{"id":42559,"date":"2020-11-30T10:01:32","date_gmt":"2020-11-30T09:01:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=42559"},"modified":"2020-11-30T10:02:38","modified_gmt":"2020-11-30T09:02:38","slug":"buljan-flander-u-krizi-energiju-treba-usmjeriti-u-ono-sto-mozemo-kontrolirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/11\/buljan-flander-u-krizi-energiju-treba-usmjeriti-u-ono-sto-mozemo-kontrolirati\/","title":{"rendered":"Buljan Flander: U krizi energiju treba usmjeriti u ono \u0161to mo\u017eemo kontrolirati"},"content":{"rendered":"\n<p>Otkako je krajem velja\u010de bolest COVID-19 stigla i u Hrvatsku, osim rasta broja zara\u017eenih, tvrde psiholozi, raste i broj anksioznih i depresivnih ljudi koji trebaju i tra\u017ee pomo\u0107. Me\u0111u njima je i velik broj na\u0161ih sugra\u0111ana tre\u0107e \u017eivotne dobi. U medijima \u010desto mo\u017eemo \u010duti i konstataciju kako je koronavirus kod mnogih ljudi ve\u0107a prijetnja psihi\u010dkom nego fizi\u010dkom zdravlju. <\/p>\n\n\n\n<p>Za\u0161to je to tako, kako se nositi s tim nepo\u017eeljnim stanjima, kako si pomo\u0107i te kako, usprkos pandemiji nastaviti \u017eivjeti ispunjen i sadr\u017eajan \u017eivot, pitali smo psihologinju i psihoterapeutkinju <strong>Gordanu Buljan Flander<\/strong>, ravnateljicu Poliklinike za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Sude\u0107i prema rezultatima istra\u017eivanja Poliklinike za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba te Filozofskog fakulteta u Zagrebu&#8221;, ka\u017ee prof. Buljan Flander, &#8220;na\u017ealost u Hrvatskoj ne \u010dinimo dovoljno u ja\u010danju i o\u010duvanju mentalnog zdravlja tijekom COVID-19 krize. Suo\u010deni smo s povi\u0161enim razinama anksioznosti,&nbsp;depresivnosti, a iskustva iz prija\u0161njih zdravstvenih kriza upozoravaju i na porast rizika za samoubojstva. Stanje u aktualnoj krizi, na\u017ealost pokazuje koliko smo malo pa\u017enje i va\u017enosti davali ja\u010danju mentalnog zdravlja i da nismo ulagali u strategije vezane uz o\u010duvanje mentalnog zdravlja op\u0107e populacije i prije ove pandemije&#8221;. Dodaje kako je to i dalje na\u017ealost tabu u Hrvatskoj, a tra\u017eenje pomo\u0107i je pod stigmom.&nbsp;<\/p><div id=\"mojev-950217269\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Svi mi u sebi nosimo prirodne resurse koje se mo\u017ee oja\u010dati, a koji u kona\u010dnici mogu doprinijeti rastere\u0107enju zdravstvenog sustava i djelovati preventivno i prije nego zatrebamo pomo\u0107 stru\u010dnjaka, a za to je potrebno usmjeriti se na ja\u010danje psiholo\u0161ke otpornosti &#8211; na\u0161e sposobnosti brzog i u\u010dinkovitog oporavka od psiholo\u0161kih promjena izazvanih kriznim doga\u0111ajem, koja smanjuje rizik od negativnih ishoda u podru\u010dju mentalnog zdravlja. Danas su stru\u010dnjaci pokrenuli niz inicijativa, ja osobno i kolege iz Poliklinike volonterski doprinosimo edukaciji, osna\u017eivanju roditelja i djece i van Poliklinike te drugih stru\u010dnjaka, no smatram i ve\u0107 godinama upozoravam kako je potrebno djelovati strate\u0161ki i \u0161ire doprijeti do ve\u0107eg broja ljudi \u2013 a za to su ipak potrebne velike kampanje i odluke na nivou dr\u017eave vezane uz dugoro\u010dne strategije osna\u017eivanja mentalnog zdravlja.