{"id":4311,"date":"2015-05-15T07:19:27","date_gmt":"2015-05-15T05:19:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=4311"},"modified":"2015-05-15T08:34:18","modified_gmt":"2015-05-15T06:34:18","slug":"10-savjeta-za-dozivjeti-stotu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/05\/10-savjeta-za-dozivjeti-stotu\/","title":{"rendered":"10 savjeta za do\u017eivjeti stotu"},"content":{"rendered":"<p>\u010cini se da sve \u010de\u0161\u0107e \u010ditamo pri\u010de o stogodi\u0161njacima koji plivaju preko kanala<strong> La Manche<\/strong> s povezom na o\u010dima i s jednom svezanom rukom ili ska\u010du iz aviona s padobranom i pritom pletu \u0161alove. Ok, mo\u017eda pretjerujemo, ali bez sumnje na svijetu postoji sve vi\u0161e ljudi koji su do\u017eivjeli stotu godinu \u017eivota, pa i zna\u010dajno vi\u0161e od toga, pi\u0161e na portalu <a href=\"http:\/\/www.huffingtonpost.com\/2015\/05\/03\/things-you-can-do-to-live-to-100_n_7127796.html?utm_hp_ref=fifty&amp;ir=Fifty\" target=\"_blank\">Huffington Post<\/a> njihova kolumnistica <strong>Ann Brenoff<\/strong>. Bez sumnje, napredak medicine je glavni razlog za produljenje \u017eivotnog vijeka ljudi, iako \u017eivotni vijek u velikoj mjeri to ovisi o genetici pojedinca. Ipak, postoje na\u010dini da pove\u0107ate svoje izglede da do\u017eivite stoti ro\u0111endan:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>1. Tr\u010dite kao da vam \u017eivot ovisi o tome<\/h3>\n<p>Za\u0161to? Zato \u0161to mo\u017eda i ovisi. Istra\u017eiva\u010di na <strong>Stanfordu<\/strong> su 21 godinu prou\u010davali ljude koji se bave tr\u010danjem nasuprot fizi\u010dki neaktivnih ljudi. Ustanovili su da ljudi koji se bave tr\u010danjem ne dobijaju samo manje sr\u010danih bolesti, tako\u0111er su imali manje karcinoma, infekcija i neurolo\u0161kih bolesti, i naravno \u017eivjeli su dulje. Autorica studije <strong>Eliza Chakravarty<\/strong> je izjavila da su ustanovili da aerobne vje\u017ebe odr\u017eavaju imunolo\u0161ki sustav mladim.\u00a0Koliko vje\u017ebe je potrebno da se primijeti razlika? Mi\u0161ljenja su podijeljena, ali ako i ne volite tr\u010danje, dvadeset minuta dnevno bilo koje aktivnosti od koje \u0107ete se zadihati mo\u017ee pobolj\u0161ati va\u0161e zdravlje, ka\u017ee Eliza.<\/p>\n<p>\u010cak i umjereno d\u017eogiranje mo\u017ee produljiti \u017eivot pet do \u0161est godina, prema \u201eStudiji srca\u201c koju je proveo grad <strong>Copenhagen<\/strong>. Ipak, dobrobiti tr\u010danja imaju svoju granicu kada je u pitanju produljenje \u017eivota. Istra\u017eiva\u010di sa <strong>Sveu\u010dili\u0161ta u Ju\u017enoj Karolini<\/strong> su ustanovili da se kod ljudi koji tr\u010de vi\u0161e od 30 kilometara tjedno brzinom ve\u0107om od 10 kilometara na sat, ili vi\u0161e od pet puta tjedno, gubi efekt pove\u0107anja dugovje\u010dnosti.\u00a0Zaklju\u010dak: vje\u017ebajte i mogli biste \u017eivjeti dulje.<\/p><div id=\"mojev-685704818\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"attachment_1405\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-1405\" class=\"size-medium wp-image-1405\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/zdrava-hrana-voce-povrce-636x352.jpg\" alt=\"Koje je zdravo vo\u0107e i povr\u0107e?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/zdrava-hrana-voce-povrce-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/zdrava-hrana-voce-povrce-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/zdrava-hrana-voce-povrce.