{"id":42019,"date":"2020-11-12T14:07:11","date_gmt":"2020-11-12T13:07:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=42019"},"modified":"2020-11-13T10:44:48","modified_gmt":"2020-11-13T09:44:48","slug":"na-prvoj-crti-jasna-petrovic-o-zabludama-i-problemima-hrvatskih-umirovljenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/na-prvoj-crti-jasna-petrovic-o-zabludama-i-problemima-hrvatskih-umirovljenika\/","title":{"rendered":"Na prvoj crti: Jasna Petrovi\u0107 o zabludama i problemima hrvatskih umirovljenika"},"content":{"rendered":"\n<p>U Radni\u010dkom domu u Zagrebu djeluje Pravno savjetovali\u0161te Sindikata umirovljenika. Zajedno s 50 vrlo aktivnih podru\u017enica diljem Hrvatske neumorno nastoje pobolj\u0161ati nezavidan polo\u017eaj umirovljeni\u010dke populacije. Telefoni stalno zove, upiti za besplatnu pravnu pomo\u0107 su svakojaki, govori predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske <strong>Jasna A. Petrovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Pitanja su, ka\u017ee, naj\u010de\u0161\u0107e vezana za naslje\u0111ivanje imovine. Komu ostaviti ono \u0161to su priskrbili? I kako ostaviti? Treba li potpisati ugovor o dosmrtnom ili do\u017eivotnom osiguranju? Upita je bezbroj. Me\u0111utim, nakon \u0161to je uvedeno <em>pravo na rad vi\u0161e kategorija umirovljenika<\/em> i o tome tako\u0111er ima dosta pitanja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Puno je \u017ealbi na umanjenje mirovine zbog dodatnog rada<\/h3>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to po\u010dnu raditi uz mirovinu, umirovljenici se \u010desto iznenade. &#8220;U novije vrijeme zovu ljudi koji ne razumiju da za\u0161to moraju pla\u0107ati porez na mirovinu. Prije su imali mirovinu ni\u017eu od 4.000 kuna, a sada, naravno, pre\u0161li su taj iznos osobnog odbitka za dohodak. I onda se to sve zbraja i oporezuje razlika sa 24 posto. I to treba ljudima vrlo detaljno objasniti, jer misle da su time diskriminirani i da je njihov rad obezvrije\u0111en i umanjen, \u0161to nije to\u010dno&#8221;, isti\u010de predsjednica sindikata.<\/p><div id=\"mojev-2118108490\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u017ealost, svi moraju pla\u0107ati poreze&#8221;, dodaje Petrovi\u0107 i podsje\u0107a kako se o\u010dekuje da \u0107e u dogledno vrijeme biti pove\u0107anje osobnog odbitka na 5.000 kuna. &#8220;To konkretno zna\u010di da \u0107e se ipak olak\u0161ati teret tog poreza u slu\u010daju dodatnog rada na pola radnog vremena&#8221;, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"444\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-740x444.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-42044\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-740x444.jpg 740w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-636x382.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-768x461.jpg 768w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-1536x922.jpg 1536w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-1500x900.jpg 1500w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-1600x960.jpg 1600w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-590x354.jpg 590w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-400x240.jpg 400w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-1000x600.jpg 1000w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj-820x492.jpg 820w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/izlaz-guraj.jpg 2000w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" \/><figcaption>foto: Vlatka Koren<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bitka s resornim ministarstvom<\/h3>\n\n\n\n<p>\u010cesti su upiti i \u017eena koje su korisnice obiteljske mirovine. U Hrvatskoj ih je oko 219.000 i one, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek nemaju pravo na rad, upozorava Petrovi\u0107. Neke od njih ne razumiju za\u0161to su smjele raditi kad su u\u017eivale svoju mirovinu, a sada nemaju to pravo, jer su pre\u0161le u obiteljsku. