Sada vi\u0161e doista nitko ne mo\u017ee re\u0107i da ne poznaje ba\u0161 nikoga tko je ulovio taj nesretni SARS-CoV-2 i razbolio se. Na\u017ealost, sve \u010de\u0161\u0107e do nas dolaze vijesti o dragim ljudima koji su se razboljeli, imali te\u0161ku klini\u010dku sliku ili \u010dak preminuli. Ba\u0161 kako su znanstvenici i najavljivali, zima je pogor\u0161ala situaciju s koronavirusom i drugi val je puno te\u017ei od prvoga.<\/p>\n\n\n\n
Sve vi\u0161e ljudi smatra da virus mo\u017eda ne\u0107e mo\u0107i izbje\u0107i. No kako znati koliko \u0107e nas te\u0161ko pogoditi? Iskustva onih koji su COVID-19 preboljeli, razli\u010dita su: neki su imali vrlo blage simptome, tek glavobolju i iscrpljenost uz gubitak ili promijenjen osjet njuha i okusa, dok su drugi zavr\u0161ili u te\u0161kom stanju u bolnici bore\u0107i se za svaki udah zraka.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to nas virus tako razli\u010dito poga\u0111a i o \u010demu ovisi ho\u0107emo li se te\u0161ko razboljeti ili simptome gotovo ne\u0107emo ni primijetiti? Definitivnog odgovora jo\u0161 nema, no sada su u odnosu na prolje\u0107e neke stvari ipak jasnije. Evo \u0161to zasad znamo:<\/p>\n\n\n\n
Stariji ljudi najugro\u017eenija su skupina kad je u pitanju novi koronavirus \u0161to pokazuju i podaci o smrtnosti: u Kini je stopa smrtnosti me\u0111u zara\u017eenim osobama starim do 40 godina bila 0,2 posto, kod onih starosti izme\u0111u 70 do 79 godina osam posto, a me\u0111u starijima od 80 godina \u010dak 14,8 posto.<\/p>\n\n\n\n
Poznato je da s godinama imunolo\u0161ki sustav slabi zbog \u010dega su starije osobe op\u0107enito sklonije ve\u0107em broju infekcija, pa i malignim oboljenjima. Iako su neki stariji ljudi i dalje vrlo aktivni i dobroga zdravlja, imaju ve\u0107u vjerojatnost od obolijevanja od zaraznih bolesti kao i od eventualnog smrtnog ishoda \u0161to se pokazalo to\u010dnim kako u slu\u010daju bolesti COVID-19, tako i u slu\u010daju gripe i ostalih respiratornih infekcija.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to je to tako, jo\u0161 se sa sigurno\u0161\u0107u ne zna, ali znanstvenici s Harvarda taj fenomen povezuju sa smanjenjem broja T stanica, vjerojatno zbog postupne atrofije timusa ili nekih drugih promjena. Iz istog razloga je i cjepivo znatno manje u\u010dinkovito kod osoba starijih od 65 godina, no to nikako ne zna\u010di da se stariji ne bi trebali cijepiti. Posve suprotno, cijepljenje protiv gripe i pneumokoka znatno je smanjilo stopu obolijevanja i smrti kod starijih osoba u usporedbi s onima koji se nisu cijepili.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima Svjetska zdravstvene organizacije, mu\u0161karci znatno \u010de\u0161\u0107e obolijevaju od SARS-CoV-2 virusa nego \u017eene. U Kini je u velja\u010di stopa smrtnosti me\u0111u mu\u0161karcima bila 2,8 posto, a me\u0111u \u017eenama 1,7 posto. Sli\u010dni odnosi vrijedili su i 2003. kada je izbila epidemija SARS-a. \u0160to se na\u0161eg podneblja ti\u010de, poznato je da uobi\u010dajena sezonska gripa te\u017ee poga\u0111a mu\u0161karce nego \u017eene.<\/p>\n\n\n\n
