{"id":42629,"date":"2020-12-03T16:46:36","date_gmt":"2020-12-03T15:46:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=42629"},"modified":"2020-12-03T17:10:48","modified_gmt":"2020-12-03T16:10:48","slug":"zivot-u-invalidskoj-mirovini-da-mi-dijete-ne-placa-racune-ne-bih-imala-od-cega-zivjeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/12\/zivot-u-invalidskoj-mirovini-da-mi-dijete-ne-placa-racune-ne-bih-imala-od-cega-zivjeti\/","title":{"rendered":"\u017divot u invalidskoj mirovini: ‘Da mi dijete ne pla\u0107a ra\u010dune, ne bih imala od \u010dega \u017eivjeti’"},"content":{"rendered":"\n

“Danas se rad vi\u0161e ne cijeni, ve\u0107 samo prepucavanje i javno sva\u0111anje! To nas umirovljenike stvarno ljuti”, ka\u017ee Ksenija Ratkovi\u0107<\/strong>, 63-godi\u0161nja umirovljenica iz Zagreba, invalid rada, koja je 31 godinu sta\u017ea odradila na blagajnama Hrvatske po\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

U invalidsku mirovinu morala je oti\u0107i 2009. godine zbog kroni\u010dne opstruktivne bolesti <\/strong>plu\u0107a (KOPB),  progresivne i ireverzibilne bolesti od koje je oboljela 1995. godine. Do mirovine je, ka\u017ee, jedno vrijeme radila pola radnog vremena. U nju je zbog naru\u0161enog zdravlja bila prisiljena oti\u0107i. Godinama se lije\u010di na zagreba\u010dkoj Klinici za plu\u0107ne bolesti Jordanovac gdje redovito odlazi na lije\u010denje i terapije svaka dva tjedna.<\/p>\n\n\n\n

U po\u010detku joj je mirovina koju je zaradila kao invalid rada iznosila 1.830 kuna. Sada je podignuta na 2.400 kuna. “\u0160to mo\u017eete s 1830 kuna? Samo sjest i plakat. Ne mislim to samo ja. Nitko od invalida rada nije zadovoljan. Moja prijateljica koja je 35 godina radila u Kra\u0161u ima 2300 kuna. Zar je to mirovina? Sirotinja! Od toga se ne mo\u017ee \u017eivjeti! To nikako nije u redu”, \u017eali se na\u0161a sugovornica, ina\u010de vedra duha ako se ne razgovara o mirovinama.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Ksenija Ratkovi\u0107 (foto: Privatni album)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dio mirovine od 2.400 kuna, navodi Ksenija Ratkovi\u0107, odlazi joj na lijekove i pumpice koji su joj, zbog te\u017eine bolesti, neophodni i bez kojih ne mo\u017ee. “To nije \u017eivot. Da nemam dijete koje je preuzelo pla\u0107ati re\u017eije, ja ne bih imala od \u010dega \u017eivjeti.”<\/p>\n\n\n\n

Ka\u017ee kako su invalidske mirovine prije nego je ona u nju oti\u0161la, bile puno ve\u0107e. I zaista, velika ve\u0107ina invalida rada koja se umirovila po starom Zakonu o mirovinskom osiguranju prije 1999.<\/strong> godine, kada se gledao prosjek deset najboljih godina sta\u017ea, ima ve\u0107e mirovine,<\/p>\n\n\n\n

Za velik broj invalidskih mirovina kriv je rat<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u ovom trenutku ispla\u0107uje se vi\u0161e od 108 tisu\u0107a invalidskih mirovina koje u prosjeku iznose 2.083 kune. Me\u0111utim, oko 83 tisu\u0107e invalidskih mirovina transformirano je u starosnu mirovinu, \u0161to se \u010dini automatizmom kada umirovljenik napuni 65 godina \u017eivota. Takve su onda, ipak, ne\u0161to vi\u0161e od sada\u0161njih invalidskih. HZMO tako\u0111er navodi podatak kako prosje\u010dni korisnik invalidske mirovine ima 22 godine radnog sta\u017ea te 61 godinu \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Otprilike jedna \u010detvrtina hrvatske umirovljeni\u010dke populacije prima mirovinu koja se temelju na invalidnosti i to je zna\u010dajka hrvatskog mirovinskog sustava u odnosu na druge europske zemlje. Istaknuto je to u istra\u017eivanju “Odrednice invalidskih mirovina u Hrvatskoj: uloga institucija” Marije Ba\u0111un iz 2017. godine. U njemu se, tako\u0111er, navodi kako je razlog visokom udjelu osoba koje primaju invalidske mirovine u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama – rat.<\/p>\n\n\n\n