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-1405\" class=\"wp-caption-text\">foto: BigsStock<\/p><\/div>\n<h3>2. Jedite zdrave boje<\/h3>\n<p>Prehrana bogata zelenim i ljubi\u010dastim povr\u0107em nije samo dobra za va\u0161e srce, nego je i na\u010din da se za\u0161titite od Alzheimerove bolesti. Ustanovljeno je da se konzumacijom kupusnja\u010da poput brokule, cvjeta\u010de ili kupusa smanjuje rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. \u010cinjenica \u0161to su bogati Vitaminom C samo pridonosi njihovoj blagotvornosti.<\/p>\n<p>Jedite crveno meso samo u malim koli\u010dinama. Prema medicinskoj studiji koju je objavila stru\u010dna publikacija\u00a0<strong>JAMA<\/strong> <em>(The Journal of the American Medical Association)<\/em>\u00a0i koja je obuhvatila 73.308 adventista sedmog dana koji ne jedu meso iz vjerskih razloga, vegetarijanci imaju 12% manji rizik od prerane smrti nego mesojedi.<\/p>\n<p>Stariji ljudi koji se hrane po principu mediteranske prehrane, koja je bogata ribom i povr\u0107em a siroma\u0161na \u017eivotinjskim proizvodima poput mlijeka i mesa, imaju 20% ve\u0107u \u0161ansu za dulji \u017eivot u usporedi sa svojim ostalim vr\u0161njacima, ka\u017ee \u0160vedska studija objavljena u \u010dasopisu <em><strong>Age<\/strong><\/em>. Oni koji se hrane na mediteranski na\u010din \u017eive dvije do tri godine dulje, rekao je <strong>Gianluca Tognon<\/strong>, znanstvenik na <strong>Akademiji Sahlgrenska pri Sveu\u010dili\u0161tu u G\u00f6teborgu.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>3. Pona\u0161ajte se kao vjeverica<\/h3>\n<p>Tr\u010dkarajte slobodno kroz \u017eivot i grickajte ora\u0161\u010di\u0107e. Drugim rije\u010dima, zabavljajte se! Kad malo promislite o tome, nije li \u017eivot vjeverica jedan veliki tulum, jurenje po parku i me\u0111usobno naganjanje, izbjegavanje auta u vo\u017enji, ruganje psu koji je na uzici i ne mo\u017ee ih dohvatiti? Oni su sretne male \u017eivotinjice.<\/p>\n<p>Sretniji ljudi \u017eive pet godina dulje. Studija objavljena u <strong>Zborniku Nacionalne Akademije Znanosti u Washingtonu<\/strong> ustanovila je da dio starijih ljudi koji su ocjenjeni kao \u201enajsretniji\u201c ima stopu smrtnosti od 3,6%, \u0161to je bilo duplo manje od stope smrtnosti najnesretnije grupe, koja je iznosila 7,3%.<\/p>\n<p>Kad ve\u0107 pri\u010damo o vjevericama, ne ignorirajmo vrijednost ora\u0161astih plodova. Jedenje ora\u0161astih plodova bi vam moglo pomo\u0107i da \u017eivite dulje, ka\u017ee studija <em>BioMed Centrala<\/em> koja je obuhvatila 7.000 ljudi u dobi od 55 do 90 godina. Studija je ustanovila da su oni koji su konzumirali ora\u0161aste plodove imali 39% manji rizik od preuranjene smrti od raka ili kardiovaskularnih bolesti, a oni koji su od ora\u0161astih plodova najvi\u0161e konzumirali orahe imali su 45% smanjeni rizik u odnosu na one koji nisu konzumirali ora\u0161aste plodove.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"attachment_2476\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-2476\" class=\"size-medium wp-image-2476\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/debeli-muskarac-636x352.jpg\" alt=\"Deblji mu\u0161karci du\u017ee vode ljubav\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/debeli-muskarac-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/debeli-muskarac-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/debeli-muskarac.