“Ljudi su socijalna bi\u0107a, \u0161to zna\u010di da je potreba za ljubavlju i pripadanjem jedna od osnovnih ljudskih potreba. Kao \u0161to nam je potrebna voda i hrana, tako nam je potreban i osje\u0107aj pripadanja, povezanosti i duboke veze s drugima. Ako nemamo osje\u0107aj da nam je ta potreba ispunjena, mo\u017eemo se osje\u0107ati usamljeno, a potom i depresivno, anksiozno i pod velikim stresom. Osje\u0107aj usamljenosti je \u010desto iscrpljuju\u0107, uznemiruju\u0107 i odvla\u010di pa\u017enju\u201c, ka\u017ee Gjuri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Usamljenost i samo\u0107a nisu isto<\/h3>\n\n\n\n
Bitno je ovdje spomenuti, nagla\u0161ava, i da je usamljenost razli\u010dita od samo\u0107e: “Mo\u017eemo biti usamljeni, a ne biti sami, jednako kao \u0161to mo\u017eemo biti sami, ali ne biti usamljeni. Drugim rije\u010dima, mo\u017eemo se osje\u0107ati usamljeno u dru\u0161tvu ili kada smo sami, jer usamljenost je subjektivni do\u017eivljaj i osje\u0107aj da nam nedostaje povezanost i kontakt s drugima, onakav kakav nam je potreban.”<\/p>\n\n\n\n “\u010cesto to zna\u010di imati osje\u0107aj da nas netko razumije i da se nekome mo\u017eemo povjeriti, da nekog mo\u017eemo nazvati i da \u0107e biti tu za nas. To je ono \u0161to stvara osje\u0107aj povezanosti i da nismo ‘sami na svijetu’. \u010cesto usamljenost kao takva mo\u017ee biti stigmatizirana. Jer ‘ako podijelim da se tako osje\u0107am, mo\u017eda \u0107e misliti da sa mnom ne\u0161to nije u redu’ ili \u0107e mi re\u0107i ‘pa vidi koliko ljudi ima\u0161 oko sebe, a ti se osje\u0107a\u0161 tako’.\u201c<\/p>\n\n\n\n Situacija pandemije koja nas je zadesila, u skoro pa cijeloj 2020. godini, dovela je do pove\u0107anja problema usamljenosti, jer “da bi suzbili koronavirus, moramo pove\u0107ati distancu”. A s obzirom da starije osobe spadaju u izrazito ranjivu skupinu (i po pitanju problema usamljenosti), njihovi kontakti su se jo\u0161 vi\u0161e smanjili i time je njihovo mentalno zdravlje dovedeno u jo\u0161 ve\u0107u opasnost, ka\u017ee Gjuri\u0107.<\/p>\n\n\n\n No usamljenost nije samo osje\u0107aj ve\u0107 i razlog pogor\u0161anom zdravlju. Naime, usamljenost \u010desto prate simptomi depresivnosti i anksioznosti te problemi sa spavanjem, ali i op\u0107enito naru\u0161eno funkcioniranje.<\/p>\n\n\n\n “Usamljenost ne samo da \u0161teti mentalnom zdravlju, nego ima posljedice i na fizi\u010dko zdravlje. Istra\u017eivanja su pokazala da utje\u010de na slabljenje imuniteta, \u010dime postajemo podlo\u017eniji raznim upalama, a otpu\u0161ta se i kortizol – hormon stresa, \u0161to sve zajedno \u010dini na\u0161e tijelo manje otpornim. Pokazalo se i da se upravo osje\u0107aj usamljenosti vezuje uz 50 posto preuranjenih smrti, posebno kod starije populacije te da usamljenost i socijalna izolacija imaju te\u017ee posljedice na fizi\u010dko zdravlje od utjecaja pretilosti”, ka\u017ee Gjuri\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ipak, usamljenost ne pada svima ba\u0161 tako te\u0161ko. Psihologinja Gjuri\u0107 obja\u0161njava da je to zato \u0161to na osje\u0107aj usamljenosti mo\u017ee utjecati mnogo toga: “\u010cesto ovisi o tome u kakvoj \u017eivotnoj situaciji se nalazimo. Usamljenost se \u010de\u0161\u0107e mo\u017ee javiti kada prolazimo kroz velike \u017eivotne promjene, kao npr. prelazak iz \u0161kole na fakultet, preseljenje u drugi grad, ro\u0111enje djeteta, promjena posla. Iako ove promjene za nas mogu biti dobre i znak osobnog napretka, to ne zna\u010di da su one lagane.”