“Siroma\u0161tvo je \u017eenskog spola, jer kada je rije\u010d o osobi starijoj od 65 godina, \u010dak 60 posto \u017eena samica su siroma\u0161ne\u201c, dodaje Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prosje\u010dna mirovina za srpanj iznosila je 2.525 kuna i kao takva ni\u017ea je od granice siroma\u0161tva, a primilo ju je 55 posto umirovljenika. Prosje\u010dna pla\u0107a je za srpanj iznosila 6.722 kuna. Dakle, za hrvatsku vlast jedan umirovljenik vrijedi samo 37,5 posto jednog radnika\u201c, isti\u010de Jasna Petrovi\u0107. Tome dodaje kako je u odnosu na prosje\u010dnu mirovinu, unazad 20 godina, prosje\u010dna pla\u0107a rasla tri puta br\u017ee. “To zna\u010di da Hrvatska ne voli svoje stare i da se taj trend nastavlja”, nagla\u0161ava predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Mirovinski je sustav, pored zdravstvenog, godinama u financijskoj i koncepcijskoj krizi unato\u010d provo\u0111enju reformi, obja\u0161njava Nedjeljko Markovi\u0107<\/strong>, predsjednik Udruge Pragma i Hrvatske mre\u017ee protiv siroma\u0161tva. “Pove\u0107avaju se tro\u0161kovi za isplate mirovina koje se iz prora\u010duna prebacuju u mirovinski sustav unato\u010d \u017eeljama za ja\u010danjem individualne odgovornost za starenje. Na 1.244.094 umirovljenika imamo tek 1.772.000 ekonomski aktivnih gra\u0111ana i dovoljno govori o dubini problema i ovisnosti o teku\u0107im uplatama zaposlenih u javne fondove. Potrebe starijeg stanovni\u0161tva, koje \u017eivi sve dulje, sve manji udio zaposlenih ne mo\u017ee pokriti”, ocjenjuje Markovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Osim \u0161to su izlo\u017eeni siroma\u0161tvu, starije osobe te\u0161ko ostvaruju i neka svoja egzistencijalna prava. Markovi\u0107 tako navodi nedostatak razli\u010ditih servisa koji su im potrebni; od mre\u017ee javnih ili privatnih domova za starije i pru\u017eatelja usluga u ku\u0107i, do servisa za njegu i usluga dugotrajne skrbi.<\/p>\n\n\n\n Da umirovljenicima nije lako govori i \u010dinjenica da mnogi nisu u mogu\u0107nosti podmiriti osnovne \u017eivotne tro\u0161kove i tro\u0161kove re\u017eija, a znatno su izlo\u017eeni opasnostima blokade ra\u010duna i ovrha mirovina.<\/p>\n\n\n\n Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavijestio je ovoga mjeseca korisnike mirovina da \u0107e od 19. listopada 2020. godine aktivirati naplatu svih ovrha koje se nisu provodile zbog posebnih mjera od travnja ove godine. Ta se obavijest odnosila na 26 tisu\u0107a umirovljenika koji koji \u0107e nakon \u0161estomjese\u010dne obustave ovrha ponovno \u017eivjeti s ni\u017eim primanjima. “Mirovina ste\u010dena temeljem tridesetak godina prosje\u010dnog radnog sta\u017ea sada iznosi 2.221 kunu. Mnogi umirovljenici su otjerani u prijevremenu mirovinu koja ih penalizira, \u0161to mirovinu sre\u017ee na samo 1.700 kuna. Kada platite 1.000 kuna za re\u017eije, i to ako ste \u0161tedljivi, ostaje vam manje od sto eura za lijekove i hranu za 30 dana. Vi mi recite je li mogu\u0107e od toga \u017eivjeti?” pita predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de kako je od 19. listopada ovr\u0161eno 23.000 mirovina dodav\u0161i kako se \u010dini da postoji pomak na bolje, jer je npr. 2011. godine evidentirana 41.000 ovrha na mirovinama mjese\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Opasnost od blokade ra\u010duna i ovrha ovoj skupini gra\u0111ana uzrokovana je, osim visokim tro\u0161kovima re\u017eija i lije\u010denja, i raznim “jamstvima” osobama koje nisu u mogu\u0107nosti pla\u0107ati svoje financijske obveze (kredite), podmirivanjem izvanrednih tro\u0161kova povezanih sa smr\u0107u bra\u010dnih partnera, uzdr\u017eavanjem djece ili unuka, isti\u010de predsjednik Udruge Pragma Nedjeljko Markovi\u0107. Smatra kako je potrebno ja\u010dati nacionalne fondove solidarnosti upravo za krizne, iznenadne tro\u0161kove u kojima se mogu na\u0107i stariji.