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-2476\" class=\"wp-caption-text\">foto:BigStock<\/p><\/div>\n<h3>4. Neka va\u0161 trbuh ostane ravan<\/h3>\n<p>Dodatni centimetri u struku ne\u0107e pozitivno utjecati na va\u0161u dugovje\u010dnost. \u017dene koja su pro\u0161le menopauzu i izgubile svoju liniju struka imaju povi\u0161en rizik oboljenja od sr\u010danih bolesti i dijabetesa, ka\u017ee\u00a0istra\u017eivanje\u00a0<strong>Medicinskog Centra Sveu\u010dili\u0161ta u Marylandu<\/strong>. Nakon menopauze je te\u017ee odr\u017eati ravnu liniju trbuha zbog hormonalnih promjena koje uvjetuju da se dodatna mast akumulira u struku. Znanstvenici koji rade u <strong>Me\u0111unarodnom Dru\u0161tvu za Menopauzu<\/strong> analizirali su objavljene studije o utjecaju menopauze na tjelesnu te\u017einu. Zaklju\u010dili su da je gubitak estrogena uzrokuje promjene u distribuciji masti po tijelu i pomi\u010de mast od kukova prema abdomenu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>5. Budite oprezni ako vi\u0161e ne osje\u0107ate mirise<\/h3>\n<p>Studija <strong>Nacionalnog Zdravstvenog Instituta<\/strong> koja je uklju\u010divala 3.000 starijih osoba pokazala je da oni koji vi\u0161e ne mogu razaznati mirise imaju \u010detiri puta ve\u0107u vjerojatnost da umru unutar pet godina u usporedbi s onima koji imaju normalno osjetilo mirisa. Ovo su prva saznanja koja povezuju osjetilo rizila kod starijih s rizikom smrtnosti.<\/p>\n<p>Jo\u0161 mislite da va\u0161e osjetilo mirisa nije bitno? U stvari ono je zaslu\u017eno za va\u0161e osjetilo okusa. Probajte za\u010depiti nos dok jedete \u010dokoladu. Biti \u0107ete sposobni razlikovati slatko i kiselo, ali ne\u0107ete mo\u0107i osjetiti \u010dokoladni okus. Razlog tome je \u0161to su specifi\u010dne karakteristike \u010dokolade u velikoj mjeri odre\u0111ene na\u0161im osjetilom mirisa za vrijeme \u017evakanja, ka\u017ee <strong>Nacionalni zdravstveni institut<\/strong>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"attachment_1527\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-1527\" class=\"size-medium wp-image-1527\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/stariji-seksi-muskarci-636x352.jpg\" alt=\"Mla\u0111e \u017eene i stariji seksi mu\u0161karci. Kako na\u0107i mla\u0111u ljubavnicu?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/stariji-seksi-muskarci-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/stariji-seksi-muskarci-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/10\/stariji-seksi-muskarci.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-1527\" class=\"wp-caption-text\">foto: BigStock<\/p><\/div>\n<h3>6. Puno se smijte<\/h3>\n<p>U studiji iz 2012 objavljenoj u \u010dasopisu <strong><em>Ageing<\/em><\/strong>, istra\u017eiva\u010di s <strong>Medicinskog Fakulteta Albert Einstein<\/strong> i <strong>Sveu\u010dili\u0161ta Yeshiva<\/strong> prona\u0161li su zajedni\u010du karakteristiku koju je dijelilo 243 stogodi\u0161njaka, a to je da su se svi u \u017eivotu puno smijali. Svi su smatrali da je smijeh jako va\u017ean dio njihovih \u017eivota, rekao je glavni istra\u017eiva\u010d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>7. Nau\u010dite piti \u010daj na zdrav na\u010din<\/h3>\n<p>Zeleni i crni \u010daj sadr\u017ee visoku koncentraciju katehina, tvari koja opu\u0161ta krvne \u017eile i \u0161titi srce. U japanskoj studiji koja je uklju\u010divala vi\u0161e od 40.500 mu\u0161karaca i \u017eena, oni koji su konzumirali zeleni \u010daj imali su ni\u017ei rizik smrtnosti od sr\u010danih bolesti. Druge studije su pokazale da crni \u010daj ima sli\u010dan u\u010dinak.\u00a0Tako\u0111er, neke studije su pokazale da dodavanje mlijeka umanjuje za\u0161titni u\u010dinak \u010daja na kardiovaskularni sustav. Stoga, dr\u017eite se limuna i meda.