i u aktualnoj korona krizi &#8211; naime, mogli su se \u010duti glasovi &#8211; a oni su dolazili uglavnom iz krugova koji negiraju ozbiljnost te bolesti &#8211; koji ka\u017eu kako ne trebamo rigorozne mjere, lockdown pa \u010dak ni maske jer bolest napada samo stariju populaciju, a nju se ionako mo\u017ee \u017ertvovati jer su to stari ljudi kojima je &#8216;jo\u0161 malo ostalo&#8217;. I sami ste preboljeli tu bolest i o tome napisali vrlo osoban i va\u017ean tekst. Kako komentirate ovakve stavove?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Da, smatra se da su starci ionako otpisani &#8211; vi\u0161e ne proizvode i ne tro\u0161e , dakle nekorisni su za dru\u0161tvo i ekonomiju. Mislim da na okrutnost i barbarizam ovakvog stava ne treba tro\u0161iti rije\u010di jer dru\u0161tvo je tim civiliziranije \u010dim vi\u0161e \u0161titi svoje slabe \u010dlanove. Pokazuje se me\u0111utim da je sloj civiliziranosti poput tankog premaza, poput boje koja se lako lju\u0161ti pod utjecajem nepovoljnih okolnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Usput, zastra\u0161uju\u0107e je koliko se malo zna o toj bolesti i njenim posljedicama. I koliko su utjecajne la\u017ei i predrasude rasprostranjene na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Jedna od tema koja je izuzetno aktualna, naro\u010dito u razvijenim europskim zemljama, poput \u0160vedske u kojoj i vi \u017eivite jest&nbsp;<strong>vitalno starenje<\/strong>. Je li to samo po sebi oksimoron, postoji li takvo \u0161to? Mo\u017ee li starenje imati i lijepih strana, momenata?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Za\u0161to zaboga ne bi imalo? Pa ne proizlazi sva radost i sre\u0107a u \u017eivotu od mladosti. Kao \u0161to razli\u010dito \u017eivimo, tako i razli\u010dito starimo. Najgore je kad ljudi na silu \u017eele ostati mladi, bilo kojeg da su spola.&nbsp;Za neke obi\u010dno govorimo da su &#8220;mladi duhom&#8221;.&nbsp;Nekim je starijim mu\u0161karcima, na primjer, puno mla\u0111a \u017eena dokaz mo\u0107i, ne samo seksualne. <\/p>\n\n\n\n<p>Kod ve\u0107ine ljudi ipak svjedo\u010dimo uobi\u010dajenom na\u010dinu starenja, svo\u0111enju \u017eivota na sve manje aktivnosti, od putovanja do izlazaka i dru\u017eenja s prijateljima, s tim da postoji razlika izme\u0111u pona\u0161anja mu\u0161karaca i \u017eena koju sam ve\u0107 spomenula. Naravno da na\u010din na koji provodimo starost ovisi i o financijskom stanju i to ne treba zanemariti.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Vi svoje godine ne skrivate, ro\u0111eni ste 1949. godine i sami ste zapravo u Tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi. Koliko ima autobiografskoga u ovoj knjizi? Koliko u njoj ima Vas?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017eda je odgovor \u010dinjenica da sam bolesna od mladih dana, odnosno da sam se morala boriti da ostarim. Zvu\u010di paradoksalno, ali je tako.&nbsp;Moram priznati da je moja situacija u tom smislu privilegirana, sa 71 godinom ja sam sretna \u0161to sam mogla ostarjeti. Dva puta mi je presa\u0111en bubreg pa znam \u0161to govorim jer se ve\u0107 desetlje\u0107ima borim da ostarim. Vjerojatno sam se zbog toga uop\u0107e mogla i dohvatiti ove teme. Pa iako ve\u0107ina pri\u010da nisu autobiografske, iskustvo a pogotovo osje\u0107aji uvijek na\u0111u put u pri\u010de. Zato mi nije bilo te\u0161ko pisati pri\u010de koje se bave psiholo\u0161kim i emocionalnim aspektima starenja, pogotovo \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"crveno\"><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Slavenka Drakuli\u0107<\/h3>\n\n\n\n<p>Novinarka i spisateljica. Ro\u0111ena je u Rijeci 1949. Pi\u0161e knjige na hrvatskom i engleskom, a neke su prevedene na vi\u0161e od dvadeset jezika. U knji\u017eevnim djelima okrenuta je \u017eenskom tijelu, bolesti i traumi, propituju\u0107i i \u017eivote kreativnih \u017eena koje su \u017eivjele s poznatim umjetnicima. Objavila je romane <em>Hologrami straha, Mramorna ko\u017ea, Kao da me nema, Bo\u017eanska glad, Frida ili o boli, Optu\u017eena, Dora i Minotaur&nbsp;<\/em>te <em>Mileva Einstein, teorija tuge.&nbsp;<\/em>\u017divi na relaciji Hrvatska-\u0160vedska.<\/p>\n\n\n\n<p><\/div>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-442780354\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slavenka Drakuli\u0107, me\u0111u ostalim, ka\u017ee kako nas starost sve \u010deka i kako bismo, i kao dru\u0161tvo i kao pojedinci, trebali prona\u0107i na\u010dine da se uspje\u0161no nosimo s time. To zna\u010di da se starost provede ugodno i sigurno. No, za to, dodaje, trebamo imati empatiju da se novac usmjeri ka tom cilju. No, u korumpiranom, bezobzirnom dru\u0161tvu novac zavr\u0161ava negdje drugdje.  <\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":41193,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[234,2339,1272,80],"class_list":["post-41195","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-intervju","tag-novo-vrijeme","tag-slavenka-drakulic","tag-starenje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41195","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41195"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41195\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/41193"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}