{"id":43301,"date":"2020-12-22T16:29:40","date_gmt":"2020-12-22T15:29:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=43301"},"modified":"2020-12-22T16:30:11","modified_gmt":"2020-12-22T15:30:11","slug":"zbog-koronavirusa-u-obitelji-skoro-uopce-vise-ne-razgovaramo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2020\/12\/zbog-koronavirusa-u-obitelji-skoro-uopce-vise-ne-razgovaramo\/","title":{"rendered":"&#8216;Zbog koronavirusa u obitelji skoro uop\u0107e vi\u0161e ne razgovaramo&#8217;"},"content":{"rendered":"\n<p>Gospo\u0111a <strong>Jelena<\/strong> u posljednje vrijeme sa svojim suprugom ne razgovara ba\u0161 mnogo. Mo\u017eda je i bolje tako jer se uvijek posva\u0111aju i to radi razli\u010ditog pogleda na epidemiju.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Izlu\u0111uje me. On tu \u010ditavu stvar poku\u0161ava prikazati kao veliku zavjeru, kao poku\u0161aj da farmaceutske kompanije zarade, na zavjeru svjetskih sila i jo\u0161 sto \u010duda&#8221;, ka\u017ee Jelena.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Uzalud mu poku\u0161avam objasniti da je posve nemogu\u0107e da se \u010ditav svijet tako urotio i da ba\u0161 sve vlade svih dr\u017eava i svi znanstvenici i svi novinari i svi ostali zapravo znaju da virusa nema, ali to skrivaju. Izbjegavam svaki razgovor s njim jer uvijek zavr\u0161i dernjavom.&#8221;<\/p><div id=\"mojev-4048793615\" class=\"mojev-u-tekstu mojev-entity-placement\" style=\"margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Prikazni 1 u tekstu -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"8535551207\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div><br style=\"clear: both; display: block; float: none;\"\/>\n\n\n\n<p>Razli\u010dito gledanje na korona-krizu dovelo je i do brojnih napetosti u obiteljima: Neki se protive maskama, dok ih drugi zagovaraju. Neki uop\u0107e ne vjeruju u postojanje virusa, dok ga se drugi jako boje. Iako su nesuglasice u obiteljima postojale i prije, \u010dini se da ova epidemija naro\u010dito polarizira ljude. Za\u0161to je to tako, pitali smo &nbsp;<strong>Ines Ostovi\u0107<\/strong>, mag.psih. i \u010dlanicu Zagreba\u010dkog psiholo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kriza nam je ove godine donijela mnogo nejasno\u0107a, neizvjesnosti i naru\u0161enu potrebu za sigurno\u0161\u0107u (kako zdravstvenom, tako i ekonomskom). Nakon devet mjeseci tijekom kojih smo do\u017eivjeli puno zbunjenosti, straha, ljutnje i bespomo\u0107nosti, mnogi su iscrpljeni i nezadovoljni na kraju godine. Razumljivo je stoga tragati za ne\u010dim jasnim i \u010dvrstim za \u0161to se mo\u017eemo uhvatiti i \u0161to \u0107e nam olak\u0161ati svakodnevno funkcioniranje. U tom pogledu stavovi &#8216;ne smijem nigdje izlaziti van zbog virusa&#8217; i &#8216;smijem izlaziti svugdje jer virus ne postoji&#8217; imaju u podlozi sli\u010dnu logiku, nude jasno\u0107u i ve\u0107i osje\u0107aj kontrole. Nadalje, iz potrebe da smanjimo slo\u017eenost svijeta oko sebe, lako ljude etiketiramo da su u jednom od ta dva tabora. Me\u0111utim, mnogo ih je koji tra\u017ee na\u010dine kako da balansiraju izme\u0111u toga da za\u0161tite sebe i druge i da zadr\u017ee posao, pove\u017eu se s drugima&#8221;, ka\u017ee Ostovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Posramljivanje i strah<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Bili smo dosta izlo\u017eeni i komunikacijskim strategijama poput posramljivanja i utjerivanja straha kojima je cilj bio utjecati na na\u0161e