Razlog le\u017ei u tome \u0161to je imunolo\u0161ki sistem \u017eena otporniji za to je prije svega zaslu\u017ean hormon estrogen koji pti\u010de rad imunolo\u0161kog sistema i sna\u017eno se bori protiv patogena. S druge strane, mu\u0161ki hormon testosteron blokira imunolo\u0161ki sistem.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, kako poja\u0161njava molekularni biolog Thomas Pietschmann, postoje i genetski razlozi. Naime, geni va\u017eni za imunitet kodirani su na kromosomu X, a kako \u017eena ima dva takva kromosoma, u odre\u017eenoj je imunolo\u0161koj prednosti.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 jednu stvar valja uzeti u obzir a ti\u010de se stila \u017eivota. Naime, mu\u0161karci \u010desto vode nezdraviji \u017eivot te vi\u0161e pu\u0161e i piju u odnosu na \u017eene.<\/p>\n\n\n\n
Debljina je i ina\u010de jedan od najve\u0107ih javnozdravstvenih problema dana\u0161njice, a pretile su osobe u ve\u0107em riziku od razvoja raznih bolesti. COVID-19 nije iznimka i poznato je da su pretile osobe u ve\u0107em riziku da razviju te\u017eu klini\u010dku sliku.<\/p>\n\n\n\n
Anketa provedena u bolnicama u Velikoj Britaniji na 17.000 pacijenata, pokazala je da pretili ljudi, odnosno oni s indeksom tjelesne mase (BMI), imaju 33 posto ve\u0107i rizik od smrti uslijed infekcije koronavirusom. Profesor Calum Semple<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Liverpoolu kazao je kako BMI iznad 30 \u010de\u0161\u0107e izaziva te\u0161ke simptome, a takvi pacijenti znatno \u010de\u0161\u0107e zavr\u0161e na intenzivnom lije\u010denju.<\/p>\n\n\n\n Rizik je dodatno pove\u0107an kod osoba koje imaju i dodatne bolesti povezane s pretilo\u0161\u0107u, poput sr\u010danih bolesti i dijabetesa tipa 2. Upravo ta, dodatna stanja i bolesti povezane s pretilo\u0161\u0107u, uzroci su i \u0161to takve osobe razvijaju te\u017eu klini\u010dku sliku obole li od COVID-19.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, valja napomenuti i da je pretile osobe te\u017ee intubirati, transportirati do odre\u017eenih odjela bolnice, ispitivati pomo\u0107u ure\u017eaja i sli\u010dno \u0161to se utje\u010de na ishod njihove bolesti. Tako\u0111er, kako ka\u017ee doktor Naveed Sattar<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Glasgowu, pretili ljudi trebaju vi\u0161e kisika \u0161to tako\u0111er njihov organizam izla\u017ee dodatnom stresu.<\/p>\n\n\n\n Svjetska zdravstvena organizacija u velja\u010di je izdala podatke za Kinu o smrtnosti prouzro\u010denoj novim virusom SARS-CoV-2 prema kojima je \u010dak 13,2 posto preminulih pacijenata imalo je problem s kardiovaskularnim sustavom. Oni s dijabetesom \u010dinili su 9,2 posto preminulih, a oni s visokim krvnim tlakom 8,4 posto.<\/p>\n\n\n\n Povi\u0161en krvni tlak veliki je javno-zdravstveni problem i \u010dak \u010detvrtina populacije na svijetu bori se upravo s time. Za lije\u010denje povi\u0161enog krvnog tlaka koriste se posebni lijekovi, tzv. antihipertenzivi (me\u0111u kojima su i ACE inhibitori i sartani), za koje postoji sumnja da mogu pogor\u0161ati tijek infekcije virusom SARS-CoV-2.<\/p>\n\n\n\n To je, pretpostavlja se zato \u0161to lijekovi za povi\u0161en krvni tlak, pojednostavljeno govore\u0107i, olak\u0161avaju virusu ulazak u stanice. Naime, otkriveno je da se virus putem proteina na svojoj povr\u0161ini ve\u017ee za angiotenzin konvertaze 2 (ACE2), ina\u010de prisutne na povr\u0161ini stanica plu\u0107a, crijeva, bubrega i krvnih \u017eila. Kod pacijenata s dijabetesom tipa 1 i 2, ali i onih s povi\u0161enim krvnim tlakom, ekspresija ACE2 je pove\u0107ana \u0161to zna\u010di i lak\u0161i ulazak virusa u stanicu i posljedi\u010dnu infekciju, navodi \u010dasopis Lancet.