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;To je bitka koju i dalje vodimo s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Mislimo da \u0107emo se do kraja godine uspjeti dogovoriti. A kad govorimo o rokovima, ne znamo kad bi to moglo biti. Vjerojatno u idu\u0107oj godini bi se to pravo uvelo i za sve obiteljske umirovljenike. Naime, 93 posto svih tih umirovljenika su \u017eene. Imaju prosje\u010dnu mirovinu od 2.089 kuna, \u0161to je mizerija za pre\u017eivljavanje i stvarno im treba omogu\u0107iti pravo na rad jednako kao i drugima&#8221;, upozorava \u010delnica Sindikata.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Famozni dodatak<\/h3>\n\n\n\n<p>Petrovi\u0107 ka\u017ee ima dosta ljudi koji im se u savjetovali\u0161tu \u017eale da im je dr\u017eava kad su se zaposlili, kako vele iz \u010dista mira, s prve pla\u0107e oduzela 400, 500 kuna. Naprosto ne razumiju za\u0161to.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Zamolimo ih onda da nam po\u0161alju presliku svojih mirovinskih rje\u0161enja i vidimo da su oni zapravo bili korisnici najni\u017ee mirovine. To je ona koju dobivaju umno\u0161kom svih godina svog radnog sta\u017ea s aktualnom vrijednosti mirovine. I to je za onaj slu\u010daj gdje bi ina\u010de mirovina, zbog premalo pla\u0107enih doprinosa i preniske pla\u0107e za vrijeme rada, bila ni\u017ea od tog iznosa. Tako se zapravo daje dodatak do te najni\u017ee mirovine za pojedinu godinu sta\u017ea. Po godini je to 69,42 kune, to je vrijednost AVM-a. Na\u017ealost, kad se na\u0161 umirovljenik zaposli postoje\u0107i zakon predvi\u0111a da mu se oduzme taj dodatak koji je dobio za najni\u017eu mirovinu. I ra\u010duna mu se samo gola mirovina otprije i onda to ispada tako. To je nepravedno, nepo\u0161teno i nelogi\u010dno&#8221;, isti\u010de Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zakon o dodatnom radu u mirovini kao \u0161vicarski sir<\/h3>\n\n\n\n<p>O\u010dito je da u zakonskoj regulativi ima puno rupa, a najve\u0107a je prema njihovu mi\u0161ljenju, napominje Petrovi\u0107, \u0161to je apsolutno nepravedno postavljen sustav razlika u pravima na rad. Za ilustraciju navodi primjere oko kojih se u javnosti \u010desto i prili\u010dno glasno lome koplja.<\/p>\n\n\n\n<p>Na primjer, branitelj koji je ratni vojni invalid, iako je recimo stopostotni invalid, ima pravo raditi do tri i po sata mjese\u010dno. Drugi branitelji koji nisu stopostotni vojni invalidi imaju pravo raditi i pola normalnog radnog vremena. S druge strane, tu su civilni invalidi koji nemaju na to pravo. &#8220;Dakle, ne mo\u017eemo razlikovati branitelje, u svemu im pogodovati, i civilne invalide. Trebalo bi to ujedna\u010diti&#8221;, nagla\u0161ava Petrovi\u0107 \u010dinjenicu s kojom se sla\u017ee dobar dio javnosti i na koju godinama upozoravaju i brojne udruge osoba s invaliditetom.<\/p>\n\n\n\n<p>No sli\u010dnih nelogi\u010dnosti i apsurdnih primjera u Lijepoj na\u0161oj ima napretek. Spomenuti je samo jedan u nizu, a u punom sjaju pokazao se u razdoblju uo\u010di preuzimanja hrvatskog predsjedanja Europskom unijom koncem pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Tad se pojavila potreba za snagama sigurnosti, \u010duvarima i za\u0161titarima. I onda je s tim obrazlo\u017eenjem koje je apsolutno suludo, ministar nama obrazlo\u017eio da tim ljudima treba omogu\u0107iti pravo na rad, da oni rade i puno radno vrijeme uz pola mirovine. \u0160to je apsolutno nelogi\u010dno. Jer ako svi civilni umirovljenici prema Zakonu o mirovinskom osiguranju imaju pravo raditi samo pola radnog vremena i zadr\u017eavati punu mirovinu, tako treba biti za sve. Ne mo\u017ee se stalno pogodovati nekima zbog nekakvih nejasnih i nerazumljivih razloga&#8221;, poru\u010duje Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Svima jednako pravo na rad uz mirovinu, prijedlozi su na stolu<\/h3>\n\n\n\n<p>Zbog toga Sindikat tra\u017ei ujedna\u010davanje prava umirovljenika i obiteljskih umirovljenica na na\u010din da pravo bude postavljeno tako da svi mogu raditi do pola radnog vremena uz zadr\u017eavanje pune mirovine, ste\u010dene, bez odbitaka za najni\u017eu ili puno radno vrijeme uz pola mirovine.