{"id":41758,"date":"2020-11-05T10:39:32","date_gmt":"2020-11-05T09:39:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=41758"},"modified":"2020-11-05T10:39:33","modified_gmt":"2020-11-05T09:39:33","slug":"stariji-trebaju-vise-vitamina-d-a-sve-se-vise-zna-o-njegovoj-vaznosti-u-borbi-protiv-korone","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/stariji-trebaju-vise-vitamina-d-a-sve-se-vise-zna-o-njegovoj-vaznosti-u-borbi-protiv-korone\/","title":{"rendered":"Stariji trebaju vi\u0161e vitamina D, a sve se vi\u0161e zna o njegovoj va\u017enosti u borbi protiv korone"},"content":{"rendered":"\n<p>Epidemija SARS-CoV2 je u punom jeku i novozara\u017eeni u Hrvatskoj broje se u stotinama svakoga dana. Epidemiolozi su upozoravali da \u0107e se dolaskom lo\u0161ijeg vremena stanje pogor\u0161ati i to se, kako vidimo, doista dogodilo. No kakve veze ima sun\u010dano ili obla\u010dno vrijeme s virusima? \u010cini se da ima i to puno. A sve je povezano s vitaminom D.<\/p>\n\n\n\n<p>Za poja\u0161njenje smo zamolili magistricu nutricionizma <strong>Sandru Zugan<\/strong> koja nam je za po\u010detak objasnila \u0161to je uop\u0107e vitamin D.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vitamin D je zapravo hormon<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Za razliku od drugih vitamina, vitamin D je zapravo hormon, samo \u0161to se u po\u010detku mislilo da je vitamin poput ostalih pa da ga tijelo ne mo\u017ee samo stvarati, nego se isklju\u010divo dobiva iz hrane. No ipak se pokazalo da je vitamin D zapravo hormon jer ga mi mo\u017eemo sami stvoriti, no stvaramo ga isklju\u010divo pod utjecajem UVB sun\u010devih zraka. To je ujedno i glavni izvor vitamina D&#8221;, ka\u017ee Zugan.<\/p><div id=\"mojev-3849963235\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Ako se izla\u017eemo sun\u010devoj svjetlosti barem 15 minuta dnevno na na\u010din na suncu izlo\u017eimo lice, vrat i podlaktice, vitamina D imat \u0107emo dovoljno. Problem je u tome \u0161to zimi ve\u0107ina ljudi, pogotovo oni koji su zaposleni pa ujutro odlaze na posao po mraku i nave\u010der se vra\u0107aju po mraku, uop\u0107e ne vidi sun\u010devu svjetlost pa tako ostaju i bez glavnog izvora vitamina D te se moraju u potpunosti osloniti na unos putem prehrane.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ako nema sunca, vitamin D moramo unijeti putem hrane<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Glavni izvori vitamina D kroz prehranu su masna riba, mlije\u010dni proizvodi i jaja te, od biljnog porijekla, margarin i gljive. No i tu je zanimljivo da su gljive koje uberemo vani u \u0161umi, bogatije vitaminom D jer su bile na suncu, za razliku od onih uzgojenih u zatvorenom. Zato neki proizvo\u0111a\u010di gljiva izla\u017eu svoje gljive UV zra\u010denju. Tako bi i vegani koji jedu gljive, tako\u0111er morali uzimati vitamin D zato \u0161to sama kupljena gljiva, za koju ne znamo je li bila izlo\u017eena UV zra\u010denju ili ne, nije dostatan izvor vitamina D, pogotovo u zimskim mjesecima&#8221;, obja\u0161njava nutricionistica Zugan i dodaje da je danas puno hrane oboga\u0107eno vitaminom D \u0161to se naziva funkcionalnom hranom.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-39030\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/vitamini.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Annie Spratt\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8220;Imamo jogurte oboga\u0107ene vitaminom D, \u017eitarice, sokove\u2026 Vitamin D iz takve hrane se odli\u010dno apsorbira u organizmu. Tako\u0111er, vitamin D se jako dobro apsorbira iz ulja zbog \u010dega je riblje ulje odli\u010dan izvor vitamina D. Iz te funkcionalne hrane oboga\u0107ene vitaminom D, apsorbira se \u010dak do 90 posto, a ne\u0161to se manje &#8211; oko 60 posto &#8211; apsorbira iz mesa i iznutrica. Sve u svemu, izme\u0111u 70 i 100 posto vitamina D apsorbiramo iz hrane \u0161to je dobar postotak&#8221;, ka\u017ee Zugan.