<\/p>\n\n\n\n Prema rezultatima dosad objavljenih studija, osobe sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u u zna\u010dajno su ve\u0107em riziku od razvoja te\u017ee klini\u010dke slike tijekom COVID-19 infekcije i imaju pove\u0107anu smrtnost, ka\u017ee predstojnik Sveu\u010dili\u0161ne klinike “Vuk Vrhovac” doc. dr. sc. Dario Raheli\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n No za\u0161to je to tako, zasad se mo\u017ee samo spekulirati. Osobe s dijabetesom su i ina\u010de sklonije virusnim i bakterijskim infekcijama, kao i razvoju te\u017eeg oblike bolesti, a to se pokazalo i u slu\u010dajevima epidemija gripe, \u200bSARS-a i sli\u010dnih infekcija. Osobama sa \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u i zato se svakako preporu\u010duje cijepljenje protiv gripe i pneumokoka, a kad stigne cjepivo, i od virusa SARS-CoV-2.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjaci sa Sveu\u010dili\u0161ta u Kielu i Sveu\u010dili\u0161ne klinike u Oslu analizirali kakav utjecaj ima krvna grupa na tijek zaraze virusom SARS-CoV-2, ali njihovo istra\u017eivanje jo\u0161 nije pro\u0161lo recenziju. No usporedbom DNK materijala 1.610 pacijenata koji su razvili te\u017ei oblik bolesti ili \u010dak umrli, s uzorcima krvi 2.205 zdravih osoba, ispostavilo se da ljudi s krvnom grupom A imaju ve\u0107i rizik za razvoj te\u017eih simptoma.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, osobe s krvnom grupom A dvostruko \u0107e \u010de\u0161\u0107e zavr\u0161iti na respiratoru od osoba s krvnom grupom 0. Ina\u010de, grupa A je naj\u010de\u0161\u0107a krvna grupa u Europi (43 posto ljudi u Njema\u010dkoj, 42 posto u Hrvatskoj), slijede nulta i B, a najrje\u0111a je AB (5 posto u Njema\u010dkoj, 7 posto u Hrvatskoj).<\/p>\n\n\n\n S obzirom da je COVID-19 prije svega bolest di\u0161nog sustava, zaklju\u010dak da pu\u0161enje oboljelima ne koristi, name\u0107e se sam po sebi. Duhanski dom, ali i e-cigarete sadr\u017ee posebno \u0161tetne poput nikotina i te\u0161kih metala. Nadalje, istra\u017eivanje provedeno u okrugu Ontario u Sjedinjenim ameri\u010dkim dr\u017eavama, pokazalo je da su svi ispitanici koji pu\u0161e ili su u pro\u0161losti pu\u0161ili, prijavili su pogor\u0161anje simptoma bolesti COVID-19. To pogor\u0161anje simptoma ukllju\u010divalo je ve\u0107i broj otkucaja srca u mirovanju, ka\u0161alj i ote\u017eano disanje.<\/p>\n\n\n\n Kako to da neke osobe koronavirus i ne okrzne, dok drugi zavr\u0161e na respiratoru? Za to jo\u0161 nema definitivnog odgovora, ali neke naznake postoje. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":43059,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2046,952],"class_list":["post-43055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje","tag-korona-virus","tag-nemapredaje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43055"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43055\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/43059"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Povi\u0161en krvni tlak<\/h3>\n\n\n\n
Dijabetes<\/h3>\n\n\n\n
Krvna grupa<\/h3>\n\n\n\n
Pu\u0161enje<\/h3>\n\n\n\n
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"