{"id":41984,"date":"2020-11-11T10:28:24","date_gmt":"2020-11-11T09:28:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=41984"},"modified":"2020-11-11T10:29:31","modified_gmt":"2020-11-11T09:29:31","slug":"jasna-a-petrovic-drugi-mirovinski-stup-propada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/jasna-a-petrovic-drugi-mirovinski-stup-propada\/","title":{"rendered":"Jasna A. Petrovi\u0107: Drugi mirovinski stup propada"},"content":{"rendered":"\n<p>\u010cesto pitaju umirovljeni\u010dke udruge \u0161to su dobroga u\u010dinile za umirovljenike, ali njihove odgovore ne prihva\u0107aju. Jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e se javnost uvjerava kako je mirovinska reforma biv\u0161eg ministra Pavi\u0107a u cije\u00adlosti propala. Jer, kao, ni\u0161ta od toga \u0161to je predlo\u017eeno i uvedeno nije dobro, a zapravo se sindikalnim \u201ereferendumom&#8221; ukinulo produljenje rada do 65 godina \u017eivota, te smanjila penalizacija. <\/p>\n\n\n\n<p>Mnoge su stvari popravljene i uvedene, poput \u0161est mjeseci dodatnog sta\u017ea za \u017eene\/ mu\u0161karce koji su koristili porodiljski, blago pove\u0107anje najni\u017ee mirovine za 3,13 posto, popravak drugog godi\u0161\u00adnjeg uskla\u0111ivanja sa sramotne \u0161vicarske formule na povoljniji odnos, podsje\u0107a predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske <strong>Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong>u u najnovijem broju <a href=\"http:\/\/suh.hr\/index.php\/30-naslovna\/naslovna-stalno-na-vrhu\/2282-drugi-mirovinski-stup-propada\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Glasa umirovljenika<\/a>. <\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, \u010dudnovato je kako \u010dak i radni\u010dki sindikati nisu javno podr\u017eali najva\u017eniji reformski potez Pavi\u0107evog ministarstva, a to je uvo\u0111enje prava izbora prigodom umirovljenja ho\u0107e li se radnik umi\u00adroviti iz prvog i drugog stupa ili \u0107e se vratiti u prvi mirovinski stup i od tamo dobiti mirovinu. Svim novoumirovljenima prethodno je pru\u017eena \u0161ansa da od HANFA-e dobiju i izra\u010dun mirovine iz oba stupa, a od HZMO-a iz prvog stupa, te sami odaberu onu koja im je povoljnija.<\/p><div id=\"mojev-1247071709\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Matematika je jasna<\/h3>\n\n\n\n<p>I tako je bilo i jest. Samo, sada se vra\u0107amo na bitno pitanje: koliko posto novoumirovljenih je u 2019. godini odabralo &#8220;prijelaz&#8221; u prvi javni mirovin\u00adski stup, a koliko ih bira dvostupa\u010dnu mirovinu?<\/p>\n\n\n\n<p>Eto matematike koja vri\u0161ti i progovara punu istinu o drugom obveznom mirovinskom stupu kao plja\u010dki stolje\u0107a. Od ukupnog broja korisnika mirovina koji su bili osigurani u drugom stupu (5.495) i koji su ostvarili mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u 2019. godini, isplatu samo iz prvog stupa je izabralo 60,6 posto, odnosno 3.331 korisnik, a od toga 1.063 mu\u0161\u00adkarca i 2.268 \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<p>To potvr\u0111uje dvije stvari: ve\u0107ina siroma\u0161nih radnika, koji nemaju pla\u00ad\u0107u barem dvostruko vi\u0161u od prosjeka, izabrali su za njih povoljniji prvi stup me\u0111ugeneracijske solidarnosti, jer taj stup je povoljniji za siroma\u0161ne i spa\u0161ava one koje bi drugi stup kom\u00adpletno bacio u bijedu. Drugo, za \u017eene je prvi stup u pravilu bitno povoljniji, jer bi daleko manje dobile isplatom i iz drugog stupa, koju je 2019. odabralo 39,7 posto odnosno 2.164 korisnika (1.177 mu\u0161karaca i 987 \u017eena). Me\u0111u onima koji optiraju za povratak u prvi stup dvostruko je vi\u0161e \u017eena!