<\/p>\n\n\n\n Obustava ovrha po\u010detkom pandemije COVID-19 bila je dobra odluka. “Dalo je to nadu da, iako znamo da dolaze te\u017ea vremena, ne\u0107emo morati brinuti ho\u0107emo li ostati bez dijela primanja zbog nepla\u0107enog ra\u010duna ili biti izba\u010deni iz stana zbog nepla\u0107anja rata kredita.”<\/p>\n\n\n\n Obustava ovrha, dodaje, nekima je dala priliku da uvide svoju financijsku situaciju, naprave svojevrsnu analizu i obuzdaju nepotrebne tro\u0161kove. Me\u0111utim, dijelu gra\u0111ana su financijske obveze ostale iste, a prihodi, isti\u010de, pali ili nestali. Markovi\u0107 smatra kako se u trenutku obustave ovrha trebalo izraditi druga\u010dije scenarije vra\u0107anja dugovanja. “Na\u017ealost to se propustilo u\u010diniti. Vra\u0107anje u financijsku neizvjesnost mo\u017ee uzrokovati te\u0161ke socijalne potrese”, isti\u010de Markovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Da se trebalo izraditi druga\u010diji scenarij smatraju i u Sindikatu umirovljenika. On je zahtijevao obustavu ovrha sve dok se ne usvoji novi Ovr\u0161ni zakon. “U tome nismo uspjeli, jer su u ovoj zemlji banke i telekomunikacijske kompanije svemo\u0107ne, a one \u010dine ve\u0107inu ovr\u0161itelja. Korisno je bilo i ovo kratko vrijeme od 6 mjeseci predaha, jer su barem tada ovr\u0161eni umirovljenici imali prigodu najesti se i platiti poneki dug”, isti\u010de Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Sindikat te druga umirovljeni\u010dka udruga, Matica umirovljenika, protive se ve\u0107ini predlo\u017eenih izmjena i dopuna Ovr\u0161nog zakona koje su trenutno u javnom savjetovanju. Ocjenjuju kako je rije\u010d o necjelovitom, \u0161tetnom i parcijalnom rje\u0161enju problema s ovrhama. “Zakonske izmjene predla\u017eu da se ovr\u0161enim gra\u0111anima omogu\u0107i prvo isplata glavnice duga, a tek onda kamata, jer, u protivnom, nikada ne\u0107e otplatiti dug, po\u0161to on neprekidno raste.” Predla\u017ee se, isti\u010de Petrovi\u0107, uvo\u0111enje pravo otpisa dugova koji ukupno iznose najvi\u0161e do iznosa od 10.000 kuna, i to osobama te\u017eeg imovnog stanja koje koje nisu u mogu\u0107nosti vra\u0107ati svoja dugovanja bez ugro\u017eavanja svoje egzistencije i naru\u0161avanja kvalitete \u017eivota. To su, dodaje, upravo umirovljenici.<\/p>\n\n\n\n Uz zakonske propise da se ne mo\u017ee ovr\u0161iti vi\u0161e od jedne \u010detvrtine prihoda, umirovljeni\u010dke udruge tra\u017ee da se kao univerzalna granica ispod koje se ne\u0107e provoditi ovr\u0161avanje uvede hrvatska linija siroma\u0161tva. “Ve\u0107ina umirovljenika mo\u017ee samo sanjati o tom iznosu, jer ih vi\u0161e od 700 tisu\u0107a pre\u017eivljava s manje te \u017eive u siroma\u0161tvu. Ovrhom optere\u0107ene mirovine dovode umirovljenike s ovako malim mirovinama na rub gladi”, isti\u010de Jasna Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Umirovljeni\u010dke udruge predla\u017eu i dono\u0161enje zakona o reguliranju djelovanja agencija za naplatu potra\u017eivanja jer njihovo postupanje naru\u0161ava privatnost i dostojanstvo te dovodi do psihi\u010dkih smetnji. Ovr\u0161ni postupak s bilje\u017enika, smatraju u Sindikatu i Matici, treba preseliti na postupanje isklju\u010divo sudovima, u\u010diniti ga transparentnim, ubrzati ga te bitno pojeftiniti. Umirovljeni\u010dke udruge se protive iseljavanju starijih osoba iz jedinog doma samo u zimskim mjesecima. Smatraju da presuda o iseljavanju treba biti strogo individualizirana te onemogu\u0107ena bez osiguravanja zamjenskog smje\u0161taja.<\/p>\n\n\n\n Pove\u0107anje mirovina, promjena modela uskla\u0111ivanja i promjena modela obiteljskih mirovina neki su od prioriteta koji stoje pred Nacionalnim vije\u0107em za umirovljenike i starije osobe koje je osnovano po\u010detkom listopda kao savjetodavno tijelo Vlade koje o pitanjima iz podru\u010dja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i za\u0161tite starijih osoba donosi zaklju\u010dke i mi\u0161ljenja Vladi.