Usprkos du\u017eem radnom sta\u017eu i prosje\u010dno ve\u0107em stupnju o\u0161te\u0107enja organizma kod korisnika invalidskih mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, njihova prosje\u010dna mirovina je vi\u0161e nego upola manja od mirovine ratnog vojnog invalida. Broj branitelja s invaliditetom, koji su ostvarili pravo na mirovinu po Zakonu o hrvatskim braniteljima, kre\u0107e se oko 71 tisu\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\"Kako
foto: Pixabay\/MV<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“Po\u0161tujem ljude koji u bili u ratu, ali njihova je invalidska mirovina puno vi\u0161e od na\u0161ih, invalida rada s vi\u0161e od 30 godina radnog sta\u017ea”, isti\u010de 63-godi\u0161nja Ksenija Ratkovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Ogor\u010dena je i na sve one politi\u010dare koji dobivaju visoke “povla\u0161tene” mirovine. “Zar je netko tko je sjedio u Saboru 4 godine zavrijedio vi\u0161e od nekoga tko je odradio 30 godina”, pita se na\u0161a sugovornica.<\/p>\n\n\n\n

Pri\u010da kako je prije nekog vremena oti\u0161la u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje raspitati se u prelazak iz invalidske u prijevremenu starosnu mirovinu. \u0160okirala se, ka\u017ee,  kad su joj u Zavodu rekli da bi joj bila ni\u017ea od invalidske i da joj ne bi savjetovali prelazak.   <\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d problemima, niskoj mirovini i zdravstvenom stanju, pronalazi prostora za \u0161alu te poja\u0161njava koja je razlika izme\u0111u umirovljenika i penzionera: “Umirovljenik doma sjedi, a penzioner ide raditi.”<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, iako im je dana mogu\u0107nost rada pola radnog vremena, ka\u017ee kako poznaje samo one koji rade na crno; \u010diste nekome ku\u0107u, gla\u010daju ili \u010duvaju ne\u010diju djecu. Kao primjer navodi svoju prijateljicu koja je sa 68 godina starosti i 35 godina sta\u017ea primorana \u010distiti tu\u0111e domove.<\/p>\n\n\n\n

\"Kolika
foto: Sandro Bura<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“Stalno se obe\u0107ava kako \u0107e se pove\u0107ati mirovine, a one su ustvari sve manje. To je hrvatska stvarnost. Svi su postali apati\u010dni i \u0161ute. I kada bi se organizirali da idemo u prosvjed, nitko na njega ne bi do\u0161ao”, re\u0107i \u0107e pomalo u \u0161ali i navodi kako se jo\u0161 sje\u0107a obe\u0107anja biv\u0161eg ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mr\u0161i\u0107a o pove\u0107anju mirovina.<\/p>\n\n\n\n

“I mi umirovljenici rada smo radili i punili mirovinski fond. Gdje su sada na\u0161i novci?” pita i kao primjer odgovornog postupanja s novcem navodi situaciju iz svoje biv\u0161e radne sredine u Hrvatskoj po\u0161ti: “Kada ima\u0161 manjak, sam ga mora\u0161 podmiriti i napisati obrazlo\u017eenje kako je i za\u0161to do njega do\u0161lo. U Hrvatskoj nestaju milijarde, a nitko ne zna zbog \u010dega i gdje su.”<\/p>\n\n\n\n

Na Jordanovac se ne \u017eali<\/h3>\n\n\n\n

Kako se godinama lije\u010di na Klinici za plu\u0107ne bolesti Jordanovac, gdje redovito odlazi na terapije svaka dva tjedna, ne mo\u017ee se, ka\u017ee Ksenija Ratkovi\u0107, po\u017ealiti na probleme ili nedostupnost lije\u010denju ili lijekovima. Zdravstveno stanje joj se jako pogor\u0161alo prije godinu dana kada je bila du\u017ee hospitalizirana, a oporavak poslije trajao jako dugo. Lije\u010dnici su joj, ka\u017ee, uvijek bili na raspolaganju.<\/p>\n\n\n\n

I u vrijeme pandemije COVID-19 lije\u010denje i terapija nisu bili odga\u0111ani ili otkazivani, a za osoblje u spomenutoj bolnici ima samo samo rije\u010di pohvale. Jako joj je \u017eao \u0161to je bolnica jako stradala u potresu te bolnica nije u punoj funkciji.<\/p>\n\n\n\n

