{"id":41822,"date":"2020-11-06T11:13:27","date_gmt":"2020-11-06T10:13:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=41822"},"modified":"2020-11-06T13:48:07","modified_gmt":"2020-11-06T12:48:07","slug":"danijel-nestic-mirovinski-sustav-je-odrziv-a-mirovine-iz-drugog-stupa-nisu-niske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/danijel-nestic-mirovinski-sustav-je-odrziv-a-mirovine-iz-drugog-stupa-nisu-niske\/","title":{"rendered":"Danijel Nesti\u0107: Mirovinski sustav je odr\u017eiv, a mirovine iz drugog stupa nisu niske"},"content":{"rendered":"\n

Slabljenje gospodarstva ne\u0107e izravno utjecati na mirovine i mirovinski sustav, ali bi posredan u\u010dinak mogao biti va\u017ean, kao uostalom i na sve druge segmente dru\u0161tvenog \u017eivota, ka\u017ee nam Danijel Nesti\u0107<\/strong>, doktor znanosti i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, na zagreba\u010dkom Ekonomskom institutu s kojim smo razgovarali o utjecaju gospodarske krize izazvane pandemijom COVID-19 na mirovine i budu\u0107nosti mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n

“Vlada je vi\u0161e puta ponovila da \u0107e uredno ispla\u0107ivati mirovine, visina mirovina ne ovisi o rastu BDP-a, tako da bi umirovljenici trebali ostati za\u0161ti\u0107eni u ovoj krizi. Istina, vjerojatno ne\u0107e biti nekog vidljivijeg rasta mirovina jer se uskla\u0111ivanje mirovina radi temeljem kretanja prosje\u010dnih pla\u0107a i inflacije. Kako \u0107e jedno i drugo biti nisko u recesiji, to samo zna\u010di da \u0107e rast mirovina biti nizak. No ne\u0107e biti smanjivanja mirovina jer to sada\u0161nji Zakon o mirovinskom osiguranju ne predvi\u0111a, \u010dak niti u slu\u010daju negativne inflacije i smanjivanja prosje\u010dnih pla\u0107a. Zakon se u tom smislu ne bi trebao mijenjati obzirom da dr\u017eava za sada mo\u017ee osigurati dovoljno financijskih sredstva za isplatu nu\u017enih obaveza, a mirovine sigurno ulaze u tu kategoriju”, isti\u010de Nesti\u0107 koji je znanstvenu karijeru posvetio radu na mirovinskim sustavima.<\/p>\n\n\n\n

Kako su umirovljenici jedna od najranjivijih skupina u dru\u0161tvu, njih \u0107e se sigurno nastojati za\u0161tititi u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri, ali bi mirovinski sustav ipak mogao zahtijevati dodatna sredstva iz dr\u017eavnog prora\u010duna, smatraju u Ekonomskom institutu. <\/p>\n\n\n\n

Zbog o\u010dekivanog smanjenja zaposlenosti smanjit \u0107e se uplate mirovinskih doprinosa, pa \u0107e za isplatu mirovina biti potrebno dodatno u njega zagrabiti. A ako se kriza odulji, poja\u0161njava Nesti\u0107, stariji radnici koji imaju prve uvjete za mirovinu mogli bi u ve\u0107em broju zatra\u017eiti umirovljenje, \u0161to bi onda pove\u0107alo izdatke za financiranje mirovina, ali bi to isto tako zna\u010dilo i gubitak iskusnih i produktivnih radnika koji bi itekako dobro do\u0161li gospodarstvu u fazi oporavka.<\/p>\n\n\n\n