<\/p>\n\n\n\n Prilikom potpisivanja Sporazuma o osnivanju Vije\u0107a premijer Plenkovi\u0107 je kao prioritet naveo pove\u0107anje mirovina za 10 posto do kraja mandata Vlade. “Te\u0161ko je vjerovati da itko razborit u Vladi vjeruje kako \u0107e se obe\u0107anim pove\u0107anjem mirovina od deset posto u \u010detiri godine mandata ove Vlade osigurati socijalni mir s umirovljenicima”, nagla\u0161ava Petrovi\u0107, koja je ujedno i predsjednica Nacionalnog vije\u0107a. <\/p>\n\n\n\n Zato su umirovljeni\u010dke udruge napravile prijedloge za pobolj\u0161anja umirovljeni\u010dkog statusa do kraja mandata ove Vlade. Do njih \u0107e te\u0161ko do\u0107i, dodaje Petrovi\u0107, ali nagla\u0161ava kako ih je potrebno zahtijevati.<\/p>\n\n\n\n Tako o\u010dekuju pobolj\u0161anje modela uskla\u0111ivanja mirovina na najmanje 80:20 omjera kretanja pla\u0107a i tro\u0161kova \u017eivota, kao i uvo\u0111enje solidarnog korona dodatka prema visini mirovine. Tra\u017ee novi model obiteljskih mirovina koji \u0107e iznositi 85 posto partnerove\/partneri\u010dine ili vlastite uz dodatak od 20 do 50 posto ovisno o visini vlastite mirovine. Tra\u017ee i pravo rada po istim uvjetima za sve umirovljenike i to po pravilu puno radno vrijeme \u2013 pola mirovine, pola radnog vremena \u2013 puna mirovina. <\/p>\n\n\n\n \u017dele da se prilikom zapo\u0161ljavanja umirovljenika ne odbija dodatak za najni\u017eu mirovinu. Uvo\u0111enje statusa njegovatelja za stariju osobu; primjena dodatka od \u0161est mjeseci sta\u017ea po djetetu za sve umirovljenike, a ne samo novoumirovljene; reforma drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni; ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od 1 i 3 posto; pove\u0107anje cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje te novi Ovr\u0161ni zakon neki od zahtjeva umirovljenika prema Vladi.<\/p>\n\n\n\n Uz to tra\u017ee i ukidanje dosmrtnog i donormiranje do\u017eivotnog uzdr\u017eavanja; ukidanje obveze baka i djedova za pla\u0107anje alimentacije; prijenos vlasni\u010dkih prava na dru\u0161tvenim domovima za starije na \u017eupanije; postro\u017eavanje kriterija za obiteljske domove, decentralizacija i ja\u010danje socijalne inspekcije te uvo\u0111enje civilnog nadzora nad domovima.<\/p>\n\n\n\n “Nadamo se da \u0107e ne\u0161to od toga biti realiziramo”, zaklju\u010duje Jasna Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n U situaciji kada je svaki tre\u0107i umirovljenik u riziku od siroma\u0161tva, prekid obustave ovrhe nad mirovinama dodatno ugro\u017eava njihovu egzistenciju. <\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":33769,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[18,2339,1112,237,77],"class_list":["post-41650","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-mirovine","tag-novo-vrijeme","tag-ovrhe","tag-siromastvo","tag-umirovljenici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41650","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41650"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41650\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/33769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41650"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41650"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41650"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/jasna-petrovic-1-2000x1200-740x444.jpg\")
Umirovljenik vrijedi 37,5 posto radnika<\/h3>\n\n\n\n
Zbog straha od ovrha, umirovljenici su najurednije plati\u0161e<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Ve\u0107ina umirovljenika su najurednije plati\u0161e svih re\u017eija i tro\u0161kova, upravo zbog straha od ovrha i blokada, isti\u010de Jasna Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\nMinimalna mirovina, a tro\u0161kovi ogromni<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/nedjeljko-markovic-740x444.jpg\")
Obustava ovrha do izmjene Ovr\u0161nog zakona<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Nacionalno vije\u0107a za umirovljenike i starije osobe<\/h3>\n\n\n\n
![](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\")
\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"