<\/p>\n\n\n\n “Usamljenost se \u010de\u0161\u0107e javlja i kada smo do\u017eivjeli neki za nas zna\u010dajni gubitak u \u017eivotu poput rastave braka, gubitka bliske osobe ili prekida odnosa. A ono \u0161to je za nas trenutno stvarno (dok traje pandemija Covid-19) jest da smo suo\u010deni sa mnogo gubitaka u \u017eivotu, od velikih \u2013 gubitak uobi\u010dajenog na\u010dina \u017eivljenja, uobi\u010dajenih dru\u017eenja, susreta sa obitelji, slobodnog i bezbri\u017enog kretanja (neovisno na kojoj smo udaljenosti od osobe kraj nas), do nekih (naizgled) malih \u2013 odlazak u du\u0107an bez razmi\u0161ljanja o tome jesmo li ponijeli masku, odlazak u restoran ili na kavu, odlazak na posao i dru\u017eenje s kolegama, vikend izlet i tako dalje”, navodi. <\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o trenutnom kontekstu u kojem \u017eivimo, vjerojatnije je da se ljudi kojima se na\u010din \u017eivljenja i nije toliko promijenio dolaskom pandemije, lak\u0161e nose sa trenutnom situacijom, nego oni kojima je puno toga “oduzeto”, ka\u017ee Gjuri\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Tako\u0111er, usamljenost se mo\u017ee javiti kada imamo osje\u0107aj da nismo povezani sa zajednicom ili dru\u0161tvom, \u010demu ova pandemija nesumnjivo doprinosi. \u0160to se vi\u0161e osje\u0107amo izolirano i da nam manjka povezanosti s drugima, to je osje\u0107aj usamljenosti ve\u0107i. U svojoj novoj knjizi ‘Together’, <\/em>Vivek Murthy navodi da su istra\u017eivanja pokazala da postoje tri dimenzije usamljenosti: intimna<\/em> (ili emocionalna) \u2013 ona u kojoj nam je potrebna intimna ili bliska povezanost s jednom osobom, odnosno povezanost na dubljoj razini (\u010desto romanti\u010dna), odnosna <\/em>(ili dru\u0161tvena) \u2013 ona u kojoj su nam potrebni dobri i kvalitetni prijateljski odnosi i podr\u0161ka te kolektivna <\/em>\u2013 ona u kojoj nam je potrebna povezanost s mre\u017eom ljudi ili zajednicom koja dijeli jednake interese. Pa se tako usamljenost mo\u017ee javiti nakon du\u017eih perioda bez dubljih romanti\u010dnih odnosa. Ili ako napustimo posao s kojim nismo bili zadovoljni, ali nam je u nekom trenu \u017eivota uvelike zadovoljavao potrebu za ‘kolektivom’. Tako\u0111er, \u017eivot u samostalnom ku\u0107anstvu mo\u017ee doprinijeti osje\u0107aju usamljenosti, pogotovo onda kada nam je zaista potreban razgovor s nekime tko nas razumije.”<\/p>\n\n\n\n Iako je usamljenost, kako smo rekli, velik problem pogotovo u starijoj populaciji, neke sustavne brige o tom problemu \u2013 nema.<\/p>\n\n\n\n “Na\u017ealost, problem kao takav nije prepoznat. Njime se nitko sustavno ne bavi, kao \u0161to uostalom ne postoji ni sustavna briga za mentalno zdravlje u Hrvatskoj. No, trenutna situacija po\u010dinje pokazivati koliko je bitna briga o mentalnom zdravlju i koliko nam je za opstanak nu\u017ena povezanost s drugim ljudima”, ka\u017ee psihologinja Gjuri\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kako je sustavna briga o problemu usamljenosti izostala, ne preostaje nam drugo nego da pomognemo sami sebi. Gjuri\u0107 preporu\u010duje i kako to u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n “Ono \u0161to je dobra vijest i \u0161to je bitno imati na umu jest da je usamljenost osje\u0107aj i da je \u010desto prolazan. Zatim