“Sada na Jordanovcu sustav fukncionira bolje neko prije korone. Primljen si to\u010dno u vrijeme u koje si naru\u010den. Sve obavi\u0161 bez \u010dekanja. U tu bolnicu na terapije dolaze pacijenti iz cijele Hrvatske, iz Splita, Slavonskog Broda, Kri\u017eevaca… Ima ih i koji su na transplantacijskoj listi za plu\u0107a.” Nitko se, ka\u017ee g\u0111a. Ratkovi\u0107, nije po\u017ealio.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e je problema, dodaje, bilo u prvom valu korone, u prolje\u0107e, kada joj je jednom bila otkazana terapija i presko\u010den ciklus lije\u010denja. “Medicinska sestra je tada nazvala i rekla da je izvanredno stanje. Kada se situacija normalizira, zvat \u0107emo vas”, prepri\u010dava rije\u010di sestre.<\/p>\n\n\n\n

Na KB Dubrava se \u017eali<\/h3>\n\n\n\n

Prigovora, me\u0111utim, ima na lije\u010denje u KB Dubrava kada je po\u010detkom ljeta bila naru\u010dena na ortopedski pregled na koji ju je prijavio njezin obiteljski lije\u010dnik. Ortoped ju je, ka\u017ee, s negodovanjem primio na pregled uz komentar za\u0161to je do\u0161la kada nije hitno, a vlada COVID-19.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
KB Dubrava (foto: Sandro Bura)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

I dok ona nema takva iskustva, navodi da se neke njezine biv\u0161e kolegice, umirovljenice, \u017eale na probleme i ote\u017ean pristup lije\u010denju te da \u010desto ne mogu do\u0107i do svojih lije\u010dnika. Osim redovito na terapije, sa \u017ealjenjem ka\u017ee kako rijetko kuda ide zbog svoga zdravstvenog stanja, brzog umaranja i slabijeg hodanja.<\/p>\n\n\n\n

Na terapije zato odlazi automobilom. Veliko joj je razo\u010daranje, ka\u017ee, bilo kada od Grada Zagreba nije dobila invalidsku naljepnicu za besplatno parkiranje. Dobiju ju, ka\u017ee invalidi s najmanje 80 posto invalidnosti, a ona na svoju plu\u0107nu bolest ima procijenjenu invalidnost od 70 posto.<\/p>\n\n\n\n

Bila je \u010dlanica Udruge invalida rada i do prije koju godinu je znala oti\u0107i na dru\u017eenja, putovanje ili izlet koje je Udruga organizirala. Sada zbog svoje bolesti, a pogotovo u vrijeme korone nikamo ne izlazi, a rado bi.<\/p>\n\n\n\n

Ni s prijateljicama se vi\u0161e ne vidi. Susjedi se tako\u0111er izbjegavaju. Ljudi su upla\u0161eni, zatvaraju se. Poneki ve\u0107 i ugro\u017eenog psihi\u010dkog zdravlja, nabraja na\u0161a sugovornica. “Slu\u0161ati svaki dana koliko ljudi umire, nama starijima i te\u0161ko bolesnima nije lako”, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Kako do invalidske mirovine?<\/h3>\n\n\n\n

Invalidska mirovina mo\u017ee se ostvariti temeljem djelomi\u010dnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a ostvaruje se ovisno je li potpuni ii djelomi\u010dni gubitak radne sposobnosti nastao na radu ili izvan rada.<\/p>\n\n\n\n

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stje\u010de bez obzira na du\u017einu mirovinskog sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Ako je djelomi\u010dni ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada <\/strong>prije navr\u0161enih 65 godina \u017eivota, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stje\u010de ako mu navr\u0161eni mirovinski sta\u017e pokriva najmanje jednu tre\u0107inu radnog vijeka.<\/p>\n\n\n\n

Prema informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, djelomi\u010dni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, \u017eivotnu dob, naobrazbu i sposobnost ne mo\u017ee se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali mo\u017ee raditi najmanje 70% radnog vremena na prilago\u0111enim poslovima koji odgovaraju njegovim dosada\u0161njim poslovima, i to iste ili sli\u010dne razine obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti <\/strong>koja je prouzro\u010dena bole\u0161\u0107u prevodi se to pravo na starosnu mirovinu <\/strong>kada navr\u0161i dob propisanu za starosnu mirovinu.<\/p>\n\n\n\n

<\/div><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska ispla\u0107uje vi\u0161e od 108 tisu\u0107a invalidskih mirovina. Me\u0111u njima je velika razlika u iznosima, no invalidi rada ne vesele se mirovinskom odresku. Bez financijske pomo\u0107i obitelji, te\u0161ko da mogu pre\u017eivjeti.<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":42699,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4947],"tags":[1805,957,2339,237],"class_list":["post-42629","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mirovina","tag-invalidska-mirovina","tag-mirovina","tag-novo-vrijeme","tag-siromastvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42629","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=42629"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/42629\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42699"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=42629"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=42629"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=42629"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}