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stariji trebaju vi\u0161e vitamina D<\/h3>\n\n\n\n<p>Preporu\u010dena dnevna doza vitamina D, ka\u017ee nutricionistica Zugan, ovisi i o dobi \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Po preporu\u010denoj dnevnoj dozi, organizam bi od prve godine \u017eivota do sedamdesete, bez obzira je li rije\u010d o mu\u0161karcu ili \u017eeni, trebao dobiti 15 mikrograma vitamina D i to je to\u010dno onoliko koliko nastaje ako smo se 15 minuta sun\u010dali. No ako se uop\u0107e nismo izlagali suncu, onda bismo trebali unijeti tih \u010ditavih 15 mikrograma putem hrane. Ta vrijednost raste kad je rije\u010d o starijim ljudima, od 70 godina navi\u0161e. Oni trebaju 20 mikrograma vitamina D dnevno.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Ono \u0161to mo\u017ee zbunjivati su oznake na suplementima ili na funkcionalnoj hrani gdje koli\u010dina vitamina D nije izra\u017eena u mikrogramima ve\u0107 oznakom IU. Magistra Zugan nam je pojasnila o \u010demu se radi.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u010cesto \u0107ete na tim suplementima na\u0107i da pi\u0161e IU &#8211; to je internacionalna jedinica (eng. <em>international unit<\/em>). Kako se to ra\u010duna? 15 mikrograma pomno\u017eite s 40 i znat \u0107ete koliko je to internacionalnih jedinica vitamina D. Te internacionalne jedinice su kao oznaka puno \u010de\u0161\u0107e na suplementima koje \u0107ete kupiti u trgovini. Dakle, dnevno je potrebno 15 mikrograma vitamina D, \u0161to pomno\u017eimo s 40 te tako dobijemo 600 internacionalnih jedinica \u0161to je vrijednost koja je naj\u010de\u0161\u0107e izra\u017eena na pakiranjima. Djedovi i bake trebaju 20 mikrograma, \u0161to je 800 IU, dok dojen\u010dad do prve godine \u017eivota treba 400 IU.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vitamin D regulira imunitet<\/h3>\n\n\n\n<p>Vitamin D ima izuzetno mnogo biolo\u0161kih funkcija u organizmu i djelovanja koja se jo\u0161 istra\u017euju, no zna se da ima jako va\u017enu ulogu u imunitetu i za\u0161titi od virusa, poja\u0161njava nadalje nutricionistica Zugan.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Vitamin D je, izme\u0111u ostalog, i imunomodulator. Malo je nezgodno govoriti o ja\u010danju imuniteta, bolje bi bilo re\u0107i da vitamin D ima imunomodulacijsko djelovanje. Naime, imunitet mora biti optimalan, a ne smije biti prejak kako ne bi do\u0161lo do alergijskih reakcija ili do autoimunih bolesti gdje imunolo\u0161ki sustav napada vlastite stanice. Kad imamo imunolo\u0161ku reakciju, mi prvo moramo napasti taj virus ili bakteriju, prvo moramo stvoriti upalu koja \u0107e blokirati taj virus ili bakteriju, ali potom moramo ubla\u017eiti tu upalu kako ne bi do\u0161lo do daljnje razgradnje zdravog tkiva. Zna\u010di moramo imati tu ravnote\u017eu izme\u0111u te prvotne reakcije i kasnijeg ubla\u017eavanja upale kako tijelo ne bi na\u0161tetilo samo sebi. Zato govorimo o vitaminu D kao o imunomodulatornoj tvari jer kad ga ima premalo, na\u0161 imunitet je kao u <em>stand by<\/em> statusu. Slikovito re\u010deno, tad virus pro\u0111e, a stra\u017ear spava. S druge strane, vitamin D se pokazao nu\u017enim za ubla\u017eavanje hiperaktivne imunolo\u0161ke reakcije i da ta reakcija bude onakvom kakvom bi trebala biti &#8211; da ne bude prenagla i prerazorna za zdrava tkiva&#8221;, ka\u017ee Zugan.<\/p>\n\n\n\n<p>Kod autoimunih bolesti ko\u017ee, vitamin D se pokazao nu\u017enim kao dodatak terapiji, bilo da je rije\u010d o dermatitisu, seboreji, psorijazi\u2026 S druge stane, pokazalo se da iako mi vitamin D prvenstveno ve\u017eemo za zdravlje kostiju, jer regulira apsorpciju kalcija, on je povezan i s kardiovaskularnim sustavom. Konkretno, pokazalo se da ljudi koji imaju visoki krvni tlak, puno te\u017ee reguliraju vrijednost krvnog tlaka ako su u deficitu vitamina D, poja\u0161njava magistra Zugan.