O\u010dekuje se da \u0107e se zaposlenost u razumnom roku vrati na prija\u0161nje razine. “Ekonomisti puno raspravljaju u kojem roku, odnosno kakav se oporavak mo\u017ee o\u010dekivati i kada \u0107emo se vratiti na pretkriznu raznu. Za sada nema dominantnog zaklju\u010dka, osim da zasigurno ne\u0107e biti V oblika. Za oporavak \u0107e zasigurno trebati du\u017ee vrijeme nego \u0161to je trebalo za pad aktivnosti. O\u010dekuje se i da \u0107e oporavak biti izrazito neujedna\u010den po djelatnostima. Ugostiteljstvu, turizmu, prijevozu, osobnim uslugama trebat \u0107e du\u017ee vrijeme za oporavak”, upozorava Nesti\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ipak EU fondovi mogli bi pozitivno utjecati na gospodarstvo pa tako posredno i na mirovinski sustav. “Treba o\u010dekivati da \u0107e ona zna\u010dajno olak\u0161ati situaciju u prora\u010dunu i pomo\u0107i najugro\u017eenijim dijelovima gospodarstva. Mirovinski sustav tu mo\u017ee imati posredne koristi zbog boljeg stanja prora\u010duna, manjeg pada zaposlenosti i manjeg priljeva novih umirovljenika”, nagla\u0161ava Nesti\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Du\u017eina krize utjecat \u0107e na promjene u mirovinskom sustavu<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Sam mirovinski sustav, odnosno dizajn prvog i drugog mirovinskog stupa,\u00a0smatra na\u0161 sugovornik sa zagreba\u010dkog Ekonomskog instituta, ne bi trebao biti pod utjecajem krize uzrokovane pandemijom,\u00a0jer se ne o\u010dekuje njezino du\u017ee trajanje.\u00a0“Ako ipak potraje, onda \u0107emo svi biti na potpuno novom nepoznatom terenu gdje \u0107e se puno toga mijenjati na nepredvidiv na\u010din, pa tako i mirovinski sustav”, upozorava Danijel Nesti\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Upozorava, tako\u0111er, kako Hrvatska jo\u0161 uvijek u svom mirovinskom sustavu nije na odgovaraju\u0107i na\u010din pristupila rje\u0161avanju pitanja starenja stanovni\u0161tva, gdje \u0107e u budu\u0107nosti biti sve vi\u0161e umirovljenika, a sve manje zaposlenih. O\u010dekuje, stoga, rje\u0161avanje tog pitanja kroz nove mirovinske reforme nakon pandemijske krize. “Za sada mi se \u010dini da i prvi i drugi stup mogu zajedno dobro funkcionirati u Hrvatskoj”, nagla\u0161ava Nesti\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Mirovine iz drugog stupa nisu niske<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Iako su neke zemlje odustale od obveznog drugog stupa i oti\u0161le u smijeru ja\u010danja dr\u017eavnog sustava i preusmjeravanja u dobrovoljne sustave kapitalizirane \u0161tednje u to nisu i\u0161le zbog niskih mirovina. Teza o niskim mirovinama iz drugog stupa se stalno ponavlja, ali ona, isti\u010de Nesti\u0107, nije to\u010dna. “Zaklju\u010dak o neuspjehu drugog stupa koji se iz toga izvodi nije korektan. Netko \u0107e re\u0107i da je 300, 400 ili 500 kuna iz drugog stupa nisko i da drugi stup ne valja. Me\u0111utim, sam relativno apsolutni iznos mirovine ni\u0161ta ne zna\u010di. Takvu mirovinu treba staviti u omjer prema upla\u0107enim doprinosima”, ka\u017ee. <\/p>\n\n\n\n

\"Kolika
foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Upu\u0107uje na analize koje pokazuju kako je ve\u0107ina onih koji su do sada odlazili u mirovinu tijekom svog radnog vijeka u drugi stup uplatila oko 10 posto svih doprinosa, dok je 90 posto oti\u0161lo u prvi stup. “Stoga je logi\u010dno razumljivo da ni mirovina iz drugo stupa ne mo\u017ee biti puno ve\u0107a od 10 posto mirovine iz prvog stupa. To je tih nekoliko stotina kuna koje su prili\u010dno dobro uskla\u0111ene s uplatama. Kona\u010dno, tijekom proteklih 18 godina mirovinski su fondovi imali prinos od prosje\u010dno oko 5,5 posto godi\u0161nje, \u0161to je vi\u0161e od stope rasta pla\u0107a u tom razdoblju i naravno vi\u0161e od inflacije”, obja\u0161njava Nesti\u0107. Navodi da prosje\u010dna mirovina iz drugog stupa koja se ispla\u0107uje umirovljenicima koji su izabrali isplatu kombinirane mirovine sada iznosi oko 650 kuna.<\/p>\n\n\n\n

