{"id":43203,"date":"2020-12-19T12:55:33","date_gmt":"2020-12-19T11:55:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=43203"},"modified":"2020-12-19T12:55:35","modified_gmt":"2020-12-19T11:55:35","slug":"hrana-koja-potice-imunitet-nasu-obranu-protiv-virusa-i-bakterija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/12\/hrana-koja-potice-imunitet-nasu-obranu-protiv-virusa-i-bakterija\/","title":{"rendered":"Hrana koja poti\u010de imunitet – na\u0161u obranu protiv virusa i bakterija"},"content":{"rendered":"\n

“Ne do\u0111em ba\u0161 svaki dan, ali 3-4 puta tjedno svakako”, ka\u017ee nam gospo\u0111a Marija Kostelac<\/strong> koju smo zatekli na tre\u0161njeva\u010dkoj tr\u017enici. Upravo je obavila kupovinu, a u njezinoj torbi ovoga se puta na\u0161la “oprema” za kelj varivo. Poznato je to i izda\u0161no jelo koje se jede u mnogim ku\u0107anstvima i oko njega nema ba\u0161 puno filozofije.<\/p>\n\n\n\n

“Ma to je tako jednostavno i fino i za\u010das gotovo”, opisuje nam gospo\u0111a Marija i otkriva tajnu kako da bude ba\u0161 za prste polizati. “Svakako se mora staviti malo suhog mesa, neki stave i kobasicu. Znate, za aromu. Osim kelja, tu budu i krumpiri, a ja stavim i mrkvu jer je moji vole. Nema vam do doma\u0107e hrane. To je \u010disto zdravlje!”, ka\u017ee Marija.<\/p>\n\n\n\n

Doista, hrana mo\u017ee biti zdravlje, odnosno pravilna i raznovrsna prehrana na\u0161em organizmu mo\u017ee pomo\u0107i da ostane zdrav i imun na razne bolesti i viruse.<\/p>\n\n\n\n

Pravilna prehrana i hidratacija <\/h3>\n\n\n\n

Kako se u posljednje vrijeme, pogotovo u kontekstu tog nesretnog i upornog koronavirusa, mnogo govori o imunitetu, odlu\u010dili smo istra\u017eiti koje namirnice, vrste hrane i nutrijenti poma\u017eu na\u0161em imunolo\u0161kom sustavu da nas \u0161to u\u010dinkovitije brani od zaraze i obolijevanja.<\/p>\n\n\n\n

Kad je u pitanju normalna imunolo\u0161ka funkcija organizma, pravilna prehrana i hidratacija neizostavni su \u010dimbenici. Osobe koje se zdravo hrane i paze da je njihova prehrana uravnote\u017eena i raznovrsna, op\u0107enito su zdraviji, imaju ja\u010di imunolo\u0161ki sustav i ni\u017ei rizik od obolijevanja od kroni\u010dnih i zaraznih bolesti, nagla\u0161avaju i u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija \u0160tampar.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Tre\u0161njeva\u010dki plac (foto: Silvija Novak)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ba\u0161 svaki dan trebalo bi jesti raznoliku neprera\u0111enu hranu kako bismo svoje tijelo opskrbili svim potrebnim vitaminima, mineralima, dijatalnim vlaknima, bjelan\u010devinama i antioksidansima koji su mu potrebni.<\/p>\n\n\n\n

Imunitet ne treba biti jak, ve\u0107 optimalan<\/h3>\n\n\n\n

No prije nego se bacimo na ja\u010danje imuniteta prehranom, potrebno je razjasniti jednu stvar. Izraz “jak imunitet” mo\u017eda nije najsretnije odabran. Naime, imunitet ne treba biti preslab (jer onda ne \u0161titi od zaraze i bolesti), ali niti prejak (jer tako mo\u017ee uzrokovati alergijske reakcije i autoimune bolesti). Kako nam je objasnila nutricionistica Sandra Zugan<\/strong>, imunolo\u0161ki sustav bi trebao raditi optimalno, a to zna\u010di ba\u0161 taman: niti preslabo, niti prejako, a u tome mu mogu pomo\u0107i i neke pa\u017eljivo odabrane namirnice. No, krenimo redom…<\/p>\n\n\n\n

Postoji nekoliko vitamina i minerala koji su iznimno bitni za normalno funkcioniranje na\u0161eg imunolo\u0161kog sustava. Prije svega to su vitamini C, A, D, B6, B12, zatim \u017eeljezo, selen, cink i magnezij. Va\u017eno je naglasiti da su prirodni izvori ovih elemenata uvijek najbolji te da se prije bilo kakvog uzimanja dodataka vitamina i minerala treba posavjetovati s lije\u010dnikom. Naime, kao \u0161to mo\u017eemo imati manjak ovih elemenata, mo\u017ee ih biti i previ\u0161e \u0161to stvara posve nove probleme.<\/p>\n\n\n\n