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Takvo rje\u0161enje nikome ne smeta. Kakav je teret za dr\u017eavu ako \u0107e obiteljske umirovljenice iz bijede i siroma\u0161tva izlaziti vlastitim rukama i radom? Nikakav! I sve europske dr\u017eave imaju te mogu\u0107nosti pa se nadamo da \u0107e i kod nas tako biti ure\u0111eno&#8221;, poru\u010duje Jasna Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zablude oko naslje\u0111ivanja dijela mirovine umrlog partnera uz zadr\u017eavanje vlastite<\/h3>\n\n\n\n<p>Iako je neki prosje\u010dni dojam u Hrvatskoj da u ostatku Europske unije u normalnim, ne trenutnim pandemijskim vremenima, svakodnevica te\u010de ne\u0161to lak\u0161e i pravednije, to ba\u0161 i nije slu\u010daj kad se radi o obiteljskim mirovinama.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kod nas postoji jedno pogre\u0161no mnijenje da je to nekakav europski model po kojem svatko zadr\u017eava svoju mirovinu i jo\u0161 dobije pola partnerove ili rje\u0111e partneri\u010dine, s obzirom da \u017eene \u017eive du\u017ee, pa je tako u pravilu rije\u010d o ovoj drugoj. To naprosto nije to\u010dno i postoji samo u nekim zemljama. U susjednoj Sloveniji kad se to spominje, postotak koji se naslje\u0111uje je samo 15 posto iz mirovine partnera i mo\u017ee biti najvi\u0161e 80 eura&#8221;, razbija uobi\u010dajenu zabludu Petrovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;S druge strane, u Njema\u010dkoj je to druga\u010dije ure\u0111eno. Tamo se naslje\u0111uje 55 posto mirovine partnera i oni su po tome zemlja koja ima kapacitet, i razvojni i financijski, da to mogu podnijeti. Hrvatska ne bi mogla podnijeti takav iznos. Iako mi smatramo da svejedno treba definitivno renovirati i reformirati cijeli taj sustav obiteljskih mirovina. Zato mi predla\u017eemo tzv. austrijski model u kojem se naslje\u0111uje <strong>do 60 posto<\/strong> mirovine pokojnog partnera, jer to ovisi o prihodovnom cenzusu. Dakle, o visini va\u0161e mirovine zbrojene s mirovinom partnera&#8221;, obja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nejednakost spolova prote\u017ee se i na odrezak mirovine<\/h3>\n\n\n\n<p>Najbolje rje\u0161enje stoga vide u uvo\u0111enju spomenutog austrijskog modela i o\u010dekivanog pobolj\u0161anja polo\u017eaja prije svega umirovljeni\u010dke svakodnevice \u017eena. Upravo su one ina\u010de i u kategoriji najni\u017eih mirovina u Hrvatskoj. Sli\u010dno kao i famoznom staklenom stropu i zaostajanja Statistika je jasna i nemilosrdna \u2013 \u017eene imaju 24,9 posto ni\u017eu mirovinu u odnosu na mu\u0161ki dio populacije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ako se dr\u017eava odlu\u010di na uvo\u0111enje austrijskog rje\u0161enja, ako je prosje\u010dna mirovina 2.560 kuna, u kona\u010dnici to mo\u017ee biti i 300 do 400 kuna vi\u0161e, \u0161to ne bi bilo lo\u0161e&#8221;, smatraju u Sindikatu umirovljenika. &#8220;U svakom slu\u010daju bi pomoglo zaustaviti pasionirano sakupljanje plasti\u010dnih boca od strane umirovljenika i kopanje po kontejnerima&#8221;, ne propu\u0161ta slikovito zaklju\u010diti njihova \u010delnica.<\/p>\n\n\n\n<p>Petrovi\u0107 ponavlja, i oni i ostale umirovljeni\u010dke udruge, bore se da se postoje\u0107i hrvatski model obiteljske mirovine zadr\u017ei i k tome pove\u0107a na 80 posto. Tra\u017eili su \u010dak i pove\u0107anje na 85 posto, no prihvatljivo im je i ovo spomenuto, ne\u0161to ni\u017ee. To bi posebno koristilo onima koji imaju iznimno niske mirovine pa im dio partnerove tu ne bi puno pomogao. &#8220;U takvom slu\u010daju njima je bolje ako je partner imao ve\u0107u mirovinu uzeti tih 80 posto njegove. Ali ako su te osobe, rekli smo da su to ve\u0107inom \u017eene, imale vlastitu dobnu mirovinu, a partner jo\u0161 ve\u0107u, onda se isplati ta kombinacija s naslje\u0111ivanjem. I to bi trebalo biti pravo izbora. Naravno, s prihodovnim cenzusima, skalirano&#8221;, dodatno poja\u0161njava Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jedno od \u010destih pitanja je i ono &#8216;di su pare?