pona\u0161anje. Vidjeli smo i puno stigmatiziranja zadnjih mjeseci, od osoba koje su u samoizolaciji, do onih koji su se zarazili, onih koji su jako u strahu i onih koji su nezadovoljni mjerama. Navedeno ne poti\u010de solidarnost i suradnju. Dijeli, a ne povezuje&#8221;, ka\u017ee Ostovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj dru\u0161tveni kontekst, dodaje, prelijeva se i na obiteljski. Pri tome i \u010dlanovi istog ku\u0107anstva ove godine puno vremena provode zajedno u istim prostorima. Smanjena je koli\u010dina vanjskih sadr\u017eaja kojima se mogu baviti. U tim uvjetima lako nastaju nesuglasice i nerazumijevanja, obja\u0161njava psihologinja Ostovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Rje\u0161avanje sukoba u obitelji<\/h3>\n\n\n\n<p>No dok god se sve svodi na razli\u010dito mi\u0161ljenje, ne moramo imati problem. No \u0161to kad ne\u010dije odbijanje da slijedi epidemiolo\u0161ke upute dovodi u opasnost zdravlje drugih osoba? Ostovi\u0107 ka\u017ee kako je jedno od pitanja koje je ovdje va\u017eno postaviti, kako se u obitelji i ina\u010de rje\u0161avaju sukobi.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Guramo li sukobe i nesuglasice i ina\u010de pod tepih, raspravljamo li argumentirano ili se sva\u0111a svede na to tko je u pravu pa svatko ljutito ode na svoju stranu. Odnosi koji su postojali u obitelji i prije epidemije oblikuju pozadinu koja utje\u010de i na sukobe koji se odvijaju sada. Prethodna zamjeranja, neostvarena o\u010dekivanja, nerazrije\u0161ene situacije lako mogu oti\u0107i u raspravu o slije\u0111enju epidemiolo\u0161kih uputa, a da pritom nismo nu\u017eno svjesni njihovog utjecaja. Zbog toga je va\u017eno razlo\u017eiti i vidjeti o \u010demu u biti pri\u010damo. Radi li se zaista o mjerama ili smo se uhvatili za neku &#8216;staru&#8217; ponavljaju\u0107u pri\u010du oko toga tko je u pravu ili tko je mo\u0107niji?&#8221;, ka\u017ee Ostovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Generalno gledano, komunikacija je slojevita i kad o ne\u010demu pri\u010damo, ne razgovaramo samo o temi, nego i o tome kakav odnos \u017eelimo imati s drugom stranom, \u0161to od nje o\u010dekujemo (\u017eelimo) i kako \u017eelimo da nas vidi. Tako razgovor o pridr\u017eavanju epidemiolo\u0161kih mjera vjerojatno ne\u0107e biti samo razgovor o tome sla\u017eemo li se s mjerama ili ne. U pojednostavljenom obliku mo\u017eemo se sukobiti oko ciljeva: jedna pozicija \u0107e smatrati da druga ugro\u017eava njezino zdravlje i sigurnost, a druga pozicija \u0107e smatrati da prva ograni\u010dava njezine slobode i da je \u017eeli kontrolirati. Obje strane u ovom slu\u010daju vjerojatno ne smatraju da ih ona druga vidi vrijednima i da ih po\u0161tuje nego da name\u0107e svoju mo\u0107. Time smo u\u0161li i u sukob na odnosnoj razini&#8221;, smatra Ostovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Emocije nasuprot razuma<\/h3>\n\n\n\n<p>Ovakvi sukobi, ka\u017ee, sa sobom donose sna\u017ene emocije, ljutnju i tjeskobu \u0161to nije dobra baza za promi\u0161ljeno biranje na\u010dina na koji \u0107emo drugome predo\u010diti \u0161to se s nama de\u0161ava i \u0161to nam je va\u017eno.