<\/p>\n\n\n\n<p>Kako to ide u ovo korona vrijeme? Isti je trend rasta. Od ukupnog broja korisnika mirovina koji su bili osigu\u00adrani u II. stupu (6.052) i koji su ostvarili mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u 2020. godini, isplatu samo iz prvog stupa je izabralo 63,3 posto odnosno 3.831 korisnik (1.108 mu\u0161karaca i 2.723 \u017eena), dok je isplatu iz oba stupa odabralo 36,7 posto, odnosno 2.221 korisnika (1.190 mu\u0161karaca i 1.031 \u017eena). Koliko bi bio pove\u0107an postotak povratnika u prvi stupa da \u010detiri bankarska mirovinska fonda ne nude 15 posto isplate u ke\u0161u za potro\u0161a\u010dke potrebe svojim kominten- tima ili pak za vra\u0107anje dugova, ukoliko ostanu kod njih, mo\u017ee se naga\u0111ati, ali bi postotak pretr\u010davanja bio jo\u0161 ve\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nesti\u0107eve krive teze<\/h3>\n\n\n\n<p>Koliko iznosi prosje\u010dna mirovina za 2019. i 2020. godinu onih koji su odabrali &#8220;prijelaz&#8221; u prvi javni mirovinski stup, a koliko onih koji su izabrali dvostupa\u010dnu mirovinu? Prosje\u010dna mirovina korisnika osnovnih mirovina (dvostupa\u010dna mirovina) ostvarenih prema Zakonu o mi\u00adrovinskom osiguranju u 2019. godini iznosi 4.487,29 kuna, dok mi\u00adrovina korisnika koji su se odlu\u010dili za 1. stup iznosi 3.139,80 kuna. Sve je jasno, zar ne?<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, ugledni zagovornik banaka i financijske supremacije iz Ekonomskog instituta, <strong>dr.sc. Danijel Nesti\u0107<\/strong> <a href=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/danijel-nestic-mirovinski-sustav-je-odrziv-a-mirovine-iz-drugog-stupa-nisu-niske\/\" data-type=\"post\" data-id=\"41822\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">ka\u017ee sljede\u0107e<\/a>: &#8220;Teza o niskim mirovinama iz drugog stupa se stalno ponavlja, ali ona nije to\u010dna. Zaklju\u010dak o neuspjehu drugog stupa koji se iz toga izvodi nije korektan&#8221;. <\/p>\n\n\n\n<p>I tko je sad u pravu: brojke ili pri\u010de?  Strane banke imaju \u010detiri miro\u00advinska fonda u Hrvatskoj i ubiru iz svake pla\u0107e pet posto bruto pla\u0107e. Time oduzimaju novac koji bi bio u mirovinskom fondu gotovo dostatan, uz doprinose od preostalih 15 posto, za isplatu mirovina. <\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, prvo dr\u017eava daje novac bankama, a onda te iste banke taj isti novac tro\u0161e za otkup dr\u017eavnih obveznica, \u010dime dr\u017eava od njih posu\u0111uje (svoje vlasti\u00adte!) novce, ali uz visoke kamate. Zar to nije financijska kuhinja dostojna Janafovog kluba u Slovenskoj ulici u Zagrebu?!  <\/p>\n\n\n\n<p>I sada se \u010dudite kako je u ovu pri\u010du zalutao Janaf? Zato \u0161to je u obranu Janafovog \u0161efa Dragana Kova\u010devi\u0107a ovih dana ustao i neoliberalni poli\u00adti\u010dar Radimir \u010ca\u010di\u0107, hvale\u0107i ga kao autora mirovinske reforme kojom je u vrijeme Ra\u010danove vlade uve\u00adden drugi mirovinski stup, kojim je zapravo zapo\u010dela privatizacija miro\u00advinskog sustava. Bravo, Kova\u010devi\u0107, kako je uop\u0107e ta ideja privatizacije tako va\u017enog dijela socijalnog sustava za\u017eivjela u doba socijaldemokratske vlasti? I kako je na nju ponosan ta\u00adda\u0161nji ministar mirovinskog sustava <strong>Davorko Vidovi\u0107<\/strong>, koji se smatra ocem reforme? Tko je onda otac i majka privatizacije mirovina po \u010dileanskom modelu i uz tap\u0161anje po ramenu od strane Svjetske banke? Kova\u010devi\u0107 ili Vidovi\u0107?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u010cileanska veza<\/h3>\n\n\n\n<p>I gle \u010duda, u medijima ni slova o takvom ozbiljnom detroniranju drugog obveznog mirovinskog stupa. Valjda urednici ne daju ne pisati protiv svojih sponzora kroz razli\u010dite reklame. Valjda je to novinarska sloboda ili \u010dak neznanje. Opisanu inicijativu za pravo odabira prigodom umirovljenja izborile su kroz Nacionalno vije\u0107e za umirovljenike i starije osobe upravo umirovljeni\u010dke udruge, osobito Sindikat umirovljenika Hrvatske kao dugotrajni zagovaratelj transformacije drugog obveznog mi\u00adrovinskog stupa u dobrovoljni. Takav ozbiljniji zalogaj nije prihva\u0107en, jo\u0161 ne. Ali \u0107e vjerojatno biti.  <\/p>\n\n\n\n<p>Naime, drugi obvezni mirovinski stup je financijski model iz radioni\u00adce Svjetske banke i me\u0111unarodne financijske industrije i bankarskog lobija, i to upravo za postkomunisti\u010dke i postdiktatorske zemlje. Poznat je i pod nazivom &#8220;\u010dileanski model&#8221; koji je zapravo uveo jedan diktator, Pinochet, a u Hrvatskoj ga je prvi puta grupi HDZ-ovih i neoliberalnih ekonomista u Opatiji 1995. godine, na poziv <strong>Bo\u017ee Prke<\/strong>, predstavio <strong>Jose Pinera<\/strong>, Pinochetov biv\u0161i ministar rada i socijalne skrbi, koji je do\u0161ao u misiju pokretanja op\u0107e privatizacije mirovin\u00adskog sustava. Paradoks je da je tog istog ministra 2013. godine nesu\u0111eni premijer Karamarko naumio postaviti za svog savjetnika. Kakve bi tek \u0161tete nastupile da je do toga do\u0161lo.  <\/p>\n\n\n\n<p>Tako je drugi stup gotovo bio uvjetovan svim novim \u010dlanicama Europ\u00adske unije, no nisu ga sve prihvatile, poput \u010ce\u0161ke i Slo\u00advenije, koje su odbile bilo kakav patronat Svjetske banke. Dru\u00adge su ga se zemlje odrekle nakon \u0161to su im ra\u010dunice kazale kako je rije\u010d o mo\u00addelu koji smanjuje mirovine i pove\u0107a\u00adva javni dug. Pa ga je onda Ma\u0111arska nacionalizirala, a Poljska i Slova\u010dka su prihvatile model otvaranja prijelaza iz drugog stupa u prvi stup, te su ga time transformirale u dobrovoljni. Uskoro je to u\u010dinila i Bugarska, a Rumunjska je razmi\u0161ljala, ali jo\u0161 nije i realizirala plan zbog sna\u017enog neoliberalnog upliva na vladu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bankarsko kamatarenje<\/h3>\n\n\n\n<p>Ovih dana je prva balti\u010dka zemlja, Estonija, skupila hrabrosti da od idu\u0107e godine provede reformu obveznog drugog stupa u dobrovoljni, te ga time prakti\u010dki ukine. Ove jeseni je pokrenula mogu\u0107nost odabira svojim gra\u0111anima za prijelaz iz drugog u prvi stup, ali i varijanta za povla\u010denje svih sredsta\u00adva s osobnog ra\u010duna uz doplatu 20 posto poreza na dobit. Stariji gra\u0111ani \u0107e imati ni\u017eu stopu poreza.  <\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, uz dvije balti\u010dke zemlje koje su ve\u0107 bitno reformirale drugi mirovinski stup te smanjivale stope uplate, kao poslu\u0161nici me\u0111unarodne financijske industrije ostaju Hrvatska, te Rumunjska koja je ipak na putu transformacije. <\/p>\n\n\n\n<p>Drugi mirovinski stup je velika prijevara. Ukidanje obvezatnost kapitalizirane \u0161tednje u ve\u0107ini srednjo\u00adeuropskih i isto\u010dnih zemalja, prema neoliberalonom gledi\u0161tu Danijela Nesti\u0107a, prvenstveno je bila motivirana fiskalnim razlozima. Kod drugog stupa u vrijeme dok izdvajate doprinose za mirovinsku \u0161tednju, nedostaju sred\u00adstva za isplatu mirovina dosada\u0161njih umirovljenika.<\/p>\n\n\n\n<p>To\u010dno je to \u0161to ka\u017eu ovi bankofili, ali za\u0161to onda te iste banke uzimaju dr\u017eavne novce, da bi ih vrtjeli, a onda u toj vrtnji kamatarili svoju vlastitu zemlju. Podsjetimo da su svojedobno kamate koje su zara\u010dunavali &#8220;domovini koju vole&#8221; iznosile i oko \u0161est posto, daleko vi\u0161e nego na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu kredita. Sada su kamate male, dionice u pandemijsko vrijeme gube vrijednost, gubici drugog mirovinskog portfelja su ogromni i javnosti nepo\u00adznati, a tr\u017ei\u0161ta su nestabilna. Pa bi se sada ova \u010detiri mirovinska bankarska fonda opet ogrebla o svoju dr\u017eavu, tako da se pove\u0107a visina doprinosa za obvezni drugi stup. Malo sutra.<\/p>\n<div id=\"mojev-665794358\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovih dana je prva balti\u010dka zemlja, Estonija, skupila hrabrosti da od idu\u0107e godine provede reformu obveznog drugog stupa u dobrovoljni, te ga time prakti\u010dki ukine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":9994,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1125,1133,684,18],"class_list":["post-41984","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-danijel-nestic","tag-drugi-stup","tag-jasna-petrovic","tag-mirovine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=41984"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/41984\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9994"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=41984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=41984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=41984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}