je dobro osvijestiti i prepoznati za\u0161to se osje\u0107amo usamljeno. Koje su to promjene u na\u0161em \u017eivotu, koje situacije i doga\u0111aji nas \u010dine usamljenima. U sada\u0161njem trenutku, pandemija koronavirusa svima nam je donijela puno izazova i ima veliki utjecaj na na\u0161e odnose i na\u0161 dru\u0161tveni \u017eivot. Samim time, normalno je za o\u010dekivati da se ne osje\u0107amo dobro i da se mo\u017ee javiti usamljenost. Kada prepoznamo \u0161to nam to\u010dno nedostaje, mo\u017eemo vidjeti kako zadovoljiti tu potrebu. A ako je u tom trenu ne mo\u017eemo zadovoljiti, dobro je biti nje\u017ean prema sebi i pokazati samosuosje\u0107anje”, ka\u017ee Gjuri\u0107.<\/p>\n\n\n\n Da biste se osje\u0107ali manje usamljeno, poku\u0161ajte se vi\u0161e usmjeriti na kontakt s drugima, a \u0161to manje na svoje misli o usamljenosti, savjetuje Gjuri\u0107 i dodaje: “Ulo\u017eite napor da se javite drugima, da pokrenete neki razgovor ili razgovarate s nekim preko videopoziva, \u010dak i ako vam se ba\u0161 ne da. Za smanjenje usamljenosti i pove\u0107anje osje\u0107aja povezanosti s drugima, bitno je graditi dobre i kvalitetne odnose, \u0161to zna\u010di ulagati u njih i odabirati ljude s kojima se osje\u0107amo prihva\u0107eno i voljeno.”<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to poma\u017ee u trenucima usamljenosti jest razgovor s osobom od povjerenja, ka\u017ee na\u0161a sugovornica pa nastavlja: “Netko s kime mo\u017eemo podijeliti kako smo i tko \u0107e nas razumjeti. Ako se tako \u010de\u0161\u0107e osje\u0107amo u posljednje vrijeme, dobro je imati jednu ili vi\u0161e osoba koje mo\u017eemo nazvati\/vidjeti u trenucima kada nam je te\u0161ko. Dobro nam mo\u017ee do\u0107i i \u0161etnja, fizi\u010dka aktivnost i boravak na zraku ili u prirodi. \u017divotinje mogu biti zna\u010dajne u smanjenju razine stresa i usamljenosti. Pokazalo se da u prevenciji usamljenosti mogu pomo\u0107i i manji iskreni i ljubazni kontakti \u2013 osmijeh neznanca, ugodni razgovor s tetom u du\u0107anu ili pomo\u0107 prolaznika.”<\/p>\n\n\n\n “A ako nam se \u010dini da ni\u0161ta ne poma\u017ee i osje\u0107amo se tako ve\u0107 dulje vrijeme, dobro je porazgovarati sa stru\u010dnjakom. Stru\u010dnu pomo\u0107 mo\u017eete prona\u0107i na stranicama: psihelp.hr<\/a>, psiholoskapomoc.hr<\/a> i mentalnozdravlje.hr<\/a>“, savjetuje psihologinje Lana Gjuri\u0107.<\/p>\n\n\n\n Usamljenost se mo\u017ee javiti kada imamo osje\u0107aj da nismo povezani sa zajednicom ili dru\u0161tvom, \u010demu ova pandemija nesumnjivo doprinosi. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29851,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1008,3],"tags":[2544,952,748,423],"class_list":["post-43341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nema-predaje","category-zdravlje","tag-lana-gjuric","tag-nemapredaje","tag-samoca","tag-usamljenost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43341"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43341\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/29851"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/lana-gjuric-740x444.jpg\")
Usamljenost ne poga\u0111a sve jednako<\/h3>\n\n\n\n
Pomozimo si sami<\/h3>\n\n\n\n
Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroni\u010dkih medija u okviru projekta \u201cNema predaje\u201d<\/em><\/h6>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"