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U tim uvjetima smo manje otvoreni razumjeti stajali\u0161te i osje\u0107aje druge strane. Ovdje je va\u017eno naglasiti da rije\u010d razumjeti ne zna\u010di isto kao i odustati od zastupanja onoga \u0161to nam je va\u017eno. Mogu te razumjeti i uva\u017eiti tvoje mi\u0161ljenje i re\u0107i da je moje mi\u0161ljenje druga\u010dije. Kontekst u kojem smo se na\u0161li u ovoj epidemiji ne podr\u017eava suradni\u010dko rje\u0161avanje sukoba. Istra\u017eivanja su pokazala kako kada je ve\u0107ina razgovora unutar obitelji usmjerena na trenutne pote\u0161ko\u0107e i neugodne logistike, a manje na emocionalnu povezanost, na\u0161i resursi empatije i strpljivosti su smanjeni. Zna\u010di, u odnosu na prije, sada \u0107e nam biti jo\u0161 te\u017ee na\u0107i na\u010din kako da se me\u0111usobno \u010dujemo i zajedni\u010dki na\u0111emo rje\u0161enje.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Pitanje je stoga, ka\u017ee psihologinja, kako postaviti uvjete da se bolje razumijemo i jasnije izrazimo \u0161to nam je va\u017eno? Tako \u0107e se pove\u0107ati \u0161ansa da otkrijemo \u0161to je pozadini pona\u0161anja ili stava druge strane i na\u0111emo neko rje\u0161enje koje \u0107e nam omogu\u0107iti da po\u0161tujemo i sebe i njegujemo odnos.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Prebroditi krizu zajedni\u010dki<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Svatko je odgovoran za na\u010din na koji zastupa sebe i na posljedice koje proizlaze iz na\u010dina na koje komunicira i na koje se pona\u0161a. Ako nekoga idem posramiti i re\u0107i mu da je lo\u0161a osoba jer ne slijedi mjere, vjerojatno \u0107e mi ta osoba to zamjeriti. Ako ne slijedim mjere i druga strana mi daje do znanja da je to prestravljuje, vjerojatno \u0107e se ta osoba odlu\u010diti maknuti od mene. Mo\u017eda je postojalo mjesto na kojem smo se mogli dogovoriti kako da uva\u017eimo i strah od zaraze i ljutnju zbog ograni\u010denja slobode. Mjesto na kojem smo mogli postojati, takvi kakvi jesmo, sa svojim zabrinutostima i sa svojom ranjivo\u0161\u0107u. Ova godina je zaista bila izazovna (da ne ka\u017eem te\u0161ka) i to je ne\u0161to \u0161to je mogu\u0107a polazi\u0161na to\u010dka kao i pitanje &#8216;Kako mo\u017eemo prebroditi ovu krizu koja nas je zadesila, zajedni\u010dki, ti i ja?'&#8221;, ka\u017ee Ostovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>No treba li se uop\u0107e upu\u0161tati u rasprave i dokazivati da virus stvarno postoji i da je opasan? Mo\u017ee li se uop\u0107e promijeniti mi\u0161ljenje ljudi koji su tako \u010dvrsto uvjereni u svoje stavove? Ostovi\u0107 smatra da je pravo pitanje koji je na\u0161 cilj, \u0161to nam je u odnosu s tom osobom va\u017eno, iz kojeg mjesta bismo ulazili u tu raspravu. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Je li zaista bitno da osoba u potpunosti promijeni svoje mi\u0161ljenje o virusu ili neka ga zadr\u017ei, ali da dam do znanja da se ja ne osje\u0107am sigurno u njihovoj prisutnosti? Mogu probati utjecati na pona\u0161anje koje ima veze sa mnom, a ne moram se nu\u017eno usmjeriti i na promjenu generalnog stava o virusu (\u0161to mo\u017ee biti puno te\u017ee)&#8221;, ka\u017ee Ostovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Argumentirana rasprava<\/h3>\n\n\n\n<p>&#8220;Postoje na\u010dini na koje se mo\u017ee utjecati na stavove drugih ljudi, no uspjeh ovisi o mnogo \u010dimbenika: \u010dvrsto\u0107i stava druge strane, \u010dvrsto\u0107i na\u0161eg stava, na\u010dinu na koji komuniciramo, argumentima koje biramo, razlozima na kojima po\u010diva stav druge strane itd. Ako smo ipak odlu\u010dili da \u0107emo se upustiti u tu raspravu, va\u017eno je da biramo argumente koji nisu samo logi\u010dni, nego ih i druga strana smatra va\u017enima i validnima. Ako se pozivamo na stru\u010dne izvore, da ih i druga