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>8. Darujte, nemojte samo uzimati<\/h3>\n<p>Velikodu\u0161ni ljudi daju sebe drugima na razne na\u010dine. Rade usluge, udjeljuju komplimente, ne libe se pomo\u0107i drugima. I ono \u0161to dobiju zauzvrat, izme\u0111u ostalog, je du\u017ei \u017eivot. Istra\u017eiva\u010di sa <strong>Sveu\u010dili\u0161ta u Buffalu<\/strong> prona\u0161kli su vezu izme\u0111u davanja i ni\u017eeg rizika od preuranjene smrti. \u201eNa\u0161i zaklju\u010dci su da pomaganje drugima smanjuje smrtnost zato \u0161to umanjuje utjecaj stresa\u201c, rekao je <strong>Michael J. Poulin<\/strong>, asistent profesor psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Buffalu, prenosi <strong>Psychcentral<\/strong>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"attachment_2355\" style=\"width: 646px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-2355\" class=\"size-medium wp-image-2355\" src=\"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/stari-radnik-636x352.jpg\" alt=\"Mogu li se umirovljenici zaposliti?\" width=\"636\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/stari-radnik-636x352.jpg 636w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/stari-radnik-150x83.jpg 150w, https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2014\/12\/stari-radnik.jpg 740w\" sizes=\"auto, (max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><p id=\"caption-attachment-2355\" class=\"wp-caption-text\">foto: BigStock<\/p><\/div>\n<h3>9. Ostanite zauzeti<\/h3>\n<p>Iako se mo\u017eete \u0161aliti da planirate potro\u0161iti svoju prvu godinu umirovljenja drijemaju\u0107i na verandi, najbolji na\u010din za produljenje \u017eivota je da nastavite raditi. U Harvardovom \u010duvenom <em><strong>Longevity Projektu<\/strong><\/em>, oni prou\u010davani ispitanici koji su do\u017eivjeli jako staru dob imali su uspje\u0161ne, zadovoljavaju\u0107e karijere u poslovima koje su voljeli te su nastavili raditi i nakon mirovine\u00a0 &#8211; makar djelomi\u010dno radno vrijeme &#8211; do svojih sedamdesetih. &#8220;Stres koji dolazi od ambiciozne karijere mo\u017ee biti dobar za zdravlje&#8221; navodi <strong>Atlantic<\/strong> u citatu iz <em>Longevity Project booka<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>10. Ne pretjerujte s televizijom<\/h3>\n<p>Svaki sat gledanja televizije nakon 25 godine \u017eivota smanjuje va\u0161 \u017eivotni vijek za 22 minute, ka\u017ee istra\u017eivanje <em>Sveu\u010dili\u0161ta u Queenslandu<\/em>, Australija. Tako\u0111er su ustanovili da ljudi koji sjede ispred televizije \u0161est sati dnevno umiru pet godina ranije nego ljudi koji ne gledaju TV.\u00a0Nije televizija sama po sebi ono \u0161to \u010dini \u0161tetu, ve\u0107 neaktivnost koja proizlazi iz gledanja televizije.<\/p>\n<p>Imate li svoje savjete za dugovje\u010dnost? Podijelite ih s nama.<\/p>\n<div id=\"mojev-2418322077\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svi bismo \u017eeljeli dugo \u017eivjeti, no pripreme za taj cilj po\u010dinje i puno, puno ranije prije stotog ro\u0111endana. Usvojite li ovih deset stvari, mogli bi vam se dogoditi da pu\u0161ete u stotinu svje\u0107ica.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4406,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[85],"tags":[64,66,35,215],"class_list":["post-4311","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivno-starenje","tag-dugovjecnost","tag-smrt","tag-sreca","tag-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4311"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4311\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}