{"id":4232,"date":"2015-05-03T06:16:22","date_gmt":"2015-05-03T04:16:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=4232"},"modified":"2015-05-03T07:16:45","modified_gmt":"2015-05-03T05:16:45","slug":"cupanjem-kose-protiv-celavosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/05\/cupanjem-kose-protiv-celavosti\/","title":{"rendered":"\u010cupanjem kose protiv \u0107elavosti?"},"content":{"rendered":"<p>Tim znanstvenika pod vodstvom glavnog istra\u017eiva\u010da mati\u010dnih stanica na Sveu\u010dili\u0161tu u Sjevernoj Kaliforniji, <strong>Cheng-Ming Chounga<\/strong> pokazala je u pokusima na mi\u0161evima da se \u010dupanjem 200 dlaka specifi\u010dnog uzorka i gusto\u0107e mo\u017ee potaknuti rast do 1.200 novih dlaka. Rezultati su objavljeni 9. travnja 2015. u \u010dasopisu <em>Cell,\u00a0<\/em>prenosi portal\u00a0<a href=\"http:\/\/ThirdAge.com\" target=\"_blank\">ThirdAge.com<\/a>.<\/p>\n<p>U objavi sa sveu\u010dili\u0161ta citiraju Chuonga, profesora patologije na Sveu\u010dili\u0161tu, koji ka\u017ee da je ovo istra\u017eivanje \u201edobar primjer kako bazi\u010dno istra\u017eivanje mo\u017ee dovesti do otkri\u0107a potencijalno primjenjivog u medicinskoj praksi. Ovaj rad postavlja temelje za lije\u010denje alopecije, jedne vrste gubitka kose.\u201c<\/p>\n<p>Uz to, navodi se da je studija zapo\u010dela prije nekoliko godina kada je <strong>Chih-Chiang Chen<\/strong>, prvi autor i gostuju\u0107i predava\u010d s Nacionalnog Sveu\u010dili\u0161ta <strong>Yang-Ming<\/strong> u Taiwanu, stigao na Sveu\u010dili\u0161te u Sjevernoj Kaliforniji. Kao dermatolog, Chen je znao da ozljeda folikula dlake utje\u010de na svoje neposrednu okolinu, dok je Choungov laboratorij ustanovio da okolina ozlje\u0111enog folikula mo\u017ee aktivirati regeneraciju kose. Kombiniraju\u0107i svoja znanja, zaklju\u010dili su da bi mogli iskoristiti ovu okolinu folikula kako bi aktivirali dodatne folikule i time pove\u0107ali broj dlaka.<\/p>\n<p>Kako bi testirali ovu ideju, Chen je razvio elegantnu strategiju \u010dupanja 200 folikula dlake, jednog po jednog, u raznim uzorcima i gusto\u0107ama na le\u0111ima mi\u0161eva. Kad je \u010dupao dlake uzorka niske gusto\u0107e iz povr\u0161ine koja je bila ve\u0107e \u0161est milimetara u promjeru, dlake se nisu regenerirale. Me\u0111utim, kad je po\u010deo \u010dupati dlake uzorka ve\u0107e gusto\u0107e na kru\u017enim povr\u0161inama promjera tri do pet milimetara, pokrenuo je regeneraciju izme\u0111u 450 i 1300 dlaka, uklju\u010duju\u0107i i dlake izvan podru\u010dja iz kojih je \u010dupao dlake.<\/p>\n<p>U suradnji s <strong>Arthurom D. Landerom<\/strong> iz Sveu\u010dilil\u0161ta u Kaliforniji, tim znanstvenika je pokazao da se ovaj regenerativni proces oslanja na princip me\u0111ustani\u010dne komunikacije, koja definira kako sistem reagira na podra\u017eaje koji utje\u010du na neke, ali ne sve njegove \u010dlanove. U ovom slu\u010daju, ta je komunikacija osnova za reakciju sistema folikula dlake na \u010dupanje nekih, ali ne svih dlaka.<\/p>\n<p>Kroz molekularnu analizu, tim je pokazao da ovi is\u010dupani folikuli \u0161alju signal za uzbunu putem osloba\u0111anja upalnih bjelan\u010devina, koje onda regrutiraju imunolo\u0161ke stanice na mjesto ozljede. Ove imunolo\u0161ke stanice zatim lu\u010de signalni protein zvan TNF \u03b1, koji u odre\u0111enoj koncentraciji \u0161alje poruku\u00a0drugim\u00a0folikulima da je vrijeme za rast dlake.\u00a0\u201eImplikacije ovog rada su u tome da sada znamo da sli\u010dni procesi mogu postojati u fiziolo\u0161kim i patogenim procesima u drugim organima, iako se ne mogu uo\u010diti tako lako kao regeneracija kose\u201c, rekao je Chuong.<\/p>\n<p>Uz ova najnovija saznanja, \u010dasopis Science nedavno je odabrao Chuongov rad na utjecaju regulacije mati\u010dnih stanica folikula pera na evoluciju pernatih dinosaura u moderne ptice kao jedno od deset najve\u0107ih otkri\u0107a 2014. godine. Tako\u0111er, Chung je u velja\u010di 2015. primljen u <strong>Ameri\u010dko udru\u017eenje za napredak znanosti<\/strong>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0106elavost je problem koji mu\u010di velik broj mu\u0161karaca srednje i starije dobi, ali i nezanemariv broj \u017eena. Dobra je vijest da su znanstvenici na tragu rje\u0161enja za taj neugodan problem. Iako su ispitivanja zasad obavljena samo na mi\u0161evima, rezultati bude nadu i u rje\u0161avanje \u0107elavosti kod ljudi. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":4296,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[548,321,90,215],"class_list":["post-4232","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-cela","tag-celavost","tag-kosa","tag-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4232","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4232"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4232\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4296"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4232"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4232"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4232"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}