Vitamin C<\/h3>\n\n\n\n

Poznato je da je vitamin C vrlo sna\u017ean antioksidans. Tako\u0111er pospje\u0161uje apsorpciju \u017eeljeza, kao i zacjeljivanje rana, a, zanimljivo, pridonosi toleranciji hladno\u0107e. Mo\u017eda je upravo ovo potonje bilo presudno \u0161to smo vitamin C po\u010deli povezivati sa zimom i prehladama.<\/p>\n\n\n\n

Najbolji izvori vitamina C su svje\u017ee vo\u0107e i povr\u0107e, prije svega crvena paprika, agrumi (naran\u010da, limun, grejp), jagode, \u0161ipak, raj\u010dica, gra\u0161ak i cvjeta\u010da. No s obzirom da je jako osjetljiv te njegove koncentracije u vo\u0107u i povr\u0107u brzo opadaju u raznim kemijskim, fizi\u010dkim i biolo\u0161kim procesima, najbolje ga je \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e unositi putem svje\u017eih namirnica. Vitamin C se uni\u0161tava i kuhanjem prilikom \u010dega ga nestaje od 10 pa do 75 posto, ovisno o kojoj se temperaturi radi.<\/p>\n\n\n\n

Nedostaje li vam vitamina C u organizmu, mogli biste patiti od umora, \u010destih infekcija, krvarenja desni, <\/strong>gubitak tjelesne te\u017eine i degeneracija mi\u0161i\u0107a \u0161to je sve posebno izra\u017eeno kod starijih osoba.<\/p>\n\n\n\n

Vitamin A<\/h3>\n\n\n\n

Vitamin A naziv za \u010ditav niz spojeva va\u017enih za vid, rast i razvoj, a vrlo je va\u017ean za normalno funkcioniranje imunosnog sustava zbog \u010dega ga se jo\u0161 naziva i antiinfektivnim vitaminom. Naime, vitamin A poma\u017ee funkciji stanica ko\u017ee i sluznice koje su prva linija obrane tijela od infekcija. Osim toga, vitamin A ima va\u017enu ulogu u diferencijaciji bijelih krvnih zrnaca i odr\u017eavanju stanica koje \u010dine na\u0161 ste\u010deni i uro\u0111eni imunitet: B-stanice, T-stanice, NK stanice (stanice ubojice) i mnoge mijelocite.<\/p>\n\n\n\n

Neki od simptoma nedostatka vitamina A su no\u0107no sljepilo, u\u010destale infekcije, gubitak apetita, suho\u0107a ko\u017ee, smanjen rast i abnormalnosti kostiju.<\/p>\n\n\n\n

Vitamin D<\/h3>\n\n\n\n

Vitamin D, za razliku od ostalih, zapravo i nije vitamin, nego hormon. To zna\u010di da ga na\u0161e tijelo samo stvara i to pod utjecajem UVB sun\u010devih zraka. Ako na 15 minuta dnevno suncu izlo\u017eimo lice, vrat i podlaktice, vitamina D imat \u0107emo dovoljno. Problemi i manjak vitamina D mo\u017ee nastati tijekom zime kad je sunca manje. To bi mogao biti i jedan od razloga za\u0161to se virusne bolesti poput COVID-19 br\u017ee \u0161ire kad nema sunca, a samim time ni vitamina D, jednog od najva\u017enijih elemenata na\u0161eg imuniteta.<\/p>\n\n\n\n

Ako su se zaredali tmurni dani bez sunca, kompletan vitamin D trebalo bi unijeti putem hrane, a naro\u010dito su bogate namirnice poput masne ribe, mlije\u010dnih proizvoda, jaja, iznutrica te, od biljnog porijekla, margarina i gljiva.<\/p>\n\n\n\n

Nuricionistica Sandra Zugan<\/strong> ka\u017ee kako je korisna i hrana oboga\u0107ena vitaminom D. “To je tzv. funkcionalna hrana Iz te funkcionalne hrane. \u0160itarice, sokovi, jogurti, margarini i sli\u010dno oboga\u0107eno vitaminom D. Iz takve hrane apsorbira se \u010dak do 90 posto vitamina D, dok se oko 60 postoapsorbira iz mesa i iznutrica”, ka\u017ee Zugan.<\/p>\n\n\n\n

Starije osobe i djeca trebaju vi\u0161e vitamina D, oko 20 mikrograma dnevno, dok je osobama srednje deobi dovoljno oko 15 mikrograma. Toliko se, otprilike, dobije 15-minutnim sun\u010danjem.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
foto: Annie Spratt\/Unsplash<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Vitamin B<\/h3>\n\n\n\n

Razlikujemo osam vitamina koji pripadaju skupini vitamina B pa se ozna\u010davaju i kao B kompleks. Va\u017eno ih je redovito uzimati jer pripadaju u skupinu vitamina topljivih u vodi zbo \u010dega ih na\u0161e tijelo ne mo\u017ee skladi\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n

Vitamini B su va\u017eni su za stvaranje stani\u0161ne energije, odnosno pretvaranje ugljikohidrata u glukozu. Tako\u0111er, obnavljaju sluznicu, poma\u017eu funkciji crvenih krvnih stanica i \u017eiv\u010danog sustava. Starenjem se pove\u0107ava se potreba za unosom vitamina B skupine, a simptom njegovog manjka mo\u017ee biti iscrpljenost, umor i sklonost infekcijama.<\/p>\n\n\n\n