&#8217;<\/h3>\n\n\n\n<p>Pri tome otklanja i jako \u010destu dilemu vezano za mirovine koja svako toliko u javnom diskursu isko\u010di u obliku pitanja &#8220;di su pare?&#8221; pa postane rovovski arsenal politi\u010dkih prepucavanja i vabljenja naklonosti glasa\u010dkog tijela.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;<strong>Na\u0161 sustav po\u010diva na solidarnosti. To nije mirovinska \u0161tednja, ljudi ne pla\u0107aju za sebe.<\/strong> Hvala bogu, Hrvatska jo\u0161 uvijek nema mirovinski sustav koji je u potpunosti privatiziran i nadam se da nikad ne\u0107e biti. &nbsp;Ve\u0107 da \u0107emo i\u0107i tragom drugih zemalja koje su ukinule drugi mirovinski stup i odustale od privatiziranja javnog. Mo\u017eete vi privatizirati mirovinu kroz tre\u0107i stup. Naravno, to je u redu i tko ima, neka \u0161tedi, dapa\u010de. Kod nas je problem \u0161to ljudi \u010desto ne shva\u0107aju da je rije\u010d o <strong>me\u0111ugeneracijskom i unutargeneracijskom sustavu<\/strong>&#8220;, razla\u017ee Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Dakle, u prvom ste vi radili i pla\u0107ali doprinose kojima su ispla\u0107ivane mirovine onih koji su tada bili umirovljenici. A sada to isto za vas \u010dine ovi koji sada rade i financiraju mirovinu iz svojih doprinosa. I kad na to dodamo solidarnost i socijalne kriterije, dolazimo do obiteljske mirovine koja nije \u010disti ekonomski moment, i isto tako minimalnu, najni\u017eu mirovinu, pa ovih 6 mjeseci dodatnog sta\u017ea po djetetu ve\u0107inom za \u017eene. Sve to zajedno moglo bi donekle popraviti taj jaz izme\u0111u mirovina \u017eena i mu\u0161karaca u Hrvatskoj koji je jo\u0161 uvijek, kao u svim biv\u0161im socijalisti\u010dkim zemljama, gotovo upola ni\u017ei nego u zapadnoj Europi&#8221;, zaklju\u010duje Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ni u Njema\u010dkoj nema pravice<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Spomenuti jaz ili slikovito re\u010deno mirovinski glib izme\u0111u spolova u Njema\u010dkoj je primjerice 48 posto . Toliko su manje \u017eenske mirovine od mu\u0161kih. Pa sad vi pla\u010dite za njihovim modelom koji s rodnog aspekta nije pravedan&#8221;, dodaje. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U Francuskoj je tako\u0111er sli\u010dna situacija, tamo je jaz oko 45 posto. Za cijelu Europu prosjek je uglavnom 38 posto. Hrvatska, ve\u0107 smo rekli, ima tu razliku oko 24,9 posto i tu je me\u0111u zemljama zajedno s Poljskom koje imaju preveliki jaz. Dakle, mirovine \u017eena su preniske. Za razliku od primjerice Estonije, Ma\u0111arske i nekih drugih zemalja, Slova\u010dke, \u010ce\u0161ke koje imaju jedan da ka\u017eemo manji jaz izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca zbog toga \u0161to imaju pravednije ure\u0111ene sustave&#8221;, za ilustraciju nam jo\u0161 navodi Jasna Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Uklanjanje dvostrukih mjerila jedan je od ciljeva i anga\u017emana Sindikata umirovljenika s ostatkom srodnih udruga u Nacionalnom vije\u0107u za umirovljenike i starije osobe, savjetodavnom tijelu vlade koje je nedavno imalo konstituiraju\u0107u sjednicu, simboli\u010dno na Me\u0111unarodni dan starijih osoba 1. listopada. Pove\u0107anje mirovina i promjena modela uskla\u0111ivanja mirovina s prosje\u010dnom pla\u0107om neke su od klju\u010dnih tema koje bi vlastodr\u017eac i udruge trebali raspraviti i iznjedriti kvalitetnija rje\u0161enja za podru\u010dje mirovinskoga i zdravstvenoga osiguranja, kao i socijalne politike i za\u0161tite starijih osoba. Jer kako je Petrovi\u0107 iznova upozorila i prije prvog okupljanja Nacionalnog vije\u0107a, goru\u0107i je problem \u010dinjenica da 61 posto umirovljenika danas ima mirovine ni\u017ee od hrvatske linije siroma\u0161tva. Sindikat i ostale udruge se stoga nadaju da svi budu\u0107i sastanci i rasprave savjetodavnog tijela ne\u0107e ostati tek puka, formalna pri\u010da, ve\u0107 prilika za konkretne i hitne promjene.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Negativni demografski trendovi, iseljavanje\u2026 Je li budu\u0107nost crna ili siva?