&#8221;<br><br>Gra\u0111ane Zagreba, uz koronu, zadesio je i razoran potres. Mnogi su u toj su situaciji do\u017eivjeli \u0161ok, dodatno pogor\u0161an i \u010dinjenicom da su mnogi domovi uni\u0161teni i razru\u0161eni. Budu\u0107i da je najvi\u0161e stradalo sredi\u0161te grada, ina\u010de naseljeno starijim stanovni\u0161tvom, upravo se ta, ranjiva i osjetljiva skupina na\u0161la pred ozbiljnim dvostrukim problemom i izazovom. <\/p>\n\n\n\n<p>Prema rije\u010dima Gordane Buljan Flander, gra\u0111ani Zagreba izlo\u017eeni su kumulativnom u\u010dinku pandemije i potresa, \u0161to je sasvim sigurno iscrpilo njihove psiholo\u0161ke rezerve. &#8220;Va\u017eno je da uz sve uloge, obaveze, du\u017enosti i aktivnosti koje svakodnevno imamo i \u010dinimo ne zaboravimo brinuti o sebi, prepoznati svoje potrebe, poku\u0161ati \u017eivjeti dan po dan, usredoto\u010diti se na ono \u0161to mo\u017eemo i prihvatiti da nije sve u na\u0161oj kontroli ni mo\u0107i. No, mo\u017eemo umanjiti te\u017einu nekih svakodnevnih briga i stresora, nau\u010diti biti zahvalni na zdravlju, bli\u017enjima, u\u017eivati svaki dan u sitnicama poput razgovora ili \u0161etnje u parku. Sada je potrebno usmjeriti se na snage i resurse iz na\u0161e zajednice \u2013 prijatelje, obitelj, kako bi se u ovim izazovnim vremenima sa\u010duvali osje\u0107aj povezanosti. A ona ne ovisi o tjelesnom kontaktu, ve\u0107 o brizi, razumijevanju, empatiji i solidarnosti.&#8221;<br><br><em>\u0160to biste savjetovali kao psiholo\u0161ku pomo\u0107 ljudima, naro\u010dito starijima, koji nemaju mogu\u0107nost odlaska psihologu ili psihijatru?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Danas je dostupna pomo\u0107 na razne na\u010dine \u2013 i telefonski i online. Mnoge zdravstvene institucije su na svojim web stranicama objavile korisne savjete i materijale, \u0161to je u\u010dinila i Poliklinika za za\u0161titu djece i mladih Grada Zagreba. Ukupno smo objavili 169 tekstova u rubrici COVID-19, 59 tekstova o medijskim nastupima na\u0161ih stru\u010dnjaka u vezi COVID-19, na\u0161i stru\u010dnjaci napisali su 57 stru\u010dnih tekstova te 10 besplatnih publikacija koje se mogu preuzeti sa stranice. Trudimo se biti dostupni i poku\u0161ati pomo\u0107i i onima koji ne do\u0111u do nas. \u010cesto nas stru\u010dnjake pitaju koji je pravi trenutak za potra\u017eiti pomo\u0107, a najjednostavniji odgovor je &#8211; kada promjene koje osobe kod sebe primje\u0107uju ustraju dulje vrijeme ili zna\u010dajno ote\u017eavaju svakodnevicu. Va\u017eno je dopustiti da drugi pomognu u skidanju barem dijela tereta koji osje\u0107amo.<br><br><em>Jedna od \u010destih reakcija na koronavirus je strah, kod mnogih i anksioznost. Kako si pomo\u0107i?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to sam spomenula, jedan od klju\u010dnih zadataka u brizi o mentalnom zdravlju je njegovati psiholo\u0161ku otpornost \u2013 splet na\u0161ih osobina, sposobnosti, iskustava i odnosa, koje nas \u010dine sna\u017enijima u suo\u010davanju sa stresom. U redu je osje\u0107ati \u0161to god da se osje\u0107a u ovim trenucima, i znati da nismo jedini. Poma\u017ee i odr\u017eavanje rutine spavanja, koliko je to mogu\u0107e hraniti se zdravo, spavati dovoljno, vje\u017ebati. Postaviti si kao prioritet na\u0107i u danu vrijeme za opu\u0161tanje. To mogu biti neke tehnike disanja ili ne\u0161to \u0161to nas ina\u010de opu\u0161ta (slu\u0161anje glazbe, \u010ditanje, igre\u2026), malo usporiti i odahnuti. Umjesto ignoriranja iscrpljenosti, ograni\u010diti neke stvari i obaveze u danu koje nas nepotrebno iscrpljuju i smanjiti o\u010dekivanja od sebe da bismo trebali funkcionirati na na\u010din na koji smo prije funkcionirali. Paziti na ravnote\u017eu izme\u0111u obaveza i slobodnog vremena, makar se oboje odvijalo u dnevnom boravku, ako radimo od doma. <\/p>\n\n\n\n<p>Svoju energiju trebamo usmjeriti na ono \u0161to je pod na\u0161om kontrolom \u2013 primjerice odabrati na\u010din na koji \u0107emo provesti dan, i doista poku\u0161ati \u017eivjeti dan po dan. Tako\u0111er, va\u017eno je slijediti provjerene informacije i upute i biti kriti\u010dan prema onome \u0161to \u010dujemo iz medija, a izlo\u017eenost uznemiruju\u0107im podacima, poput broja oboljelih, ograni\u010diti na nivo informiranja jednom dnevno, jer znamo da kontinuirana izlo\u017eenost takvim informacijama doprinosi osje\u0107aju bespomo\u0107nosti i ranjivosti.