{"id":4355,"date":"2015-05-09T08:34:53","date_gmt":"2015-05-09T06:34:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/?p=4355"},"modified":"2015-05-09T08:41:58","modified_gmt":"2015-05-09T06:41:58","slug":"svedska-oba-supruznika-rade-a-u-autima-voze-pse","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/2015\/05\/svedska-oba-supruznika-rade-a-u-autima-voze-pse\/","title":{"rendered":"\u0160vedska: Oba supru\u017enika rade, a u autima voze pse"},"content":{"rendered":"

Svijetlooka djeca surova sjevera stje\u010du od malih nogu ljubav prema prirodi i \u017eivotu u njoj.\u00a0I zato i doma\u0107a \u017eivotinja ima mjesto u obitelji, pa i u trenucima odmora. Nije rijetka pojava da se u automobilu sa \u010dlanovima obitelji, koji idu na vikend, nalaze pas ili ma\u010dka, pisala je zagreba\u010dka Arena<\/strong> o \u017eivotu u \u0160vedskoj daleke 1970. godine<\/strong>.\u00a0<\/em><\/p>\n

—<\/p>\n

Milijunski \u0160tokholm, koji s okolicom ima milijun i tri stotine tisu\u0107a stanovnika, subotom je nalik na izumrli grad. Kolone vozila ve\u0107 petkom uve\u010der napu\u0161taju prijestolnicu \u0160vedske, odnose\u0107i svoje umorne vlasnike u prirodu, na jedno od mnogobrojnih jezera ili u \u0161ume, u ljetnikovce ili na kampiranje.\u00a0A dva dana kasnije bujice automobila opet zakr\u010duju prilazne ceste gradu, vra\u0107aju\u0107i legiju osvje\u017eenih \u0160ve\u0111ana u njihove domove.\u00a0Po\u010dinje novi radni tjedan.<\/p>\n

Stranci pokatkad nepravedno ocjenjuju \u0160ve\u0111ane.<\/h3>\n

Zamjeraju im na \u0161krtosti i zatvorenosti u uski obiteljski krug. Na osnovu prvih impresija, koje pojedinci ili ne \u017eele ili ne uspiju produbiti, kru\u017ee pri\u010de da u \u0161vedskoj obitelji na prvo mjesto dolaze pas ili ma\u010dka, zatim djeca i na kraju – mu\u017e.\u00a0Istina je malo druga\u010dija.<\/p>\n

\u0160ve\u0111anin je veliki ljubitelj prirode.\u00a0\u010cak i u mirnijim dijelovima \u0160tokholma nije rijetkost susresti vjeverice kako skaku\u0107u ne samo po drve\u0107u, pa i po koju lisicu ili jazavca.\u00a0Nitko ih ne ga\u0111a, a kamoli da neki voza\u010d ne zaustavi kola ako koja \u017eivotinjica prelazi ulicu.\u00a0Svijetlooka djeca surova sjevera stje\u010du od malih nogu ljubav prema prirodi i \u017eivotu u njoj.\u00a0I zato i doma\u0107a \u017eivotinja ima mjesto u obitelji, pa i u trenucima odmora. Nije rijetka pojava da se u automobilu sa \u010dlanovima obitelji, koji idu na vikend, nalaze pas ili ma\u010dka.<\/p>\n

U prolje\u0107e i ljeti, ako ne idu k jugu Evrope, \u0160ve\u0111ani maksimalno koriste blagodati u to doba godine rasko\u0161nih skandinavskih pejza\u017ea.\u00a0Zimi se \u010ditave obitelji posve\u0107uju zimskim sportovima, na prvom mjestu klizanju, koje je zajedno sa skijanjem op\u0107enacionalni sport.\u00a0U ove jesenje dane, kada po\u010dnu tmurni valovi ki\u0161a, u toplim \u0161vedskim domovima obitelji su na okupu – uz televizor ili knjigu.<\/p>\n

Ako vrijeme dopusti, mu\u0161karci ure\u0111uju ba\u0161tu, popravljaju ne\u0161to po ku\u0107i ili poma\u017eu svojim suprugama. Jer, u \u0160vedskoj je najve\u0107i broj porodica u kojoj oba supru\u017enika rade.\u00a0Zato je sasvim prirodna stvar da mu\u017e poma\u017ee \u017eeni i u poslovima koji se na jugu Evrope smatraju “nedostojnim” za pater familiasa<\/em>.<\/p>\n

Dva momenta pridonijela su da \u0160ve\u0111anin bude zakop\u010dan. Prvi je podneblje.\u00a0Djeca sjevera nisu naviknuta da eksplozivno izra\u017eavaju svoje emocije, ni na ulici ni kod ku\u0107e, \u0161to nikako ne zna\u010di da su ih li\u0161eni.\u00a0Ali surova klima sjevera ostavila je trag u formiranju nacionalnog mentaliteta.<\/p>\n

Uz to, \u0160vedska je stolje\u0107ima bila vodom odsje\u010dena od ostale Evrope. I nije imala veliku \u017eelju za \u010dvr\u0161\u0107om vezom.\u00a0Ta skandinavska dr\u017eava bila je najve\u0107im dijelom ovog stolje\u0107a poznata samo kao zemlja bijelih no\u0107i i Nobelovih nagrada.<\/p>\n