<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Trenutni omjer zaposlenih i umirovljenika kod nas je 1:1,25. Hrvatska je istovremeno me\u0111u zemljama s ni\u017eim izdvajanjima za mirovinski sustav. Oko deset posto, dok neke zemlje izdvajaju i 15 posto bruto dru\u0161tvenog proizvoda. Op\u0107enito gledano, ve\u0107ina \u0107e se slo\u017eiti da se dr\u017eava nije pokazala previ\u0161e zainteresirana pomo\u0107i starijim osobama da ne \u017eive u bijedi&#8221;, diplomatski ironi\u010dno primje\u0107uje i Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Najnoviji podaci tako uz ostalo otkrivaju da je oko 33,1 posto svih starijih osoba kod nas u riziku siroma\u0161tva. Oko 35 ih ih je u riziku siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti. Naprosto nema dobre perspektive uz ovakav mirovinski sustav ako se ne\u0107e ozbiljnije reformirati. Ali ne na na\u010din kako to zagovaraju banke i neoliberalni znanstvenici i politi\u010dari. Ne kroz privatizaciju. Od toga je odustala gotovo cijela Europa, jer taj prvi javni, dr\u017eavni stup, kako u kojoj zemlji, mora ipak biti solidaran i omogu\u0107avati pre\u017eivljavanje. A tu se sad u Europskoj uniji pojavljuju neke ideje multilateralnog dogovaranja. Tako se sad na primjer utvr\u0111uje <strong>na\u010din obra\u010duna minimalne pla\u0107e za cijelu Europu<\/strong> koji bi bio po istom modelu, ne bi bili isti iznosi. Mi to isto tra\u017eimo za mirovine, za minimalnu mirovinu da bude po istom modelu za sve zemlje. Naravno, iznosi ne bi bili isti. To ovisi o zemlji koja se razvija ili ne razvija kao Hrvatska&#8221;, dodaje zna\u010dajno Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>A pri samo kraju na\u0161eg razgovora, \u0161to drugo ostaje i ide nego \u0161e\u0107er kako to obi\u010dno biva. U ovom slu\u010daju je ipak gorkastog okusa, jer dotakli smo se i vje\u010dne hrvatske borbe, one oko pitanja mirovina po posebnim propisima.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;To je velik problem. Danas je broj njihovih korisnika preko 180 tisu\u0107a. Iako tu opadaju tzv. mirovine usta\u0161a i partizana, jako rastu braniteljske mirovine, vojne, policijske po posebnim propisima. I taj sustav ispada \u2013 nedodirljiv. Naime, rije\u010d je o mirovinama koje su dvostruko ve\u0107e od prosje\u010dnih tzv. obi\u010dnih civilnih mirovina. I tu dok se taj sustav ne ra\u0161\u010disti i dok se recimo te braniteljske mirovine ne stave u posebne, odvojene fondove koje dr\u017eava transparentno financira, imat \u0107emo tako\u0111er puno, puno problema koji izazivaju nezadovoljstvo ve\u0107ine gra\u0111ana. I pravih branitelja, ali prije svega obi\u010dnih umirovljenika&#8221;, poru\u010dila je na znanje aktualnoj vlasti, a i budu\u0107ima \u010delnica Sindikata umirovljenika Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-897255275\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Otkako je udruga koju vode osnovana, ne pro\u0111e dan a da na mail ili telefon ne stignu brojne pritu\u017ebe umirovljenika na neku specifi\u010dnu situaciju, problem pravne ili egzistencijalne naravi. \u017dene u obra\u0107anju potvr\u0111uju da su u tre\u0107oj dobi po pitanju mirovine itekako diskriminirane u odnosu na mu\u0161karce.<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":42046,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[684,18,2339,1010,934,167],"class_list":["post-42019","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-jasna-petrovic","tag-mirovine","tag-novo-vrijeme","tag-obiteske-mirovine","tag-povlastene-mirovine","tag-sindikat-umirovljenika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=42019"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42019\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42046"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=42019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=42019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=42019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}