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-41806\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/jaja-na-oko.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Ismael Trevino\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>&#8220;Postoji vitamin D koji se naziva kolekalciferol i koji je \u017eivotinjskog porijekla, a negdje \u0107emo vidjeti i da pi\u0161e ergokalciferol, \u0161to zna\u010di da je taj vitamin D biljnog porijekla. Recimo, gljiva sadr\u017ei ergokalciferol, dok mlije\u010dna mast sadr\u017ei kolekalciferol. Evo jednog primjera: \u017eu\u010dni mjehur je va\u017ean jer izlu\u010duje \u017eu\u010dne soli nu\u017ene u probavi vitamina D iz hrane, a vitamin D je topljiv u masti i on se najbolje apsorbira iz masti. Ljudi koji nemaju \u017eu\u010dni mjehur, pa izlu\u010duju manje \u017eu\u010dnih soli u crijevo, trebali bi uzimati vitamin D koji se zove 25-hidroksikolekalciferol&#8221;, poja\u0161njava Zugan i dodaje da je uneseni vitamin D potrebno aktivirati.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Obi\u010dan vitamin D koji ste uzeli s hranom, on se mora aktivirati. Taj vitamin D dolazi u jetra i ondje ga enzimi dodaju tu jednu OH skupinu &#8211; hidroksilna skupina &#8211; i on je tad malo aktivniji. No da bi bio u potpunosti aktivan, mora i\u0107i u bubreg gdje mu dodajemo jo\u0161 jednu OH skupinu. Tad se naziva 1,25-dihidroksikolekalciferol. I to je aktivni oblik vitamina D koji \u0107e imati sva ta biolo\u0161ka djelovanja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako znati da nam nedostaje vitamina D?<\/h3>\n\n\n\n<p>Vitamin D, kako smo rekli, ponajprije ve\u017eemo uz zdravlje kostiju, no kako ne idemo ba\u0161 \u010desto na kontrolu gusto\u0107e kostiju, manjak ovog va\u017enog vitamina mo\u017eemo primijetiti i na druge na\u010dine.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nedostaje li nam vitamina D, prvo \u0161to mo\u017eemo primijetiti je padanje funkcije imuniteta, odnosno da \u0107e nam se pogor\u0161ati stanje ko\u017ee ili \u0107emo biti skloniji infekcijama, \u010de\u0161\u0107e \u0107emo biti bolesni i hvatat \u0107emo svaku virozu &#8211; \u0161to pogotovo u ovo vrijeme nije zgodno. Promjene na kostima ne\u0107emo primijetiti ba\u0161 tako brzo. No kako bi stvarno doznali razinu vitamina D, najbolje je napraviti krvne pretrage i vidjeti koja nam je vrijednost vitamina D pa \u0107e nam lije\u010dnik mo\u0107i preporu\u010diti je li potrebna suplementacija ili je dovoljno ono \u0161to dobijemo iz hrane. To zna\u010di bar dva puta tjedno jesti plavu ribu, svaki dan neki mlije\u010dni proizvod, \u0161est do sedam jaja tjedno\u2026 No tek po nalazima krvi znat \u0107emo je li suplementacija dovoljna i koliko je jo\u0161 treba&#8221;, zaklju\u010duje magistrica Zugan.<\/p>\n\n\n\n<h6><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n<div id=\"mojev-3992516706\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vitamin D ima izuzetno mnogo biolo\u0161kih funkcija u organizmu i djelovanja koja se jo\u0161 istra\u017euju, no zna se da ima jako va\u017enu ulogu u imunitetu i za\u0161titi od virusa. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":41804,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[135,2046,952,601,466],"class_list":["post-41758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-imunitet","tag-korona-virus","tag-nemapredaje","tag-vitamin-d","tag-vitamini"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41758","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41758"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41758\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/41804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41758"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41758"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41758"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}