Najbolji prirodni izvori vitamina B su pekarski kvasac, iznutrice, ora\u0161asti plodovi, cjelovite \u017eitarice, mlijeko, jaja, riba, lisnato zeleno povr\u0107e i vo\u0107e poput banane, dinje i smokve.<\/p>\n\n\n\n

\u017deljezo<\/h3>\n\n\n\n

Simptomi koji ukazuju na deficit \u017eeljeza su brzo umaranje prilikom napora, krhki nokti, lo\u0161a koncentracija, blijedost ko\u017ee, a kod anemije posebice ako je prisutna dugi period mo\u017ee se javiti nepravilan rad srca, kratak dah, u\u010destale glavobolje i zna\u010dajan pad imuniteta. \u017deljezo iz hrane animalnog podrijetla se bolje apsorbira nego iz hrane biljnog podrijetla, pa je mesna prehrana i glavni izvor \u017eeljeza. <\/p>\n\n\n\n

Hrana koja je bogat izvor \u017eeljeza uklju\u010duje jetricu, crveno meso, plavu ribu te mahunarke, sjemenke i zeleno lisnato povr\u0107e. Na tr\u017ei\u0161tu postoji i \u010ditav niz funkcionalnih proizvoda oboga\u0107enih \u017eeljezom.<\/p>\n\n\n\n

Selen<\/h3>\n\n\n\n

Selen je element u tragovima koji se u prirodi javlja kao kombinacija anorganskog i organskog oblika. Pohranjuje se u \u0161titnja\u010di, jetri, mi\u0161i\u0107ima, bubrezima te mu\u0161kim i \u017eenskim spolnim \u017elijezdama. Selen se ugra\u0111uje u vi\u0161e proteina u tijelu koji imaju va\u017ene antioksidativne i protuupalne funkcije. Tako\u0111er, \u0161titi stanice od \u0161tetnih u\u010dinaka slobodnih radikala koji se stvaraju tijekom uobi\u010dajenog metabolizma kisika. <\/p>\n\n\n\n

Selen ima blagotvoran u\u010dinak na imunolo\u0161ki sustav jer ubrzava rast T stanica i aktivnosti NK stanica. Nedostatak selena zna\u010di i vi\u0161e infekcija koje su rezultat smanjene funkcije bijelih krvnih zrnaca. Dnevni unos 200 \u03bcg selena stimulira funkciju imunolo\u0161kog sustava. Najvi\u0161e selena ima u brazilskim ora\u0161\u010di\u0107ima, a ostali glavni izvori selena u hrani su meso i mesne prera\u0111evine, riba i plodovi mora te cjelovite \u017eitarice.<\/p>\n\n\n\n

\"Da
foto: Pexels<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Cink<\/h3>\n\n\n\n

Cink je mineral <\/strong>koji spada u mikroelemente koji su nam potrebni u malim koli\u010dinama. Sudjeluje u mnogim procesima u organizmu, a posebno je zna\u010dajan za imunitet u vrijeme gripa i prehlada, pa samim time i tijekom epidemije novog koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n

Cink ja\u010da imunosni sustav jer utje\u010de na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica koje su va\u017ene u borbi protiv infekcija. Cink je va\u017ean za dobar apetit, osjetila okusa, mirisa i vida, poti\u010de zacjeljivanje ko\u017ee, ja\u010da kosti, mi\u0161i\u0107e, kosu i nokte.<\/p>\n\n\n\n

Prirodni izvori cinka su meso (osobito govedina, puretina i iznutrice) te ribe i plodovi mora, osobito kamenice te drugi \u0161koljka\u0161i i rakovi. Iako je iskoristivost cinka iz biljne hrane manja nego iz one \u017eivotinjskog podrijetla, va\u017eni biljni izvori cinka su ora\u0161asti plodovi, gra\u0161ak, grah, soja i tofu, pivski kvasac, p\u0161eni\u010dne klice, bundevine i druge sjemenke.<\/p>\n\n\n\n

Magnezij<\/h3>\n\n\n\n

Magnezij je bitan za preko 300 metaboli\u010dkih funkcija, uklju\u010duju\u0107i i apsorpciju vitamina D3. Simptomi manjka magnezija\u00a0uklju\u010duju\u00a0oslabljen imunitet, stalan umor, smanjenu gusto\u0107u kostiju koja mo\u017ee dovodi do\u00a0osteoporoze,\u00a0anemiju\u00a0i\u00a0aritmiju. Magnezija ima u mlijeku, lisnatom zelenom povr\u0107u, cjelovitom zrnju, bananama, marelicama i bundevinim sjemenkama.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Doista, hrana mo\u017ee biti zdravlje, odnosno pravilna i raznovrsna prehrana na\u0161em organizmu mo\u017ee pomo\u0107i da ostane zdrav i imun na razne bolesti i viruse.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":42605,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[135,952,42,466],"class_list":["post-43203","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-imunitet","tag-nemapredaje","tag-prehrana","tag-vitamini"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43203","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43203"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43203\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/42605"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43203"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43203"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43203"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}