{"id":42328,"date":"2020-11-22T16:14:58","date_gmt":"2020-11-22T15:14:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=42328"},"modified":"2020-11-22T17:40:42","modified_gmt":"2020-11-22T16:40:42","slug":"u-77-godini-umro-je-mustafa-nadarevic-govorio-je-da-je-ljubav-neobjasnjiva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/u-77-godini-umro-je-mustafa-nadarevic-govorio-je-da-je-ljubav-neobjasnjiva\/","title":{"rendered":"U 78. godini umro je Mustafa Nadarevi\u0107, govorio je da je ljubav neobja\u0161njiva"},"content":{"rendered":"\n

Jedna od najve\u0107ih zvijezda jugoslavenske kinematografije, glumac Mustafa Nadarevi\u0107<\/strong>, preminuo je u 77. godini nakon duge i te\u0161ke bolesti. Tu\u017enu vijest je za Radio Sarajevo<\/a> potvrdio njegov prijatelj, tako\u0111er glumac Moamer Kasumovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Mustafa Nadarevi\u0107 ro\u0111en je u Banja Luci 1943. godine. \u017divio je i radio u mnogim gradovima biv\u0161e Jugoslavije, no najve\u0107i dio \u017eivota proveo je u Zagrebu gdje je i zapo\u010deo gluma\u010dku karijeru u Zagreba\u010dkom kazali\u0161tu mladih, da bi nekoliko godina kasnije postao \u010dlanom Drame Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

O prvoj ulozi i imenu Mustafa<\/h3>\n\n\n\n

U prvom razredu osnovne \u0161kole u Zagrebu, u\u010diteljica mi je stavila tre\u0161nje na u\u0161i i bio sam Crvenkapica zato \u0161to me htjela prezentirati u razredu. Vi \u017eivite u Sarajevu i Mustafa je normalno ime. U Zagrebu je to abnormalno ime. Djeca su vikala \u2018Musta otvori usta\u2019. Do\u0161ao sam baki ku\u0107i plakati i onda je zamolila u\u010diteljicu da ne pi\u0161e vi\u0161e Mustafa nego Mujica. Nakon dva tri dana, djeca su vikala Mujica Gujica. (Novi list, 2018.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

O radnim navikama<\/h3>\n\n\n\n

Ja sam vrlo kasno po\u010deo, negdje sa 36 godina, kad sam dobio k\u0107erku, onda sam se uozbiljio. Imao sam jedan veliki problem, u meni jeste Balkan. I taj Balkan ima jednu prekrasnu krilaticu \u2013 lako \u0107emo. Nema lako, te\u0161ko \u0107emo. U 36. godini sam po\u010deo ozbiljno raditi, do tada sam bio zaljubljen u svoju \u017eenu, dijete, svijet oko mene. Posao se mora krvavo odraditi da bi bio dobar. (Novi list, 2018.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

O ljubavi<\/h3>\n\n\n\n

Ljubav svake vrste, prema knjizi, prema prirodi, prema listu, prema \u017eivotinji, prema \u010dovjeku… Ljubav nije seks. Ljubav je jedna velika pa\u017enja, nje\u017enost, drugarstvo – neki titraj – ne\u0161to neobja\u0161njivo. A ovo drugo je da bi drugi do\u0161li iza nas. (N1, 2018.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

O \u017eenskoj ljepoti<\/h3>\n\n\n\n

Svakom \u010dovjeku je dra\u017ee ispred sebe imati osobu iz \u010dijih o\u010diju isijava ljepota. I \u017eenama je ljep\u0161e gledati nekog mladog de\u010dka nego \u0107elavog starog jarca s br\u010di\u0107ima. Obo\u017eavam \u017eene koje nisu umjetne, danas svaka mo\u017ee dobro izgledati uz pomo\u0107 plasti\u010dne kirurgije i \u0161minke. Volim prirodnu ljepotu. (Globus, 2010.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Je li za vrijeme Tita bilo bolje?<\/h3>\n\n\n\n

Apsolutno. Prije svega, bilo nas je dvadeset milijuna. Svaki film gledalo je nekoliko milijuna ljudi. Sad smo rascjepkani na pet, \u0161est, \u010detiri, sedam, osam i ne znam koliko milijuna. U Titovo vrijeme \u017eivjelo se druga\u010dije. \u0160kolovanje je bilo besplatno, mogao si studirati \u0161to si \u017eelio, imao si socijalno osiguranje, neku socijalnu dr\u017eavu. Danas toga nema. (CDM.me, 2017.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

O te\u0161koj bolesti<\/h3>\n\n\n\n

Svim rizi\u010dnim skupinama, pogotovo pu\u0161a\u010dima, mogu poru\u010diti da ne budu primitivni kao ja, da se pla\u0161e doktora. Meni je doktor jo\u0161 kao malom djetetu bio \u2018jao\u2019, od zubara nadalje, sve je bilo stra\u0161no. Dobro je da se ide na vrijeme na preglede, jer onda je izlje\u010divost vrlo blizu. (MojeVrijeme.hr, 2020.)<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

U svojoj bogatoj karijeri ostvario je mnogo zapa\u017eenih uloga poput Bogdana u “Hvarkinji”, Pometa u “Dundi Maroju” i Mileti\u0107a u “Ostavci”, no mnogi \u0107e ga ponajvi\u0161e pamtiti kao nenadma\u0161nog Leona Glembaja u Vrdoljakovoj ekranizaciji Krle\u017einog klasika “Gospoda Glembajevi”. <\/p>\n\n\n\n

\n