Ukidanje drugog stupa ne bi bilo dobro<\/h3>\n\n\n\n

Ukidanje obvezatnosti kapitalizirane \u0161tednje u nekim srednjoeuropskim zemljama, prvenstveno je bila motivirana fiskalnim razlozima. Kod drugog stupa u vrijeme dok izdvajate doprinose za mirovinsku \u0161tednju, poja\u0161njava, nedostaju sredstva za isplatu mirovina dosada\u0161njih umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n

“To se zove tranzicijski tro\u0161ak uvo\u0111enja drugog stupa, za njega se znalo od po\u010detka i zemlje su ga prihvatile znaju\u0107i da \u0107e on nakon 30-tak godina is\u010deznuti. Me\u0111utim, od po\u010detka financijske i gospodarske krize 2008. godine, u nekim su zemljama odlu\u010dili uplate doprinosa u \u0161to ve\u0107oj mjeri vratiti u prora\u010dun, pa tako i dio kapitaliziranih sredstva drugog stupa. U Hrvatskoj ne vidim potrebu za takvo \u0161to.”<\/p>\n\n\n\n

Fiskalni tro\u0161ak sada\u0161nje COVID-19 krize jo\u0161 je uvijek podno\u0161ljiv, posebno ako je pomognut europskim sredstvima. Nesti\u0107, stoga, smatra kako nema smisla uru\u0161avati postoje\u0107i sustav. Odustajanje od obavezne uplate u drugi mirovinski stup imalo bi, me\u0111utim, zna\u010dajne negativne posljedice na tr\u017ei\u0161te kapitala te na dugoro\u010dne tro\u0161kove mirovinskog sustava”, ka\u017ee Nesti\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nu\u017eno <\/strong>poticati du\u017ei radni sta\u017e<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Kako jo\u0161 uvijek nisu razmotreni dugoro\u010dni u\u010dinci izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koje su nastupile 1. sije\u010dnja 2019. godine kada se radni vijek podigao na 67 godina starosti od 2033. godine te uvela penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu, kao i promjene Zakona koje su uslijedile prihva\u0107anjem zahtjeva referendumske inicijative u listopadu 2019. godine kada se vratila granica od 65 godina \u017eivota za starosnu mirovinu te smanjila penalizacija, u Ekonomskom institutu smatraju kako ne bi trebalo i\u0107i u nove izmjene mirovinskog zakona. <\/p>\n\n\n\n

Trenutno imamo i hitnijih poslova, borbu protive pandemije i brigu za oporavak gospodarstva, isti\u010de Nesti\u0107. “Kada do\u0111e vrijeme za promjene, zasigurno \u0107emo u mirovinski sustav morati ugraditi mjere koje bi poticale du\u017ei radni sta\u017e, jer se radnici u Hrvatskoj umirovljuju s niskim radnim sta\u017eem, uz Italiju najni\u017eim u EU. U sustavu prvog stupa prakti\u010dno nemamo nikakav mehanizam koji bi uzimao u obzir produ\u017eavanje \u017eivotnog vijeka i sve du\u017ee razdoblje kori\u0161tenja mirovina, a \u0161to su ozbiljni izazovi za budu\u0107nost,” nagla\u0161ava Nesti\u0107. Smatra kako bi bilo dobro razmotriti je li u trenutku umirovljenja korisna opcija izbora izme\u0111u jednostupnih i dvostupnih mirovina ili ona vi\u0161e \u0161teti stabilnosti mirovinskog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Socijalna odr\u017eivost mirovina sve slabija <\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Prema projekcijama Ekonomskog instituta mirovinski sustav je s fiskalnog aspekta jo\u0161 uvijek odr\u017eiv. Iako mirovine ostvarene prema posebnim propisima \u010dine zna\u010dajan dio ukupnih mirovina, za njihovu isplatu dr\u017eavni prora\u010dun izravno dozna\u010duje sredstva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, \u010dime one, isti\u010de se, ne ugro\u017eavaju prora\u010dun za ostale mirovine. Rije\u010d je o oko 180 tisu\u0107a mirovina, me\u0111u ostalima, djelatnih vojnih osoba, policijskih slu\u017ebenika, hrvatskih branitelja, zastupnika u Hrvatskom saboru, \u010dlanova Vlade, \u010dlanova HAZU.<\/p>\n\n\n\n