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u010citava pri\u010da s koronom sada ve\u0107 prili\u010dno dugo traje i kod ljudi se javlja osje\u0107aj da im je \u010ditav \u017eivot na \u010dekanju. Kako se oduprijeti tom osje\u0107aju, prilagoditi se situaciji i nastaviti \u017eivjeti ispunjen i sadr\u017eajan \u017eivot?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ja, a i mnogi kolege stru\u010dnjaci mentalnog zdravlja smatramo da trebamo odustati od kori\u0161tenja izraza &#8216;novo normalno&#8217;, jer na taj na\u010din iskazujemo sebi o\u010dekivanje da smo se ve\u0107 trebali prilagoditi, a time i oduzimamo ili negiramo emocije koje su prisutne u nama, jer smo svjesni kako se situacija svakodnevno mijenja, i mijenjat \u0107e se i dalje, \u0161to zna\u010di da je stres vezan uz adaptaciju stalno prisutan.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je da osvijestimo na\u0161e gubitke. Jednom \u0107e i sve ovo pro\u0107i. Poma\u017ee prisjetiti se svih osobnih i kolektivnih kriza koje smo do sada do\u017eivjeli&nbsp;i pre\u017eivjeli, vidjeti \u0161to smo iz njih nau\u010dili i kako su nas oblikovale. Aktivnosti koje nam danas nedostaju, do\u0107i \u0107e ponovo, a mi to mo\u017eemo ili ne\u0107emo uzimati zdravo za gotovo. Svaka je situacija u \u017eivotu privremena, i ona dobra, i ona lo\u0161a. Mo\u017eemo poku\u0161ati vje\u017ebati biti prisutni u trenutku i zahvalni na onome \u0161to jesmo i \u0161to imamo. Mo\u017eemo pozitivno utjecati na na\u0161u emocionalnu regulaciju te poku\u0161ati odmaknuti misli s onih informacija koje nam nisu potrebne za aktivnosti u koje smo trenutno uklju\u010deni, koje ipak mo\u017eemo birati, i u\u017eivati u njima.<br><br><em>Tijekom pandemije, i kod nas i u svijetu mogu se \u010duti i glasovi koji vrlo okrutno govore kako je COVID-19 bolest koja najja\u010de poga\u0111a stariju populaciju i kako (citiram) &#8220;nije \u0161teta starijih koji stradaju jer oni ionako ne pridonose dru\u0161tvu&#8221;. Kako to komentirate?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Moje klini\u010dko iskustvo, ali i ono \u017eivotno potvr\u0111uje kako, kad se suo\u010dimo sa zajedni\u010dkim neda\u0107ama, u ovom slu\u010daju pandemijom koronavirusa, vjerojatnije je da \u0107emo se u ve\u0107ini udru\u017eiti za op\u0107u dobrobit i pokazati i vi\u0161e suradnje i suosje\u0107anja, empatije i altruizma nego \u0161to to \u010dinimo&nbsp; ina\u010de. Primjerice, istra\u017eivanja koja su prou\u010davala kako ljudi reagiraju u kriznim situacijama pokazuju da \u0107e potpuni stranci spontano pomo\u0107i jedni drugima, a upravo je razumijevanje prosocijalnog pona\u0161anja od velike va\u017enosti i prilikom suo\u010davanja sa kriznim situacijama poput prirodnih nepogoda. Dakle, socijalna podr\u0161ka predstavlja zna\u010dajan resurs koji poma\u017ee ljudima pri no\u0161enju sa stresom uzrokovanim prirodnim katastrofama. Ne nedostaje djela dobrote koja se doga\u0111aju tijekom pandemije, ni onih vidljivih, a ni onih nevidljivih, poput napora znanstvenika koji neumorno rade na ispitivanjima ili medicinskih radnika koji su u pravom smislu rije\u010di \u2013 heroji.