Tek od drugog svjetskog rata ona se sve vi\u0161e otvara svijetu, u nju se slijeva sve vi\u0161e stranaca i nerijetko dolazi do trauma pri sudaru razli\u010ditih mentaliteta i kultura.\u00a0Istini za volju, one su katkad te\u017ee za stanovnike stolje\u0107ima djevi\u010danske \u0160vedske, koji nekad stranca nazivlju “\u0111avolskim uljezom”.\u00a0Tek kada se probije taj oklop, koji s vremenom tanji, mo\u017ee se shvatiti za\u0161to se ispod njega \u010desto krije naivan i po\u0161ten \u010dovjek.<\/p>\n

\"Kako

Dom \u0161vedske obitelji (foto: Arena, 1970.)<\/p><\/div>\n

Gra\u0111evine sa super modernim stanovima<\/h3>\n

Istina, to se vi\u0161e odnosi na starije, jer mla\u0111i br\u017ee ru\u0161e barijere predrasuda i \u017eele dodir s vanjskim svijetom.\u00a0Na mentalitet prosje\u010dnog \u0160ve\u0111anina djelovala je jo\u0161 jedna i to prozai\u010dna komponenta: porez.\u00a0\u0160ve\u0111anin je \u010dovjek koji je u svijetu najvi\u0161e izlo\u017een poreznim optere\u0107enjima. On zato i te kako mora kalkulirati da bi ostvario dio svojih planski izra\u010dunatih \u017eelja.\u00a0To ga je jo\u0161 vi\u0161e potislo u krug vlastite obitelji. On vodi ra\u010duna o svakom izdatku, pa i o gostu.<\/p>\n

Veliki dio njegova dohotka odlazi u dr\u017eavnu blagajnu, ali mu to zauzvrat omogu\u0107uje da \u017eivi u zemlji s najrazvijenijim sistemom socijalne i zdravstvene za\u0161tite, s najvi\u0161im stambenim standardom, da \u017eivi u zemlji koja je u minulim decenijima, ba\u0161 zahvaljuju\u0107i preciznim kalkulacijama dr\u017eavnika, do\u017eivjela privredni bum.<\/p>\n

To uvjerljivo ilustrira nekoliko brojaka.\u00a0U pro\u0161loj godini nacionalni bruto dohodak po \u0160ve\u0111aninu iznosio je 4025 dolara.\u00a0Usporedbe radi, Zapadni Nijemac imao je 2640, Francuz 2574, a Britanac 1678 dolara.\u00a0Me\u0111utim, ba\u0161 zbog visokih taksa i poreza, ta se razlika smanjuje kada se usporede prosje\u010dne privatne potro\u0161nje.<\/p>\n

Ipak, ono \u0161to posebno djeluje i zbog \u010dega \u0160ve\u0111anin rado provodi odmor u obiteljskom krugu kod ku\u0107e – jesu stanovi.\u00a0Pro\u0161le godine u \u0160vedskoj je izgra\u0111eno 116,4 tisu\u0107a stambenih jedinica. Standard stanova je daleko iznad evropskog prosjeka. U njima su ugra\u0111eni fri\u017eideri, \u0161tednjaci s ventilacijom, garderobe.<\/p>\n

Oko velikih gradova kao \u0161to je \u0160tokholm ni\u010du satelitska naselja sa svim potrebnim objektima za \u017eivot. Uz to, naselja su gra\u0111ena na prirodno veoma pogodnim mjestima, okru\u017eena \u0161umom i bez buke, tako da mnogi gra\u0111ani rado napu\u0161taju \u017eivot u gradu, u koji odlaze samo na posao.<\/p>\n

Razumije se, to nikako ne zna\u010di da u \u0160vedskoj nema stambene krize. U gradovima je ona i te kako prisutna.\u00a0Ima i \u010detvrti sa stanovima ispod svakog prosjeka – bez zahoda i kupaonice. Samo, takve su \u010detvrti osu\u0111ene na uni\u0161tenje i postepeno se ru\u0161e.\u00a0Tempo ovisi o tome koliko novaca ima komuna ili dr\u017eava za ove svrhe. I zato, postepeno, na mjestima ru\u0161evina ni\u010du gra\u0111evine sa super modernim stanovima.<\/p>\n

U takvim i sli\u010dnim stanovima i obiteljskim ku\u0107ama \u0160ve\u0111ani naj\u010de\u0161\u0107e provode trenutke odmora uz obitelj. Pogotovu u ove jesenje dane koji su u Skandinaviji obilati neprekidnom ki\u0161om.\u00a0To depresivno vrijeme zamijenit \u0107e uskoro duga, o\u0161tra zima, koja traje i do \u0161est mjeseci.\u00a0Ona, dodu\u0161e, ima dra\u017ei, ali duge no\u0107i i tama pridonose da se jedva \u010deka prolje\u0107e. I tada, dok mi iz toplih krajeva jo\u0161 dr\u0161\u0107emo pod zubatim suncem, \u0160ve\u0111ani ve\u0107 iznose stolove u ba\u0161te.<\/p>\n

\/autor:\u00a0Drago\u0161 Stojanovi\u0107, Arena 1970,\/Yugopapir<\/a>\/<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kru\u017ee pri\u010de da u \u0161vedskoj obitelji na prvo mjesto dolaze pas ili ma\u010dka, zatim djeca i na kraju \u2013 mu\u017e. Zamjeraju im na \u0161krtosti i zatvorenosti u uski obiteljski krug. No istina je druga\u010dija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4360,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[328,236,555],"class_list":["post-4355","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mozaik","tag-retro","tag-standard","tag-svedska"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4355","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4355"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4355\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4355"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4355"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.mojevrijeme.hr\/magazin\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4355"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}