strana smatra vjerodostojnima. Da bismo mogli bolje izabrati na\u010din na koji \u0107emo utjecati, prvo trebamo dobro razumjeti drugu stranu, razloge zbog kojih misli na odre\u0111eni na\u010din i dati joj prostora da izrazi svoj stav (\u0161to nam mo\u017ee biti izrazito te\u0161ko). Va\u017eno je pritom da to bude autenti\u010dno i iz mjesta iskrene otvorenosti prema razumijevanju na\u010dina na koji druga strana do\u017eivljava trenutne okolnosti&#8221;, obja\u0161njava psihologinja Ostovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad se po zavr\u0161etku epidemije stvari vrate u normalu, psihologinja Ostovi\u0107 predvi\u0111a da \u0107e biti i nekih trajnijih posljednica po me\u0111usovne odnose ili mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Kako je u upravljanju ovom pandemijom ve\u0107i naglasak stavljen na bavljenje fizi\u010dkim zdravljem, dok je mentalno ipak bilo stavljeno u pozadinu, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e biti posljedica i kad epidemija zavr\u0161i. Kakve posljedice \u0107e biti, te\u0161ko je to\u010dno re\u0107i. Svjetska zdravstvena organizacija predvi\u0111a da \u0107e do\u0107i do porasta depresije, anksioznosti i ovisnosti. Zato je va\u017eno tra\u017eiti na\u010dine kako da brinemo o sebi, o svojem mentalnom zdravlju i njegujemo odnose koji su nam va\u017eni&#8221;, zaklju\u010duje Ostovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n<p>Ako imate potrebu s nekim porazgovarati, stru\u010dna pomo\u0107 mo\u017ee se potra\u017eiti na portalima <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"http:\/\/psihelp.hr\" data-type=\"URL\" data-id=\"psihelp.hr\" target=\"_blank\">psihelp.hr<\/a>, <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"http:\/\/psiholoskapomoc.hr\" data-type=\"URL\" data-id=\"psiholoskapomoc.hr\" target=\"_blank\">psiholoskapomoc.hr<\/a> i <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"http:\/\/mentalnozdravlje.h\" data-type=\"URL\" data-id=\"mentalnozdravlje.h\" target=\"_blank\">mentalnozdravlje.h<\/a>r te u savjetovali\u0161tima FamilyLab-a i Centra za djecu, mlade i obitelj Modus.<\/p>\n\n\n\n<h6><em>Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n<div id=\"mojev-764402404\" class=\"mojev-kraj-teksta mojev-entity-placement\" style=\"margin-bottom: 20px;margin-left: auto;margin-right: auto;text-align: center;\"><div class=\"mojev-adlabel\">oglas<\/div><div style=\"height: 250px;\"><script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-8106111766207173\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- Display-1 -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-8106111766207173\"\r\n     data-ad-slot=\"1465712950\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako je u upravljanju ovom pandemijom ve\u0107i naglasak stavljen na bavljenje fizi\u010dkim zdravljem, dok je mentalno ipak bilo stavljeno u pozadinu, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e biti posljedica i kad epidemija zavr\u0161i. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":43309,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,1008],"tags":[2046,952,198,345],"class_list":["post-43301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","category-nema-predaje","tag-korona-virus","tag-nemapredaje","tag-obitelj","tag-psihologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43301"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43301\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/43309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}