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, ne vode se svi (svjesno ili nesvjesno) altruizmom u kriznim situacijama, a reakcije pojedinaca u vrijeme pandemije nas u\u010de o ljudskoj prirodi. Ono \u0161to je va\u017eno je ostati kriti\u010dan i birati za dru\u0161tvo one osobe koje \u010dine da se osje\u0107amo dobro, ali izbjegavati i medijske sadr\u017eaje koji u nama izazivaju osje\u0107aj nelagode, panike, netrpeljivosti spram drugih ili pak ne pokazuju realitet &#8211; a to je da smo svi u oluji i da iza brojki o kojima slu\u0161amo mjesecima stoji ne\u010dija majka, ne\u010dije dijete, ne\u010diji prijatelj, netko nekome bitan.<br><br><em>Kako se nositi s kolegama, susjedima, prijateljima pa i \u010dlanovima obitelji koji negiraju postojanje bolesti, umanjuju njezine mogu\u0107e posljedice i ne po\u0161tuju epidemiolo\u0161ke mjere?<\/em> <\/p>\n\n\n\n<p>Kriza u svima nama izaziva osje\u0107aj nesigurnosti, a na\u0161a potreba za uspostavom osobne emocionalne sigurnosti se poja\u010dava. Promjene koje donosi pandemija izvor su stresa na koji \u0107e ljudi reagirati na razli\u010dite na\u010dine i razli\u010ditim intenzitetom. Mogu se javiti osje\u0107aji tjeskobe, zabrinutosti i poti\u0161tenosti, ali i razdra\u017eljivost, frustracija ili ljutnja, a neke osobe sklone su podcjenjivanju razine ugro\u017eenosti, \u0161to je tako\u0111er na\u010din borbe s prijetnjom. <\/p>\n\n\n\n<p>Svakako je va\u017eno ostati u kontaktu s prijateljima i obitelji, na taj na\u010din \u0107emo se lak\u0161e i oporaviti. Razgovori i podr\u0161ka su va\u017eni, no potrebno je ne samo prepoznati one osobe iz okoline \u010dija podr\u0161ka pozitivno utje\u010de na nas, ve\u0107 i ograni\u010diti kontakte s onima s kojima to mo\u017eemo u\u010diniti, a koji nam dodatno crpe energiju ili \u010dine da se osje\u0107amo ugro\u017eeno. Moramo voditi ra\u010duna prvenstveno o svom zdravlju, zdravlju onih oko nas, ali ne samo o onom tjelesnom, ve\u0107 i mentalnom te postaviti granice onima koji nas i sebe ugro\u017eavaju. Suvremene tehnologije omogu\u0107uju da primjerice vidimo prijatelja, imamo kontakt licem u lice, no pritom ne riskiramo zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"blokovi\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/esf-lenta.jpg\">\nOvaj prilog objavljen je u sklopu projekta \u201cNovo vrijeme\u201d. Projekt je sufinancirala\nEuropska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadr\u017eaj priloga isklju\u010diva\nje odgovornost Udruge Ho\u0107u stranicu.<\/div>\n<div id=\"mojev-1131874264\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako se nositi s anksiozno\u0161\u0107u i depresijom uzrokovanim pandemijom koronavirusa, kako si pomo\u0107i te kako nastaviti voditi ispunjen i sadr\u017eajan \u017eivot &#8211; savjetuje psihologinja Gordana Buljan Flander.<\/p>\n","protected":false},"author":13,"featured_media":42567,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[400,149,2165,2339],"class_list":["post-42559","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-anksioznost","tag-depresija","tag-koronakriza","tag-novo-vrijeme"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=42559"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42559\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42567"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=42559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=42559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=42559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}