Kako u budu\u0107nosti ne bi trebali o\u010dekivati rast mirovina po posebnim propisima i njihovih tro\u0161kova, Nesti\u0107 smatra da one nisu prijetnja sa stajali\u0161ta dugoro\u010dne odr\u017eivosti sustava. “Glavni problem u budu\u0107nosti jesu niske mirovine iz op\u0107eg sustava koje \u0107e na\u0161 mirovinski sustav generirati. Mi imamo fiskalno odr\u017eiv mirovinski sustav, ali njegova socijalna odr\u017eivost je sve slabija. I treba o\u010dekivati stalan pritisak da se mirovine pove\u0107aju. I trebaju se pove\u0107ati. Me\u0111utim, to nije mogu\u0107e napraviti tako da se naprosto sve vi\u0161e zagrabi u dr\u017eavni prora\u010dun bez da se i\u0161ta drugo promijeni. Morat \u0107emo i\u0107i u smjeru mjera za pove\u0107anje radnog sta\u017ea i pove\u0107anja broja zaposlenih. Nije neo\u010dekivano da se na stol prije ili kasnije stavi i pitanje pove\u0107anja stope doprinosa za mirovinsko osiguranje. Morat \u0107e se prona\u0107i odr\u017eivi izvori sredstva za pove\u0107anje mirovina iz op\u0107eg sustava u budu\u0107nosti”, ocjenjuje Nesti\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nacionalna naknada za starije osobe<\/h3>\n\n\n\n

Od Nove godine trebala bi po\u010deti isplata sredstva za starije osobe koje nemaju drugih primanja ili su im ona izrazito mala. Tu zapravo nije rije\u010d o mirovini, iako je u po\u010detnim fazama rasprave o ovom novom instrumentu socijalne politike on nazivan nacionalnom mirovinom<\/em>. Slu\u017ebeni naziv ovog instrumenta je nacionalna naknada za starije osobe, isti\u010de Nesti\u0107.<\/p>\n\n\n\n

“Tu treba primijetiti da je ta naknada sli\u010dna ne\u010demu \u0161to ve\u0107 imamo u sustavu socijalne skrbi, a to je zajam\u010dena minimalna naknada. Iako mi se \u010dini da se ova naknada za starije osobe mogla uklopiti u ve\u0107 postoje\u0107i sustav i da bi bilo bolje da je administriraju centri za socijalnu skrb, a ne Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kako je to sada slu\u010daj, ipak se radi o korisnoj naknadi koja \u0107e pomo\u0107i najsiroma\u0161nijim starijim osobama koje do sada nisu bile pokrivene drugim socijalno-za\u0161titnim mjerama. Na\u017ealost, obuhvat nove naknade ne\u0107e biti velik, o\u010dekuje se manje od 20 tisu\u0107a korisnika, tako da i u\u010dinak na smanjivanje siroma\u0161tva me\u0111u starijim osobama ne\u0107e biti velik”, ka\u017ee Nesti\u0107 i zaklju\u010duje kako je svaka pomo\u0107 na\u0161im najsiroma\u0161nijim starijim gra\u0111anima dobrodo\u0161la.<\/p>\n\n\n\n

\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Du\u017eina gospodarske krize izazvana panemijom COVID-19 utjecat \u0107e i na mirovinski sustav, no on je odr\u017eiv. Me\u0111utim, zbog o\u010dekivanog smanjenja zaposlenosti smanjit \u0107e se i uplate mirovinskih doprinosa pa \u0107e za isplatu mirovina biti potrebno zagrabiti u dr\u017eavni prora\u010dun. <\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":41877,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[1125,1133,18,2339],"class_list":["post-41822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-danijel-nestic","tag-drugi-stup","tag-mirovine","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41822"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41822\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/41877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}